Barack Obama : Yaakaare Amerik

0
2285

Tesko : caggal yonta juutnɗo, neɗɗo Ɓaleejo naatii Maison Blanche to Dowlaaji-Dentuɗi.

Hannde o ñalawma, Barack Obama naatii e daartol, jeytaama e daarol. Nguu poolgu, ko poolgu miijooji ɓamtaare, miijooji caliiɗi ceerundal leñƴi, caliiɗi sikkeeji ɗi pawaaki e goonga e potal. Hoto weltaare ɓam en noon haa cikken ko kewi Amerik koo, ko kewkewe tan, huunde yumtunde e sahaa e faru daɓɓo, huunde nde sinndaaki e cate legki ganndal e daartol e ɓamtaare miijooji xellitaare nder hakkillaaji yimɓe huniive addude mbayliigu. Hoto cikken kadi ko yontannde tan addiri noon.

En nduttotaako e yonta goɗɗuɗo, kono eɗen mbaawi siftorde jaale peranɗe Barack Obama laawol, oo Cuɓaaɗo jooɗaniiɗo dowla Illanois nder Jakkaa Amerik. Ciftoren koyɗi e yaakaare ballitɗe mo haa o laatii Hooreejo Dowla ɓurɗo doolnude, ɓurɗo alɗude, ɓurɗo ƴeelitaade nder winndere ndee muum.

So en mbiyii koyɗi e yaakaare, en ciftortu nguu ñalngu ngu yejjittaake, ñalngu 28 Ut 1963 to saare Washington, sera nokku biyeteeɗo Lincoln Memorial. Ko o ñalawma, Martin Luther King werlii noddaango ngo yejjitaake haa abada. O ñalawma, o wiyi : «.. mi hoɗii, mi hoyɗii ndii leydi maa ummo tiyndoo e nafoore mum… eɗen njenanaa wonde yimɓe fof tagaa ko e potal. Mi hoyɗii maa ñalngu ar, e dow ɗee kaaƴe Georgia boɗeeje, maa ɓiɓɓe jiyaaɓe e ɓiɓɓe jom jiyaaɓe njooɗdo ɗo gootel e yeeso ɓiyngu-yumma […]. Mi hoyɗii maa sukaaɓe am nayo ɓee nguur nder ngenndi ɗo ɓe ñaawirtaake sabu goobu nguru ɓanndu maɓɓe, ɓe ñaawiree sabu ɗeɗɗaagal maɓɓe […]. Mi hoyɗii maa sahaa ar, ñaaruwe maa toowtu, kaaƴe maa lesɗit. Ko fotaani maa fotnde, ko ooñii fof maa ooñte. E oon tuma, Mbaawka Joomiraaɗo maa yaltu haa aduna fof seedoo. Ko ɗum woni yaakare men… ».

Ko ɗum konnguɗi ɗi Martin Luther King lonnginanoo nder huɓeere wiyeteende Lincoln Memorial nder Washington. Ko ɗoon Martin L. King jaŋtii yeewtere mum heewnde faayiida tiitoraande “I haɓe a dream” (… mi hoɗii). Duuɓi 45 hikka, ɗi puɗɗiima laataade goonga celluɗo.

Lincoln Memorial ko ndee huɓeere mahaande e kitaale 1915 haa 1921. nder saare Washington. Nde inniraa ko gorko Abraham Lincoln. Ko Abaraham Lincoln woni Hooreejo gadano jeyaaɗo e hereto Ripubilik’en. O laamiima eddaaji ɗiɗi, 1860 e 1864. Ko e laamu makko hare joli dowlaaji Amerik rewo e ɗi worgo. Ko kaŋko kadi harmini macungaagu nder Amerik.

