Aimé Césaire deƴƴii

0
1920

Yo Alla yurmo mo, yaafoo mo. Emee Seseer (Aimé Césair), jontidiiɗo Sengoor, sehil Sengoor, sankiima ñalnde 17 abriil 2008. O sankii ko to duunde wiyeteende Martinik (Martinique). Duunde Martinik fof noon e wonde to Amerik worgo, jeyaa ko e leydi Farayse. Emee Seseer sosi ko wiyetee « négritude », hono no paamirten, «ɓalewaagal », woni ngonka neɗɗo ɓaleejo. O sankorii ko duuɓi 54. O wonii meer wuro wiyeteengo Fort-de-France duuɓi 56. O jibinaa ko wuro wiyeteengo Basse-Pointe ñalnde  25 suwee 1913, woni hitaande ko adii wolde adunankoore adannde, anndiraande 14-18.

Nde tawnoo hakkille makko ina yuumti, o neldaa ko Pari ngam janngude. Ko toon o fotti e Senngoor e sanɗaaji ɓaleeɓe goɗɗi kaɓatnooɗi e koloñaal (walla luulndiiɓe koloñaal).

Nde o arti Martinik e hitaande 1939, o yaltini deftere makko jime lollunde wiyeteende “Cahier d’un retour au pays natal”. Ko ɗo o sosi helmere wiyeteende « négritude », nde nganndu-ɗaa maanaa mum joopii « ko ɓaleejo yo faam ko ɓaleejo, annda ko ɓaleejo, jaɓa ɗuum, faarnoroo ɗuum, tama fiyaaki mum, gila e daartol haa e pinal ». Yo ɓaleejo anndu wonde ɓaleejo ina moƴƴi, ina yooɗi, ina haani. O wiyi heen kadi :  “Ma bouche sera la bouche des malheurs qui n’ont point de bouche, ma voix, la liberté de celles qui s’affaissent au cachot du désespoir”. No paamraten « Maa hunuko am won hunuko ɓeen ɓe ngalaa kunuɗe, maa daande am won daande ɓeen jebbiiɓe, ɗamtindiiɓe ».

E hitaande 1945, hitaande ñifgol wolde adunankoore ɗiɗmere, o naati politik, o toɗɗaa depitee, tiitoonde nde o meeɗaa seerde haa e hitaande 1993. E hitaande 1957 o yalti parti kominist mo o wonnoo e mum, o sosi parti makko, hono Parti Ɓamtaare Martinik (PPM). O wonii meer wuro Fort-de-France ngo tuggude 1945 haa 2001.

E hitaande 1958, o ɗeɓaani jaɓande Deegool (De Gaulle), kono o wallitii no doole makko potirnoo sehil makko  Mitterrand e wooteeji gardagol leydi Farayse e hitaande 1981 e 1988.

E hitaande 2005 o wiyi wonde o hevaaki javvaade Sarkosi, tawi ina woni kalifu geze nderndere leydi Farayse.

Farayse e winndere ndee kala cuniima no feewi e maayde makko. Heewve ceedtiima e makko moƴƴere.

Nicolas Sarkozy : “Noddaangu makko ngam ɗooftagol ndimaagu aadee kam e pinal e kellifuya maa wonan ɓesnguuji kiiɗaaɗi kala jomngol »

UNESCO : “baasal gooto e musiɗɓe ɓurɗo faayodinde”.