“Dow keeceeje sukaaɓe” : Paabo-ɗee almuɓɓe

1
1921

Fedde nde wonaa laamuyankoore wiyeteende Human rights watch, yuurnitiima nguurndam almuɓɓe to leydi Senegaal. Nde bayyinii, ñalnde 15 abriil 2010, ciimtol ngol 126 hello tiitoriingol “Dow keeceeje sukaaɓe”, ɓe kolliti heen ko fayti e njelaari e kuutoragol sukaaɓe almudɓe e mbaydiiji keewɗi. Ɓe ñiŋii heen laamu Senegaal e seernaaɓe waɗooɓe ɗeeɗoo golle. Eɗen nganndi noon, to ooɗoo bannge, aadaaji Senegaal e Muritani ko gootum. So laamu maa huunde e seernaaɓe Senegaal njooɓtoraama huunde, yo laamu Muritani e seernaaɓe Muritanaaɓe nganndu ko kam en kadi kaaldetee, hay so tawii wiɗto ngo wonaa ɗo waɗaa, haa teeŋti noon e nder leñol Fulɓe.

Fedde nde waɗi ngoo wiɗto ko tuggude noowammbar 2009 haa feebariyee 2010 to Senegaal e to Gine Bisaawo. E no ɓe mbiyri « Ko famɗi fof 50 000 cukalel, njanngooɓe e duɗe Alɓuraana (daaraaji) to Senegaal nguuri ko nguurndam njiyaagu tee ina pawee golle ɓurtuɗe ». Ɓe mbiyi wonde “seernaaɓe ɓe ina leepta almudɓe ɓe leepte caɗtuɗe, ina njeebii ɓe, ina kuutoroo ɓe”. Ɓe njokki heen “Kono tan wonaa duɗe ɗee fof mbayi noon, hay so tawii seernaaɓe heewɓe ina mbaawna almudɓe mum en yahde yeloyaade waktuuji keewɗi, tee ina piya ɓe walla keeda ɓe e hakillaaji maɓɓe”. Ɗumɗoo noon, wonande Fedde adunankoore toppitiinde Golle (l’Organisation internationale du Travail (OIT)), jeyaa ko e ko sifortee mbaydiiji ɓurɗi bonde e gollingol sukaaɓe. E miijo Human rights watch, laamu Senegaal e Gine Bisaawo e ardiiɓe diine toppitiiɓe ɗiiɗoo daaraaji (duɗe), kam e jiknaaɓe sukaaɓe ɓe,  ko ɓe yanɓe kamɓe fof, sibu ɓe mbaɗaani ko waɗɗii e maɓɓe ngam reende ujunnaaje ujunnaaje sukaaɓe, e surde ɗum en e lepte.

Gardiiɗo Catal Afrik Human rights watch, hono  Georgette Gagnon wiyi wonde laamu Senegaal ina foti ummaade e joɗnde sibu ujunnaaje keewɗe sukaaɓe almudɓe ina leeptee ñalawma kala mo Alla waɗi, ina ngoppidaa e koye mum, toppitaaka : “laamu ngu ina fotnoo, ñalnde “ñalngu almudɓe”, hono 20 abriil, yuɓɓinde daaraaji ɗi (duɗe ɗe), waɗana ɗi laabi, ɗaɓɓira seerenɓe leeptooɓe sukaaɓe ɓe nde kujjikintoo”.

Aliyuun Tiin, gardiiɗo “Pottital Afriknaawal jojjanɗe aadee” (RADDHO), kañun ne ko hono ɗuum haali, jokki heen noon “Jokkondire ina poti waɗeede, sibu hannde, hilifaaɓe mawɓe diine ɓe, ina keɓii e wallondirde e laamu. Alaa e sago feere dañee ngam dartinde ngolɗoo kuutoragol sukaaɓe”.

E nder yoga e daaraaji ɗo fedde nde waɗi woɗtooji mum, seernaaɓe ɓuri toppitaade ko njelaari, wonaa jaŋde sukaaɓe ɓe. Ɓe tawi ko ɓuri heewde e maɓɓe ina mbaɗa fotde waktuuji jeeɗiɗi e ko ɓuri ɗum nder mbedda, ina njeloo. Won heen pindintee ko gila fajiri yo njeloyo. Won heen ngartata ko tawa jenngii … Kamɓe fof ko ɓe taƴanteeɓe ko ɓe ngartirta e kaalis. Mo dañaani fof, heewi ko fiyeede : ko « ɓuri fiya » woni e daaraaji he. Pawe aljumaa ɗee fof kadi ɓuri ŋeerde. Ɗum fawii kadi ko e gure.

E nder oon njiylawu, ko ɓuri heen heewde ko dow mbeddaaji e hakkunde otooji ɓe ngoni. Ko ɗum tagi aksidaaji ina keewi. Alaa fof mo yiyaani cukalon tokoson, heen sahaaji kon keɓaani hay duuɓi 5, ina corsorta hakkunde otooji. Keewal aksidaaji ɗi ɓurii 10% (almudɓe 10 fof, heen gooto, ko famɗi fof, meeɗii waɗde aksidaa).

Ko fayti e lepte haalaaka, nde tawnoo ko ɗum woni aada e nder duɗe daaraaji ɗi. Sukaaɓe heewɓe ina ndaña heen si’uuji bonɗi.

E nder ngooɗo wiɗto, fedde nde haaldii e 175 almuudo, jaɓɓe seedtaade. Heen 60% ko Senegaalnaaɓe. Ina waɗi heen Gammbinaaɓe e Ginenaaɓe e Muritaninaaɓe. Ko ɓuri heewde e almudɓe yelotooɓe ɓe ko fulɓe (58,3%), rewi heen jolfuɓe (40%), seeɗa keddiiɗo o ko Seereraaɓe (1,1%) e Wambarankooɓe (0,6%).

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

  1. ful6e… ful6e… ful6e!!!

     

    Par Abdullaay Yerel Soh (non vérifié), le mer, 04/21/2010 – 09:48.

    kala to ustaare woni e nder afrik; so a yuurniima a tawat toon ko pullo 6uri heewde! tawee ko oo bone woni? 6ee yim6e tagraa ko haa lee6too e aduna walla?… ko faati e njelaari; hay sinno fedde ndee haalaani kala fuutanke majjaani, sabu so yelaaki minyi mum walla 6ii mum e ko nanndi heen rewii heen. hono kaa ngonka noon ko renndo ngoo fof foi ittude ka, tawa 6e 6amdi ko seernaa6e 6ee njelaari natta, cukaln men ndanndee e halkaare!! mi sikku seernaa6e rentunoo6e rawani ngam ha6de e laamu senegaal; sabu jaggii galle gooto to wuro soogi ina haddini 6ii mum en debbo, 6e potnoo kay ko haalde hono njelaari nattirta baydayaagal e santayaagal natta, 6e ndaroo ngam he6de fotde ma66e no seernaa6e jofu6e walla safal6e – tawde ko fuuta kaalaten – ke6iri fotde mum en nih, 6e paamna renndo ngoo diine no 6e njiiri nih tawa hay gooto naattaani heen saka ina bonna jattiiji mem e finaa tawwaji men hay sinno wonaa diine. ko heewi e yelotoo6e hee ko banndiiji ngontata, naatta e renndo ngo ngo wontaa feew! jibnaa6e sukaa6e ina poti faamneede bone njelaari addata, kadi paamnee jogor6e wadde barke 6ee wonaa waasde yelaade bonnanta zum en. kaddin'gol so ina boni neh 6uraani njelaari bon'de! on njaaraama 

    Abdullaay Yerel Soh keer misra

     

Comments are closed.