Barack Obama jaggiraa ko dono Martin Luther King. Raay Barack Obama o, ko adii fof ko neɗɗaagal e nehdi mum rokki ɗum. O meeɗaa jaɓde naatde e kareeli e dukooli e iiñce añamleñamaagu. Caggal nde faggii aadaaji Afirik e Asia, o renndini e ko dañnoo e nehdi Amerik, aada mum, donaaɗi mum e gañaaɗi mum. Ɗum fof holliri ko o Amerikannjo tawo, hade makko wonde goɗɗum. O huutoriima kadi ko  o woni koo, Ɓaleejo jilluɗe Tuubaak Boɗeejo. O woni ko e laabi celi hakkunde ɓalewol kurum baaba makko e boɗeyol coy yumma makko. O salii noon heedande hay heen gooto, o laatii kalumbam leñƴi naattondirɗi nder ƴiiƴam makko. Ko ɗum fof renndi woni Barack Obama.

Yaakaare ɓesngu Dowlaaji Dentuɗi Amerik (USA)

Innde makko seelunde ko Barack Husein Obama. O jibinaa ko ñalnde 4 lewru Ut e hitaande 1961 to Honolulu, dowla Hawai . Yumma makko wiyetee ko Ann Dunham. Iwdi Ann ko Irlanda e Scotland (Ecosse) e Ennjee’en ɓe leñol Sherokee. Baaba makko wiyetee ko Barack Obama Mawɗo (ko ɓe tokaraaɓe), o jeyaa ko leydi Keña to Afirik-Fuɗnaande, ko e leñol Luwoo’en o jeyaa, ko o juulɗo Islaam. Alaa ɓurɗo Barack Obama wonde jilik-mbaay-mbaay.

Baaba makko e yumma makko ceerii tawi omo yahra e duuɓi ɗiɗi. Nde wonnoo baaba makko arnoo Amerik tan ko jaŋngude, o hooti leydi maɓɓe Keña nde o joofnunoo ko o arnoo jaŋngude. Obama Tokooso heddodii e yumma mum. O yiytoyi baaba makko ko tawi o dañii duuɓi sappo. Gorko jeyaaɗo Endonasia resti yumma makko, o yahdi e maɓɓe Jakarta. Ko ɗoon o naati jaŋde Quraana, o wonti juulɗo Islaam.

Nde o dañi duuɓi sappo, yumma makko resndi mo taaniiko’en to Hawai. Ko ɗoon o naati jaŋde nder duɗal biyeteengal Punahu, duɗal keewngal faayiida ngati ko e maggal ɓiɓɓe laamɓe Hawai njaŋngata. Yumma maako seeri kadi e Endonesia o, o arti Hawai. Barack tawtoyi mo. Ann ko jaŋngintunooɗo to duɗal Toowngal Hawai e ko fayti e daartol e iwdi aadee. Ko oon tuma Ann nehi Barack e mbaydi jojjanɗi aadee ko wayi no njurum waasandolɓe, muñal, e haɓanaade doofolɓe.

Baaba makko saŋkii e hitaande 1985, yumma makko rewi heen e hitaande 1995.

Taaniiko’en nawi mo duɗal toowngal biyeteengal Occidental College to saare Los Angels. O jaŋngii ɗoon duuɓi ɗiɗi. O wayi ɗoon ko alyaatim, kaŋko suka Ɓaleejo hakkunde sanɗaaji ɗo Woɗeeɓe ɓuri heewde. Waccoore makko nde o ɓuri anndireede ɗoon ko Barry. Ko e ngal duɗal Barry fuɗɗii naatde geɗe dawrugol, o naati e pelle ɗe sanɗaaji Ɓaleeɓe cosi.

Sahaa gooto, nder duɗal Occidental College, o ƴefti konngol hakkunde sanɗaaji fof, o wiyi : “Won hare wooden hannde, oya too bannge Fiiltiingo (Afirik-Worgo), alaa-e-sago cuɓo-ɗen mo mballaten. Wonaa hare hakkunde Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe, wonaa hare hakkunde waasɓe e dañɓe. Alaa. Ko suɓo hakkunde neɗɗaagal e njiyaagu, hakkunde potal e ngoongantaagu. Ko suɓo hakkunde moƴƴere e bonande”.

O woni Occidental College duuɓi ɗiɗi, o nawaa Columbia to New-Yoork, gootal e duɗe toowɗe ɓurɗe seedtinde nder USA fof. Ko ɗoon o heɓi seedataagal toowngal e ko yowitii e “Siyaas Dawrugol e jokkondire hakkunde leyɗeele” .

Aamadu Malal Gey