Daartol ɗanle weeyo.

0
2705

Ko ñalnde 20 sulyee 1969 koyɗol mawngol laatinoo goonga, Ameriknaaɓe ɗiɗo, hono Neil Amstrong e Edwin Aldrin mbinndi e daartol winndere nde kewu mo yaawataa yejjiteede. Oon ñalawma ko teskinɗo sibu, so en teyii mbiyen wonde ɗum hirjinii aadee, hokkii ɗum softeende jokkude golle ganndal ngam faamde e eeltude sato mum, sato ɓalliingo e woɗɗungo fof, ɓurngo mawnude e ɓurngo famɗude kala, ɓurngo faaɗde e ɓurngo yaajde kala.

 

Aadee jooɗiima ko juuti ina sikka wonde ko leydi men ndi woni wuddu tago, ina sikka wonde naange e koode fof ko kam en taarotoo leydi. Ɓooyaani ko nganndu-ɗen leydi men ndi ko geɗel tokosel, tokoñillel e nder weeyo ngo miijo aadee waawaa huɓindaade, hakke mawnugol mum, hakke pamɗugol kadi geɗe mum. Ko heen nganndu-ɗen wonde naange men nge ko hoodere. Koode ɗe, gaa gaa naange men nge, ina ngoɗɗi leydi men ndi no feewi : ɓurɗe ɓallaade en ɗe hakkunde mum en e naange ina wona 40 000 miliyaar kiloomeeteer. Faru (galaxie) mo ngon-ɗen e mum o, ina waɗi ko ina wona 100 miliyaar hoodere (naange). Annoore ina waawi dogde 100 000 hitaande gaynaani njuuteendi faru men o ; nde doga ko ɓuri 10 000 hitaande nde gaynaani tekkeendi makko. Ƴeewaa noon, annoore ina doga, e nder leƴƴannde wootere fotde 300 000 km (woni miliyaar e capanɗe jeetati miliyoŋ kiloomeeteer e nder waktu gooto) !

Ganndal tago, ɗum noon ganndal leydi men ndi e lewru waɗii daawe mawɗe ummaade 1957 feewde jooni, ɗum ko sabu ko wiyetee satelitaaji  (ko mbiyaten fiisee ko) taarotooɗi leydi. Kaɓirɗe gonɗe e ɗiin satelitaaji ina nelda leydi kabaruuji keewɗi jowitiiɗi e ganndal ngal nafoore mum alaa ɗo haaɗi.  Nii woni ina anndaa wonde lewru yowitii ko e leydi, ɗum firti ko lewru rewi tan ko e leydi ina taaroo ɗum, hono no leydi ndi e hoore mum taarortoo naange nii. Nder balɗe 27 e waktuuji 7 e hojomaaji 43 fof lewru ina arta ɗo tolninoo e weeyo (leydi kam ne firlotoo naange ko e nder balɗe 365 e waktuuji 6) ; kono noon lewru maayrata ko balɗe 29 e feccere. Yolnde hakkunde leydi e lewru ina millee e 384 454 km. Tekkeendi lewru ina wona kam ne 3 490 km. Tekkeendi leydi men ndi ko hedde 12 800 km. Leydi ina sowoo lewru, to bannge mawnugol fotde laabi 50. Ina sikkaa maale ndiyam nani toon. Kala nokku gonɗo e lewru ina yiya naange (wona e ñalawma) balɗe 14 e feccere, wona ko foti noon e nder niɓɓere (jamma). Ñalawma toon ina wuli haa ɓurti (alaa ko faddotoo cereeli naange), jammaaji mum ina jaangi haa ɓurti (fotde -150°C). Ko ɗum tagi yahooɓe toon ɓe ina njogii comci keeriiɗi ɓoornotoo. Jamɗe biyeteeɗe koymet (Alimiñoom) e njamndi ɓaleeri, kalsiyoom e mañesiyoom e tentaan ina tawee toon. Nduufdi lewru jogii ko sifaa ceenal leppungal.

