«JASPORA» FULBE : Mbaydiiji ceertuɗi uujooji Fulɓe

0
2845

Naatirdi:  Yeewtude ko fayti e «jasporaa» (caragol nder winndere) Fulɓe nder tan hojomaaji 20 wonaa ko weeɓi. Maa en eto seerndude mbaydiiji uujooji Fulɓe, cifo-ɗen kuccandi majji, njaltinen caɗe jowitiiɗe heen . E wattan, maa   en eto firde batte to bannge faggudu, to pinal e to bannge renndo, uujooji ɗi njogii e renndooji iwdi maɓɓe. Ngam yiɗde haa   paamondiren e haala, ina moƴƴa kawren e miijo no Fulɓe njiyri uujooji e fergooji.

Eɗen kawri fergo firata ko dillere yimɓe ummiiɓe e nokku mum en, koɗoyi nokku goɗɗo. To ganndal neho-jawdi, ɗum firata ko nde kullon uujata ngam yahde to mbaawata jibinoyde, maa dañde ko ñaami e ko njari. Fulɓe noon ndenndini ko ɗee geɗe ɗiɗi fof, yimɓe e jawdi.

To bannge daartol, «jasporaa» firata ko caragol ɓesngu Yahuud’en nder winndere adii daartol ngam dogde caɗeele Firawna en pawnoo e maɓɓe. Nde konngol ngol yaaji, ngol firata e raɓɓidinaare ko caragol ɓesngu yimɓe nder winndere.

Gila dawaa dawi, Fulɓe ko durnooɓe tan. So aɓe uuja maa aɓe pera, ko galle fof maa leñol fof yahata, ɓe njiyloyoo ñaamirde jawdi, e ndiyam, e ɗo mbuubon mbonkon e nayi ngalaa. Keeri laamateedi gadani e dowlaaji kesi ngoƴaano ɓe.

Ndeke ferde jeyaa ko e pinal Fulɓe. Ko ɗum tagi ɓe saraade nder Afirik, kono nokku heen fof mo ɓe ngari, ko ɓe seeda, ɗum tagata ɓe heewde jaggireede ko ɓe « hoɗɓe » ɓe njeyaaka e leydi.

Yaakaare iwdi Fulɓe : « Fulɓe » woni helmere toɗɗotoonde leñol yimɓe nehooɓe jawdi, mbiyata koye mum en. « Pullo » woni teelo, « Fulɓe ». Ɗum firata, so en pawiima e ɗaɗol celluka helmere nde, « ful » ko huunde hesere, sosaande. Ko heen konngol « pul » seekaa (ina hesɗi pul). Hoɗdiiɓe Fulɓe hawasaŋkooɓe , e aarabeeɓe, e haalooɓe engele, mbiyata ɓe ko « Fulaani ». Manndinkooɓe Senegammbi mbiyata ɓe ko « Fula ». Safalɓe Muritani mbiyata ɓe ko « Takariir » (hoɗɓe Tekuruur). Aɓe mbiyee kadi « Haalpulaar’en » (haalooɓe ɗemngal pulaar) to worgo Muritani e to rewo Senegaal (Fuuta Tooro), to diiwaan Ñooro, nder leydi Mali e to leydi Gine Konaakiri.

Ɗemngal Fulɓe, « pulaar » maa « fulfulde » e hoore mum ina heewi kam ne no innirtee, fawaade e nokku mo ɓe koɗi. Haalooɓe ɗemngal Engele to Gammbi, to Siyera Lewon e to Niijeriyaa, keewi wiyde ngal ko «fula». To Maasina nder Mali, to Niijeer, to Cad, to Kamaruun, ngal heewi wiyeede ko « fulfulde ». Angal darjiri   « pulaar » to Muritani, to Senegaal, to Mali, to Gine, to Burkina Faso.

Ɗemngal pulaar/fulfulde ɓooyii janngeede. Ngal ɓamii winndeede gila e nder teeminannde 18ɓiire. Ɗum telɓi nde koloñaal naati diiwaan o. E oon tuma, seernaaɓe e ɗemngal arab ina mbinndatnoo ɗemngal ngal e huutoraade alkule arab, ɗum woni «Abajada Ajami». Ko e hitaande 1966, fedde UNESCO toɗɗii e kuuɓal «Alkule Bamako» wonan’de ɗem ɗe Afirik ɗee kala. Ko ɗee «Alkule Bamako» kuutortee hannde nder leyɗe ɗo pulaar/fulfulde haaletee.

Kuɗol Aamadu Malal GEY (sulyee 2009