Muhammed Buwasiisi naatii daartol

0
1907

Taarek Buwasiisi, lollirɗo Muhammed Buwasiisi jibinaa ko ñalnde 29 marse 1984. O saŋkii ko ñalnde 4 saawiyee 2011. Kanko woni Tunisinaajo, jeeyoowo jirlotooɗo duppunooɗo hoore mum ñalnde 17 desammbar 2010, ngam wartaade, sabu mette heewtude ɗum. Ko ɗeen golle njibini waklitere Tunisi addannde persidaa Ben Aali woppude laamu, dogi mooloyii to Sawuud.

Ko o ɓiy ubriyee demoowo wonnoo. O hoɗnoo ko nokku ina wiyee Siidi Busiid heedngo hirnaange Tunisi. Caggal nde Baaba makko saŋkii, o woppi jaŋde ngam jogaade galle maɓɓe. Nde o roŋki dañde golle o fayti e njeeygu sewo sewo e ɓiɗɓe leɗɗe. Nde tawnoo o alaano yamiroore, gollotooɓe e meeri wuro makko heɓtii njeeygu makko cili keewɗi. Ngam heɓde ndeen yamiroore e heɓtude njeeygu makko o yahi meeri e to guwerneer : alaa ko o heɓi toon so wonaa kuɗdi e ƴattooje e willeede.

Ñalnde 17 desammbar, caggal nde gollorgal makko heɓtaa kadi laawol goɗngol (saret makko e peesirgal) gooto e gollotooɓe meeri fiyi mo hello e hakkille, haaktii e yeeso makko. Nii woni o yahi meeri e to nokku guwerneer ngam wullitaade, hay gooto ƴeewaani mo. Ɓernde makko gasi. Nii woni o duppi hoore makko ɗoon e nokku guwerneer ɗo. Ñalnde 28 desammbar 2010 yumma e banndiiko debbo njahi to Ben Ali; oon riiwi guwerneer o e golle mum.

Kono, ndeen o saŋkiima ñalnde 4 saawiyee 2011 to Ben Aruus ɗo o naatnoo opitaal ɗo, sukaaɓe leydi ndi naati fitina. Buwasiisi, bartiiɗo sabu mum muñtorde baasal e koyeera wonti tiitoonde yimɓe wuro ngo. Ɓeen pinni, pinnani laamu leydi ndi. Ina reɓa, ina reɓa haa yettii laamorgo leydi ndi hono Tunis. