Abdullaay Muusaa Sal, Kalfinaado jaŋde : “duuɓi 80 haa 84 duɗe keewɗe ngudditaama e nder cate he, jaŋde nde jaajii heen no feewi.”

0
1779

 “… Fedde nde golliima fotde duuɓi capanɗe tati, e nder ko gollaa e nder duuɓi capanɗe tati e fannuuji daranaaɗi eɗen mbaawi wiyde fannu jaŋde ɓuri heen yaajde, ɓuri heen fof kadi duumaade. Sabu so ƴetaama fannuuji goɗɗi ɗi ko wayi no jeewte, coñce, ñeeñal, mogooji, haaliyankaagal, ɗum fof ina waɗee kono ina yejjitee e sahaaji. Miin gila naat-mi heen 1977 to Rooso, mbiɗo teskii wonnde jaŋde nde yahat tan.

Heddoo noon e nder dumunna jaŋde nde fooɗta yimɓe heewɓe, janngooɓe heewɓe ngara naata e nder Fedde nde, ngara ɗaɓɓude heen ganndal. Ina e sahaaji yimɓe ɓe ngustoo haa arti noon e sahaaji ɗi nganndu-ɗen ɓurɗi muusde. Oɗon nganndi e oon sahaa ko heewi e fulɓe ina wayi no ɗeestiima ngoɗɗitiima Fedde nde. E nder jaŋde mawɓe won ko heɓaa heen! Jaŋde noon noddii geɗe keewɗe. Noddii jogaade fayndaare :enen fayndaare men ko anndinde pinal men, e wallondirde e pelle goɗɗe mbele ɗemɗe men ɗe ina mbaawa heɓde hakke mum en e nder leydi ndi. Ɗum waɗaama e sahaa, ina wayi no jokkondiral hakkunde pelle tati ɗe : Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Fedde Ɓamtaare Sooninkooɓe e Fedde Ɓamtaare Jolfuɓe. Ɓe mbaɗii won ɗeen golle ko wayi no heɓde yeewtere to Rajo, ko wayi no Tippudi Nehdi e Jaŋde (T.N.J) nde waɗatee nde ɓe ngootoɗinii miijooji maɓɓe. Sahaa fof won ɗo ɓe kawrata mbele eɓe mbaawa nawrude ɗemɗe ɗe yeeso, mbele ɗemɗe ɗe ina mbaawa jogaade hakke mum en e leydi ndi. Ruttanaade hono jaŋde nde : duuɓi 80 haa 84 yimɓe nootitiima heen no feewi, duɗe keewɗe ngudditaama e nder cate he, jaŋde nde jaajii heen no feewi e oon sahaa, kono e nder ɗumɗoon eɗen pota teskaade wonnde jaŋde nde heɓii caɗeele, to bannge dumunna cakkitiiɗo o…

Softeende yimɓe ɓe jooni e Fedde nde won ɗo haaɗi, ɗum tagi yimɓe ina ŋakkiraa e ooɗoo sahaa jooni ko wayi no seernaaɓe jannginooɓe e nder duɗe ɗe. Kadi ko wiyatee yiɗɓe janngude ɗemngal ngal. Miin to batte miijo am, yimɓe ina poti wallondirde mbele enen daraniiɓe pinal, eɗen mbaawa yiyondirde e sahaa kala yo a taw ko to bannge pelle , yo a taw ko to bannge fannuuji, ngostondira heen hakkillaaji, mbele ina mbaawa nawrude pinal ngal e ɗemngal ngal yeeso. Ɗum noon ina moti, miin to bannge miijo am, kala neɗɗo, soofaa pinal yo o taw ko o pullo, yo a taw ko o jolfo, yo o taw ko o sooninke, walla aarabe. Mbele kadi haɓanaade haa ɗemɗe men ɗe mbaawa heƴde tigirigi e nder duɗe, walla e nder tippudi e nehdi e jaŋde Moritani, sabu enen fof ɓiɓɓe leydi ndi, eɗen nganndi ƴellitaare alaa gaagaa jaŋde, ganndal, karallaagal… Won ɗo en mbaawaa yettaade sibu en ngalaa won e doole, kono so tawii ɗemɗe men ɗe nduttitiima e duɗe laamu heptinaama e duɗe laamu wonaa tan tawi ina jannginee haaɗtirde jaŋde (uniɓersité), kono tawa jaŋde nde ina saroo e nder duɗe leslese to. tawa eɗen mbaawa jogaade won ndeen darnde to bannge pinal E tonngol tan mi wiya wonnde ɗiiɗoo duuɓi capanɗe tati won ko dañaa, ɗemngal ngal huutoraama tigi rigi e nder leydi ndi, haa arti e leñol Fulɓe.Won ko dañaa to defte ballifaaɗe, won ko dañaa to bannge seernaaɓe, kono hannde e ooɗoo sahaa won ko ŋakki e ɗeenɗoon geɗe to bannge seernaaɓe, to bannge defte potɗe wallifeede, to batte kadi jotondiral hakkunde daraniiɓe pinal e nder leydi ndi.