Poolgu Muhammed wul Abdel Asiis

0
1493

Ñalnde 16 sulyee 2009, nde Muhammed wul Abdel Asiis wiyata wonde ko «wooɓre wootere» waɗata woote ɗe, yimɓe cikkatnoo tan ko e «geewu» e bakkaade tan o wonnoo. Ñalnde 18, nde o yalti biro woote, o refti heen kadi, hay gooto sikkaano eɗum waawi wonde. E nder kampaañ woote ɗe, yimɓe fof mbiyatnoo ko liɓa-liɓtoo jogori wonde hakkunde makko e Masawuud wul Bulkayri e Ahmed wul Daddaa, ko ɗiɗo e ɓeeɗoo tato njogori yahdude «finaal» ñalnde 1 ut 2009 ; hay so tawii noon, won miijotonooɓe wond Eli wul Muhammed Faal ina waawi kam ne jeyeede e arooɓe yeeso.

Ko ɗum tagi yimɓe fof njaakorinoo ko maa woote ɗe mbaɗte ñalnde 1 ut, hakkunde ɗiɗo arɓe yeeso ɓe.

Ñalnde woote nde, nde yahi haa ñalawma o feccini, Eli wul Muhammed Faal jeertinii wiyi wonde «nguyka woote ɓurtuka» ina woodi e woote ɗe. Refti heen ko Ahmed Wejaa, koolaaɗo Jemiil Mansuur kam ne seedtii «golle nde ndewaani laawol» e woote he teskaama. Ko noon ne wonande Ahmed wul Daddah e fedde wiyeteende «Assez de coups d’Etats». Ndeen fedde hollitii wonde yimɓe heewɓe winnditinooɓe njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗi, gila e nder leydi he, haa teeŋti noon kadi e caggal mayri ; kaayitaaji woote ciifaaɗi njaltii ko adii woote, karte dentitee keewɗe coodaama ekn.. Hay koolaaɗo AJD/MR to Senegaal woytiima wonde ko ɓuri 1 500 neɗɗo njiyaani inɗe mum en e doggi woote ɗe …

Ko wayi no Dental Afrik e pelle goɗɗe neldii ɗo «ƴeewooɓe woote», Dental Orop alaa mo neldi sibu mum wiyde wonde daawal ngal ina raɓɓiɗi. Ɓeen ƴeewooɓe ceedtiima enen fof ko njiy-ɗen ko : woote ɗe mbaɗii e nder deeƴre e nehdi ; birooji woote ɗi udditii e waktu potnoo udditde o, kaayitaaji woote ŋakkaani,  yonaaɓe kanndidaaji ɗi keɓii seedanteeje woote ɗe ekn. Kono ɓe ɓeydi heen wonde woote ɗe ko laaɓtuɗe, ɗe kollitii ko goongɗi. Kono mbele neɗɗo ina waawi seedtaade nuunɗal woote tawi alaa ko yiyi so wonaa ñalawma woote ɗe ?  Ɗum ko naamnal potngal jaabeede, woto ƴeewndagol woote wontude fartaŋŋe banngagol (tourisme) ɓolol. E woote 2007, ƴeewooɓe Dental Orop mbaɗii ɗo ko ina ɓura lebbi ɗiɗi ko adii woote ɗe, ina ngaddori kaɓirɗe keewɗe : otooji, telefonaaji, ordinateeruuji ; ɓe njillii leydi ndii fof, haa e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude, alaa ɗo ɓe keddi : nde ɓe ceedtii laaɓal woote 2007 nde, alaa pawtuɗo heen daande.

