Jeewte kuftodinɗe paytuɗe e tippudi nehdi e jaŋde e heblo

0
2099

– Caggal daawal compugol dowla tuugiiɗo e demokaraasi rewrude e woote toɗɗagol hooreejo leydi ɗe yimɓe fof ceedtii nuunɗal mum, walla kam njaɓi, 

– Caggal kadi juɓɓingol ñalɗi ngootaagu ngenndi, e puɗɗagol artirde mooliiɓe e taccinanooɓe e kitaale 1990-1991 kam e jeewte jowitiiɗe e cafrugol ñawanɗe bonanndeeji ɓennuɗi (warhooreeji ekn…)

– Caggal daawal compugol dowla tuugiiɗo e demokaraasi rewrude e woote toɗɗagol hooreejo leydi ɗe yimɓe fof ceedtii nuunɗal mum, walla kam njaɓi, 

– Caggal kadi juɓɓingol ñalɗi ngootaagu ngenndi, e puɗɗagol artirde mooliiɓe e taccinanooɓe e kitaale 1990-1991 kam e jeewte jowitiiɗe e cafrugol ñawanɗe bonanndeeji ɓennuɗi (warhooreeji ekn…)

– Caggal gootgol sariya kiisotooɗo niyaagu no warhoore nii,

– Caggal kadi lelnugol tuugnorgal keeringal paytungal e nguura (programme spécial d‘intervention)

– Caggal ɗeeɗoo geɗe fof mbiy-ɗen, laamu ngu yaaɓani jooni ko gollal mawngal, caɗtungal, so jeewte paytuɗe e tippudi nehdi e jaŋde. Ina wayi no, e ooɗoo sahaa mo kaalaten, ardorde leydi ndi (présidence) ƴettii yamiroore ñalnde 26 mee toɗɗiinde terɗe goomu potngu ɗowde ɗeen jeewte. Ko ɓeeɗoo ngoni terɗe goomu ngu:

– hooreejo : Eli Wul Allaaf

– terɗe goomu :

– Ahmedu wul Raadi

– Muhammed el Ghaali Bah

– Turkiyaa Daddaa

– Hasni wul Diidi

– Joop Buubakara

– Sidi el Muttaar wul Naasi

– Umar wul Ma’atalla

– Faatimettu mint Muhammed Saalek

-Muhamed Lemiin wul Kettaab

– Mohameden wul Ahmeddu

– Muhammeden wul Babbah

– Moodi Kamara

– Mustafa wul Ahmed Eli

Ñalnde alet 1 suwee, ɗeeɗoo terɗe ngoondii, e innde Alla, ɗowrude golle ɗe nuunɗal e kellifuya, ɓe ngoondii mooftude sirlu jeewte ɗe haa bada. Ɓe ngoondi ko yeeso mawɗo leydi, e tawtoreede hilifaaɓe e hoohooɓe laamu ngu, kam e pelle renndo leydi ndi. Ɗum waɗnoo ko to Galle Mooɓondire (Palais des Congrès) hedde waktu jeegoɓo ñalnde alet 1 suwee.

Fayndaare ɗeeɗoo jeewte joopiiɗe tippudi nehdi e jaŋde ko wiɗtude denndaangal caɗeele leydi ndi wondi e sakkitde peeje mbele aɗe ndañanee safaruuji juumtuɗi. Eɗen mbasiyoo banndiraaɓe ɓe kala, nde mbaɗtata heen hakillaaji mum en, mbele so ɗum heedoyii, mbele gooto kala ina waawa rokkude heen miijo mum.

To bannge men, enen Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani, ko ina wona jooni lebbi jeegom ko heen ngon-ɗen. En keɓii, e ballondiral e pelle pine Ɓamtaare Wolof e Sooninke, lelnidde miijo, fuɗɗiingo holliteede ardiiɓe leydi ndi. So Alla jaɓii kadi, ngoon miijo maa hollite denndaangal pelle politik e pinal e renndo leydi ndi.

Ngoon miijo noon wasiyii ko yo ɗemɗe ngenndiije leydi kala (Wolof, Arab, Sooninke e Pulaar) kuutore e nder jaŋde he, ɗe ngona kañje kala ɗemɗe gollorɗe e njuɓɓudi laamu (woni ɗemɗe laawɗinaaɗe). Sibu en ceeraani e wiyde wonde alaa ɗo yiyaa e winndere he, leydi walla leñol ina ƴellitorii ɗemɗe walla ɗemngal jananinkeewal.

