Konngol Defaa Wan kalfinaaɗo rewɓe e ARP/tabital Senegaal

1
1872

Alla jaaraama on njaaraama banndiraaɓe. Mi salminii on gooto e mon fof innde mum e yettoode mum. Mi salminii on kadi e dow innde rewɓe ARP/TP Senegaal denngaangal kaliifa diine e kaliifa aada gonɗo ɗo e Moritani. Mi salminii salminaango heeriingo rewɓe FƁPM, mi yiyii darnde maɓɓe. Darnde maɓɓe ina yooɗi, ina yuɓɓi. Alaa fof ko ŋakki mi heen. Mi yiyii ñalawma Hanki o. So tawii ko woote wonnoo ko rewɓe ɓe ngañatonoo.

Sabu pinal ngal ɓe njaltinii ngal. Ko yooɗatnoo fof ko kamɓe mbaɗi ɗum. Kadi keewal ngal ko kamɓe njogii. Ko nduknoo-mi tan , woni hafeere sukaaɓe, kono hay ɗum kamɓe eɓe njuɓɓi.

Miin ko mbasiytoo-mi tan ko enen rewɓe, ko enen keedi e sukaaɓe ɓe. So neɗɗo ummiima e yahde e batu leñol, walla e batu diine, dental leñol walla diine, yo o jaggu e jungno ɓiyum nawora; mbele faamna ɗum holi kañum. Ɓakke mahatee ko gila ina ngoni kecce. So tawii a maharani ɓiye e ɗum ɗoon, ina waawi so mawnii joganiima hoyre mum feere yantoya e goɗɗum, tawi ina yaajnanaa toon, ina wiyaa toon bisimilla. Yimɓe jooni, saaysayeeɓe ina keewi e aduna he; won yimɓe huutortooɓe ɓesnguuji fulɓe nawta mbaɗtoya ɗum en e goɗɗum. Ɗum noon addata ɗum ko enen, kala ɗo cukalel ari, mbiyen ɗum aan ko a cukalel ummo-ɗoon. Ɓeya too mbiya ɗum aan ar! Ko a cukalel ar jooɗo! Ɗum ɗoon ɓeen kuutoroo ɓiɓɓe meeɗen. Kala ɗo njahaten, naworen ɓesnguuji meeɗen, nganndinen ɗum en holi kañum en, njiya, nana , maa paam. Ɗum ina jeyaa e ko tardini en kadi. So tawii neɗɗo jooɗoto haa mawna nde fuɗɗa yahde ƴeewoyde leñol mum, so arii e ngoon renndo, nde faamata njuɓɓudi mum, tawata ko nattii hattande. Ɗum noon, fof ko ho tardinta. Kono so a addaama heen ɗo ngon-ɗaa cukalel ɗo ina waawi nde mawɓe ɓe tampata nde, aan ƴettitaa golle ɗe, ɗum noon ɓurata en fooftinde, enen mawɓe ɓe hankadi, ko en duusooɓe, mbaɗen feere sukaaɓe ɓe ngannda ko nganndu-ɗen ko. Alla jaaraama, on njaaraama.

YOWRE 1

  1. weltaare

    golle de mbadi faayiida kadi yubbi kono tan alay sago yeewtoden seeda sabu won haala kao haali ko dum goonga celludo ngam bibbe men mbaasa majjude alay sago poottenbe e men woni kollen be pinal men e aadaaji men moyyi di e wol no biddo pullo foti wayde kono noon ko maa njannngi  nen be no feewi ngamkeben ko jidden ko wo salaam ko mbummba noon njeyaami

Comments are closed.