Wonande kanndidaaji keddiiɗi ɗi, heen njoyo padaani haa Ñaawirde doosɗe goongɗina woote ɗe, ɓe noddii Muhammed Abdel Asiis, ɓe njetii ɗum e poolgu dañi ngu : ɓeen ngoni Haamiidu Baaba Kan, Saaleh Wul Hananna, Ibraahiima Muttaar Saar,  Muhammed wul Jemiil el Mansuur e Hammaadi wul Meymu, gidorinooɗo ñiŋde woote ɗe. Kanndidaaji tati, mbiyi wonde paamaani ko kewi ko, ngullitiima to Ñaawirde doosɗe mbele ina ƴeewtoo woote ɗe, ɓeen ngoni : Mesawuud wul Bulkayri, Ahmed wul Daddaa e Eli wul Muhammed Faal. E wiyde maɓɓe nguyka waɗii ko adii woote ɗe (doggi, kuutoragol ngalu leydi …), tumaraŋkooɓe ngootnaama, ɗereeji woote ɗe ina mbaɗi «sirlu» (ndewaani laawol), e miijo maɓɓe ina gasa tawa won ko waɗaa e kaayit woote o, ko ina feeñnina maande gootgol yeeso Muhammed Abdel Asiis, tawa ina muumta kala maande woote waɗaande yeeso kanndidaaji keddiiɗi ɗi, ngalu buur huutoraama, militeeruuji mbaɗii kampaañ, ɗum noon nanondiral Ndakaaru ɗooftaaka ekn … Ɓe ɗaɓɓii e diiso ngo kam e CENI o nde nde ndokkata karalleeɓe njuurnitoo ɗerewol woote ngol.

Kono, Diiso doosɗe goongɗinii njeñtudi woote ɗe ñalnde alkamiisa 23 sulyee 2009, riiwti ngullitaali kanndidaaji tati ɗi. Diiso ngo sahtiima limooje ɗe, ko nii ɗe lelorii : Asiis heɓii 52,47%, Masawuud wul Bulkeyri heɓii 16.66%, Ahmed wul Daddaa heɓii 13,46%, Ibraahiima Muttaar Saar (nayaɓo) heɓi ko 4,7%, Muhammed Jemiil wul Mansuur dañi 4,48%, Eli wul Muhammed Faal heɓi 3,78% …

Hade ɗum, e nder ñalawma alkamiisa o, gardinooɗo CENI, hono Siid’Ahmed wul Dey, tawi demosinii, sibu, e wiyde mum, « to bannge ko feeñi, woote ɗe ina peewi » kono tan « gullitaali keɓ-mi ɗi ngaddanii kam sikkitaade nuunɗugol woote ɗe ». Ahmed wul Daddaa noddii ɓesngu Muritani « yo salo ooɗoo kuudetaa to bannge woote », ummanoo denndaangal mbaydiiji hare demokaraatiyankooji kam hisnude hakke mo jogii to bannge « waawde suɓaade ardotooɓe ɗum en, tawi ko e nder wellitaare e ndimaagu e deeƴre.»

Dental Orop kam ne hollitii ina yiɗi enket waɗee ɓayri woodii sikkitiiɓe nguyka ina woodi e woote ɗe : « takke nguyka woote ɗe ina poti waɗeede wiɗto tuugiingo e laabi leydi ndi kam e doosɗe winndereyaŋkooje ». Ɓe ngoni, e wiyde maɓɓe ko renndinde kabaruuji ha ɓe ndaña ko laaɓi e ko kjewi ko. E ɓe njokki e ƴeewde ko kewata ɗo e yeeso hade maɓɓe rokkude heen miijo.

Koolaaɗo Kuuɓal Fedde Ngenndiije Dentuɗe, hono Ban Ki-moon hollitii wonde teskiima (nanii) njeñtudi woote ɗe, o ɗaɓɓi e Muritaninaaɓe e hoohooɓe mum nde njokkata kaaldigal hono no wiyraa e Nanondiral Ndakaaru nii. O wiyi wonde maa Fedde ngendiije maa wallit ɓe e ɗuum.

Won hooreeɓe leyɗe puɗɗii noddude Asiis ngam mantude ɗum e duwanaade ɗum : idii fof ko laamɗo Maruk, hooreejo Alaseri, rewi heen ko laamɗo Koddiwaar, laamɗo Siiri, laamɗo Yemen, Abdullaay Wad, persidaa Senegaal, fof hooreeɓe leyɗe ɗe ceedtanaaka laaɓal e nuunɗal demokaraasi …

Heddii ko nduwano-ɗen Muritani jam e kisal, hay so tawii udditanii Afrik damal kuudetaaji e ƴoƴre hesere, no militeer en ndagnirta jamfa laamu.

Gelaajo