Hono no mbiyruno-ɗen, terɗe Goomu ɗowoowu golle ɗe ngoondii yeeso mawɗo leydi ñalnde alet 1 suwee 2008. Mawɗo leydi ndi kañum ne waɗii diskuur.

O wiyi «ko sabu men faamde luggiɗgol iiñcuru ndu kam e kimmugol jaŋde wonande leydi kala njiɗndi ƴellitaade addani sosde nguuɗoo goomu, mbele ina ɗowa golle ɗe, tawa denndaangal anndanɓe geɗe ɗe ina ndokka heen miijooji mum en, mbele ndañen miijo laaɓtungo addanoowo en waawde huutoraade jaŋde nde ngam ƴellitde leydi ndi, ndañen miijo laaɓtungo hol janngo njiɗanɗen sukaaɓe men e leydi men. Ɗeen jeewte noon tuugotoo ko e donaaɗi men e adaaji men kaaldigal wonande denndaangal geɗe mawɗe ɗe ummanto-ɗen”. 

O wiyi wonde addi mo ɗo hannde ko huuɓnude geɗel goɗngel ngel o hunaninoo ɓesngu Muritani, so diisnondiral e denndaangal geɗe mawɗe joopiiɗe kuccam Muritaninaaɓe kam e nguurndam leydi ndi e tafngo neɗɗanke Muritaninaajo. Ngaal diisnondiral woni hannde geɗe toɗɗiiɗe nehdi e jaŋde e heblo.

“E jamaanu men hannde o, weytaare ɓesngu e ƴellitaare leydi pawaaki e doole ɓesnguuji walla leyɗeele, pawaaki e ngaluuji mum en, ɗe ɓuri fawaade ko e keɓe to bannge yimɓe hattanɓe, jogiiɓe kattanɗe to bannge ɗemɗe, e informatik e siyaas (ganndal siyaas) tawa kadi ko yimɓe nehiiɓe, faamɓe, waawɓe maslahaa aduna ». 

«Yonta jannguɗo, pinɗo, gollotooɗo ko kam woni ngalu goonga goonga, ko kam woni hoore jawdi ɓurndi siirde, sibu ko yonta jogiiɗo ooɗoo sifaa waawi faggaade ngalu e doole tawa ina moƴƴitina nguurndam e aduna. Yonta bayɗo nii noon waawi tafde ɗum tan ko tippudi nehdi e jaŋde njaajndi, njogiindi ñamri, mbaawndi wonde cuɓaandi.”

«So tawii ɗum ina wonani denndaangal leyɗe e ɓesnguuji, sikke alaa heen, eɗum wonani leydi men, ngu nganndu-ɗaa meeɗaa seerde e alluwal e kuɗol e dahaa e deftere, ɓengu men nehaangu, gila dawaa dawi, e hormaade ganndal e yarlitaade e yankinaade ngam heɓde ganndal ».

«Ɗum fof e wayde noon, haɗaani en, hono no ɓesnguuji keewɗi goɗɗi nii, wondude e caɗeele to bannge tippudi nehdi e jaŋde, donkundi wootoɗidde, ndonkundi laaɓtande en, ndi payndaale mum laaɓtaani, ndonkundi huuɓnude soklaaji leydi men to bannge jagge baawɗe tammbaade ƴellitaare leydi ndi, yo won to bannge kattanɗe mum en golle walla nehdi mum en. Ɗum noon eɗen ŋakkiraa jagge pinanɗe, paamɗe mbayliigaaji yonta hannde o, baawɗe miijanaade janngo men, tawa ina ngolloroo peelelaagal e hakilantaagal ngam tafde renndo yahdungo heen.” 

«Ko sabu am faamde luggiɗgol caɗeele ɗe kam e darnde teeŋtunde tippudi nehdi e jaŋde foti daraade ngam ƴellitaare leydi ndi, e tuugaade e aadaaji men kaaldigal e diisnondiral e denndaangal geɗe mawɗe toɗɗiiɗe nguurndam leydi ndi, ko ɗee geɗe ngaddani en sosde nguuɗoo goomu potngu dowɗe ɗeen jeewte ». 