Ɗum noon 20 sulyee 1969 ko ñalngu mawngu wonande winndere ndee kala, ko ñalngu poolgu neɗɗo e hare ganndal, kono kadi ko ñalnde heen Amerik daɗtii Dental Sowiyet (Riisi) e fannu weeyiyankaagal.

Danndu mawndu hakkunde ɗee leyɗe ɗiɗi ngam « laamaade » weeyo wonaa ñalnde heen fuɗɗii : ndu fuɗɗii ko caggal ñifgol jeyli hare adunankoore ɗiɗmere (39-45). Ndutto-ɗen heen seeɗa :

Ɗo adan ɗo ko Riisi en keednoo yeeso, ndaɗnoo seeɗa, sibu, ñalnde 4 oktoobar 1957 ɓe mberlii fisee maɓɓe gadano biyeteeɗo Spoutnik1, caggal ɗum, ñalnde 3 noowammbar 1957 kadi ɓe mberlii Spoutnik2, e ɓe njolni heen fittaandu, hono dawangel biyeteengel Laïka.

Ko maa ñalnde 1/02/1958 Amerik kam ne werlii (walla mbiyen lotti) fisee biyeteeɗo Explorer1. Kono Riis en taƴti daawal goɗngal, sibu ñalnde 4 oktoobar 1959 satelit maɓɓe biyeteeɗo Lunik-III waawii portilde (fotde) bannge lewru birniiɗo en o, mo anndananooka hay dara o. Ɓe ɗimmiti kadi ñalnde 12 feebariyee 1961, ɓe mberlii satelit maɓɓe gadano jolnuɗo neɗɗo, hono Vostok1 : yahnoo e kaan laana ko biyeteeɗo Youri Gagarine.

Ameriknaaɓe keptii ɓe e ɗuum ko ñalnde 20/02/1962 nde neldata John Glenn e nder satelit biyeteeɗo Mercury. Ko ɗoo noon Amerik daɗtii, sibu ñalnde 24/12/1968 Appolo 8 weeyi dow lewru ina jolni weeyiyankooɓe tato : Frank Borman, William Anders e James Lovell. Ñalnde heen ɓe ceediima « puɗal leydi » (ummagol leydi) : e nder cooyngal maɓɓe leydi men ndi, ɓe mbaawii seerndude njoorndi e diƴƴe ɗe (geecuuji). Lebbi joy fat pawtii heen Appolo 10 weeyi kadi dow lewru ngam waɗde refto huftodinngo golle potɗe waɗeede e ɗowgol ɗanngal Appolo 11 ngam juuraade e lewru. Ngam kadi teskaade e portilde nokku ɗo Apollo 11 foti juuraade ɗo : yahnoo e kaan laana ko wiyeteeɓe Thomas Stafford, John Young e Eugene Cernan.

Ñalnde 16 sulyee 1969 Apollo 11 duñi : aduna hooynii, werti noppi. Gila e teeruuji haa e nder gure ladde. Wonnoo e kaan laana ko kumaandaŋ Neil Armstrong, Michael Collins, Edwin “Buɗɗ” Aldrin. Ñalnde 21 ɓe ngoni aadee en idiiɓe yaɓɓude e lewru.

Ñalnde 14 noowammbar 1969, Apollo 12 ɗiɗmiti Apollo 11, juurii e lewru.

Ñalnde 13 abriil 1970, Apollo 13, nokku laana ka, ɗo henndu foofateendu ndu mooftanoo ɗo kaliti nde laana ka ari haa faandii lewru. Yimɓe tati wonnooɓe heen ɓe nduttitii leydi.

Ñalnde 6 feebariyee 1971, Apollo 14 juurii e lewru. Wonnooɓe heen ɓe mbaɗii toon e lewru he fotfr waktuuji 7, he ɓe petti toon bal biyeteeɗo Golf.

Kono ñalnde 19 abriil, Riis en kewni goɗɗum : ɓe mberlii ko laana taartotooka leydi, tawi ko koɗaaka ko duumii, ɗum woni Saliout-1. Kono yimɓe tato wonnooɓe heen ɓe mbaɗii toon balɗe 23, tuggude 7 haa 30 suwee. Kono ɓe ngartaani, ɓe maayi aksidaa. Tuugnorgal Saliout joofi ko e hitaande 1986, caggal ko laana ka hoɗaa 313 ñalawma, fotde 2 500 jarribo ganndal tabitinaa toon.

