Batu Kopenhag e baylagol ngonka weeyo

1
1880

Pottital mawngal udditii ñalnde 7 desammbar to Kopenhag, leydi Danemark. Ngal woni pottital ɓurngal mawnude jowitiingal e kilimaa (Ngonkaweeyo) caggal pottital baɗnongal to Kiyoto, leydi Japon, ngal nanondire mum puɗɗii siyneede e hitaande 2005. Fayndaare ndeeɗoo joɗnde ko etaade dañde nanondiral adunankeewal ngam ustugol gaasuuji gaddooji ko wiyetee «seer» ko. 193 leydi mbismaama e joɗnde he ngam lelnude kuule ustooje geɗe ɓeydooje nguleeki. Huunde saɗtunde nde tawnoo faggudu leyɗe keewɗe ko heen tuugii (Amerik e Siin walla leyɗe jogiiɗe petroŋ).

Pottital mawngal udditii ñalnde 7 desammbar to Kopenhag, leydi Danemark. Ngal woni pottital ɓurngal mawnude jowitiingal e kilimaa (Ngonkaweeyo) caggal pottital baɗnongal to Kiyoto, leydi Japon, ngal nanondire mum puɗɗii siyneede e hitaande 2005. Fayndaare ndeeɗoo joɗnde ko etaade dañde nanondiral adunankeewal ngam ustugol gaasuuji gaddooji ko wiyetee «seer» ko. 193 leydi mbismaama e joɗnde he ngam lelnude kuule ustooje geɗe ɓeydooje nguleeki. Huunde saɗtunde nde tawnoo faggudu leyɗe keewɗe ko heen tuugii (Amerik e Siin walla leyɗe jogiiɗe petroŋ).

Batte baylagol ngonka weeyo ina keewi no feewi. Won heen nii en puɗɗiima teskaade ɗum en. Kono, e tonngol, ɗeeɗoo batte ko heen njeyaa, hay so tawii en mbaawaa huɓindaaɗe ɗe kañje kala.

– Ilam ɓurtuɗam : Amooji mawɗi ina mbaawi kewde sabu ɓeydagol feto geecuuji ngol saabii caaygol galasuuji gulli leydi. En puɗɗiima nii teskaade ɗuum, sibu e kitaale jawtuɗe ɗe, ina teskaa toɓooli ina ɓeydoo fotde 7% hitaande kala. Sabaabu ɗee geɗe fof noon ko ɓeydagol nguleeki weeyo. Yanti e ɗuum, ina teskaa wonde musibbaaji mawɗi bayɗi no keneeli ɓurtuɗi (yeru duleendu wiyeteendu «Katerinaa»), ɓeydiima  fotde laabi nay e nder duuɓi 20 fat.

– Nguleeki ɓurtuki : ɗum ko batte ɓurɗe yiytinaade e yaawde. E duuɓi ɓennuɗi ɗi, nguleeki warii yimɓe to Orop. Batte majjum e cellal ina keewi : eɗum waawi addude ñawbuuli, walla ɓeydude ɗum en, ko wayi no ñawbuuli poofaango (Aasma ekn …) walla warde ɗoon e ɗoon.

– Bonnugol dunli : Leɗɗe ko mooftirgel ko wiyetee karbon ko, sibu leɗɗe guurɗe ina njagga gaas karbonik, moofta ɗum. Tee oon gaas ina jeyaa e geɗe caabotooɗe ɓeydagol nguleekiweeyo. Ndeke leɗɗe ina laɓɓina henndu poofaten ndu. Teskaama noon, hitaande kala, fotde 13 miliyoŋ hektaar dunli ina maaya. Ko ɗum tagi ustagol leɗɗe ngol ina addana posone ɓeydaade heewde e weeyo, jiidaa e ko ɗum ɓeydata nguleeki ko. So tawii yimɓe ina njiɗi ɓeydo nguleeki waasa ɓurde 2°C (degreeji ɗiɗi Celsus), alaa e sago dunli kisnee. Hannde o, ina wiyee wonde tagofeere men nde (leydi) jogii ko bumsuɗe ɗiɗi (foofirta ko nokkuuji ɗiɗi) : dunli Amasoni (to Amerik worgo) e dunli Afrik hakkundeejo. Ɗum jiidaa e ko ɗi moofti ko, so kullon keewkon e eddaaji puɗi keewɗi, ɗi nafoore mum en e kisal leydi ina mawni no feewi. En kaalaani kadi wonde ko ina wona miliyaar e 600 miliyoŋ aadee nguuri ko e geɗe ummotooɗe e ɗiin dunli.

– Ƴergol geecuuji : Eɗen mbaawi yiyrude ɗum e sifaaji ɗiɗi. Sifaa gadano o : 22 miliyoŋ ton gaas karbonik caayooji ñalawma kala e nder geecuuji ina ɓeyda «kaaɗeeki» ndiyam mum. Ɗum ina wara won ɗiin puɗi ɗi won ɗiin liɗɗi nguurnoo, walla kadi wara won koon kullon ndiyam, kon kullon ngoɗkon nguurnoo. Sikke alaa, ɗuum so rewii, batte mum ina njettoo nguurndam kala ko tagaa. Sifaa ɗiɗmo o, ko ɓeydagol ƴerngo geecuuji e fawaade e sababuuji ɗiɗi. Sabaabu gadano o, nguleeki ina ɓeyda feto kala ndeelam (ndiyam ina liroo sabu nguleeki). Yanti e ɗuum, nguleeki ki ina saayna galaasuuji gonɗi e gulli leydi. Ɗaam caayam yantata ko e geecuuji, ɓeyda feto mum en. Batte ɗumɗoo ko ɓeyadagol tooweeki geecuuji e kujjitgol duuɗe e gure gonɗe daande geec. Yeru, Nuwaasoot.

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

  1. a jaaraama bah

     

    Par Abdullaay Yerel Soh (non vérifié), le sam, 01/02/2010 – 16:04.

    seydi bah a jaaraama, sabu heew6e maa mbaaw faamde e ndee winndande ko heewi. teenti noon e banndiraa6e 6e mbaawaa janngude arab , walla farayse ,walla engele 6e. heew6e kadi nganndaa nafoore duneeli walla kulle ladde,sabu kala ko ustii heen; neesu nguu waawrat! addoya tampere mawnde. ko wayi hono ndee winndande; ina foti hebbineede, ngam faamnude yim6e men. on njaaraama sanne

Comments are closed.