“Nguuɗoo goomu halfinaa, e ballondiral e gollotooɓe e ɗiin nokkuuji e denndaangal ɓe ɗum toɗɗii, lelnude dabi laaɓtuɗi wonande jaŋde e heblo jagge leydi ndi, tawa ina feeñnina denndaangal golle potɗe waɗeede kam e loowdi e ñamri jaŋɗeele ɗe e ko ɗum ɗaɓɓi to bannge yimɓe haralleeɓe.  Ɗum fof noon ko haa mbaawen tafde yonta keso Muritaninaa-ɓe yiɗɓe ngootaagu ngenndi ndi, haɓɓiiɓe e ɓure goonganteeje renndo men, udditaniiɓe, faamɓe yonta keso gonaaɗo o, marɓe sato mum en”.

«Aan Hooreejo nguuɗoo goomu, onon terɗe goomu ngu kala, miɗo teeŋtina konngol am  feewde e mon, miɗo teeŋtina hoolaare am mon. Njiɗ-mi ko ngolloro-ɗon wellitaare e ndimaagu e kellifuya e nuunɗal, mbele yaakaare fawaande e mon nde ina tabita. Ko ɗum woni muuyaande denndanngal jannginooɓe e janngooɓe e toppitiiɓe jaŋde e heblo, ko ɗum woni muuya jiknaaɓe elewaaji e denndaangal ɓensgu leydi ndi ɗo ɓe mbaawi hoɗde kala.”

“So Alla jaɓii maa dowla o tottu on kala ko katojinaa ngam moƴƴinde golle kalfina-ɗon ɗe. Miɗo ɗaɓɓiri kala gollotooɓe e ɗiiɗoo nokkuuji kam e gollodiiɓe men to bannge ƴellitaare nde mballondirta e mon mbele ɗeeɗoo golle ina njuumta ».

«Miɗo yenanaa ma on mbaaw heɗaade yimɓe ɓe, ma on naftoro denndaangal keɓe men e humpitooji e miijooji ɗii kala ngam faamde caɗeele jaŋde men nde wondi hannde ɗe e yiytande ɗum peeje juumtuɗe e rewrude e kaaldigal nuunɗungal tawa alaa ko woƴi on so wonaa nafoore ngenndi ndi kam e nafoore yontaaji payɗi, tawi kadi on njiylaaki heen hay nafoore heeriinde wootere, ko aldaa kadi e heedi heeda». 

Caggal konngol hooreejo leydi ndi, ko kalifu jaŋde lesre e hakkundeere e mumtugol humambinnaagu, hono Nebguu-ha mintu Muhammed Faal,  yettini konngol e innde nokkuuji kalfinaaɗi jaŋde e heblo.

O idii fof o wiyi omo welaa e oo himme mo mawɗo leydi ndi  hokki nokkuuji jaŋde e heblo kam e pellital mum ƴellitde jaŋde leydi ndi sibu ɗum nootii ko e yiɗde ɓesngu men.

E nder ɗuum o wiyi wonde «baylugol tippudi nehdi e jaŋde leydi ndi kam e heblo njeyaa ko e ngoƴaaji hooreejo leydi ndi ɓurɗi teeŋtude, tee toɗɗagol terɗe goomu potngu ɗowde jeewte ɗe yahata ko e tabitinde oon ngoƴa». O teeŋtinii yaakaare mawnde fawaande e nguu goomu ngam waawde seɗde e humpitooji men binndanɗe naftooje ngam lelnande leydi ndi tippudi nehdi e jaŋde njuumtundi.

Eɗen ciftina tan, hay so tawii en meeɗaa seerde e haalde ɗum ɗooyene, wonde tippudi nehdi e jaŋde leydi ndi ina wondi e caɗeele teeŋtuɗe, peeñirooje e mbaydiidi keewɗi, haa arti noon e leefɗitgol tolno ganndal janngooɓe ɓe. E nder ɗum kadi, eɗen nganndi caɗeele keewɗe ɗe leydi ndi tacci, ummorii ko e luure lelnugol tippudi nehdi e jaŋde. Ko nduwoto-ɗen tan ko Alla rokku ɓesngu Muritani waawde nanondirde e tippudi nehdi e jaŋde ngaddotoondi ɓamtaare leydi ndi, tawa denndaangal moɓe ɓesngu ina njiytoo heen koye mum en. Ɗum firti ko tippudi nehdi e jaŋde ndowlinoori ganndal e karallaagal, kisnoori pine leƴƴi leydi men kala. Eɗen mbaawi nii wiyde, ngalɗoo gollal jeyaa ko e golle potɗe tiiɗtinde ngootaagu ngenndi ndi.

Bookara Aamadu Bah