Wonande Ameriknaaɓe, porogaraam Apollo joofi ko e Apollo 17. E ngaal ɗanngal, wonnooɓe e laana he mbaɗii to lewru to fotde 74 waktu, 59 hojom e leƴƴanɗe 30, ko ina wona balɗe tati.

1975 noon ko hitaande maantinirnde gollondiral hakkunde Riis e Amerik : Apollo e Sayouɗ potti nder weeyo, weeyiyanke Ameriknaajo biyeteeɗo Thomas Stafford e weeyiyanke Riis biyeteeɗo Alexis Leonoɓ, ndokkondiri toon juuɗe. Ɗum ko taaɓal mawngal to bannge karallaagal, kono kadi ko taaɓal mawngal to bannge politik : caggal danndu e ɓuraa ɓuraa, leyɗe ɗiɗi mawɗe ɗe pellitii wallondirde.

Ko ñalnde 7 feebariyee weeyiyankooɓe ɗiɗo njalti laana mum en, peerii nder weeyo ko ina wona waktuuji 5 tawa hakkunde mum en e laana mum en ina wona 100 meeteer. Ɗum waɗnoo ko e misiyoŋ Amerik keso biyeteeɗo Challenger.

Kono ñalnde 28 saawiyee laana Challenger kaliti hojom gooto caggal nde werlaa. Weeyiyankooɓe 7 wonnooɓe heen ɓee kala maayi, ina wonnoo heen rewɓe ɗiɗo.

Ñande 20 feebariyee 1986 Riis en mberlii hoɗorde weeyo duumiinde wiyeteende Mir (Jam e ɗemngal Riis) ; hakkunde mum e leydi ko 350 km. Ñalnde 13 mars 1986 misiyoŋ koɗaaɗo gadano « juurii » (walla mbiyen ceŋondiri) e Mir. Laana Miir ka, woɗtini ko woppeede sabu mum heewde fereeji, ko duppaa e hitaande 2001.

Hade ɗuum, Ameriknaajo e Riis gooto njahdii to Mir, ngoni toon balɗe 115, e nder laana ka.

E hitaande 1995, duuɓi 20 caggal pottital hakkunde Apollo e Soyouɗ, laana Amerik mbiyeteeka Atlantis, joofi e laana Mir. Wonnooɓe heen ɓe calmondiri 395 km dow koye men, nder weeyo. Weeyiyankooɓe 10 ngondii toon haa ñalnde 4 sulyee 1995. Ɗo gollondiral fuɗɗii hakkunde winndere nde ko fayti e weeyo, ɓe nanondiri tafde laana weeyo koɗeteeka, mbiyeteeka Alpha (Alfaa).

25 suwee Mir guƴƴondiri e laana ndokkoowa ɗum isaas, mbiyeteeka Progress. Weeyiyankooɓe tato wonnooɓe toon (Riis en ɗiɗo e Ameriknaajo) njalti, cukki wuddere puɓɓondiral ngal, ngartiri kuuraa e nder laana he.

29 oktoobar 1998, Ameriknaajo gadano werleede nder weeyo, hono John Glein, nelditaa toon e nder laana biyeteeka Discovery ngam waɗde toon ƴeewndo faytungo e « naywugol nder weeyo ». O waɗi toon balɗe 9. O taartii leydi laabi 134. 15 oktoobar 2003 Siin werlii laana mum ngadana koɗaaka (Shenɗhou 5). 4 saawiyee 2004 laanel wiɗto (sonde) NASA juurii e mars. 24 saawiyee 2004 laanel wiɗto ɗiɗmel NASA juuri e mars. 14 saawiyee 2005 laanel wiɗto Orop (Huygens) juurii e tagofeere wiyeteende Titan. 25 mee 2008 laanl wiɗto Amerik (Phoenix) juurii e mars.

 Bookara Aamadu Bah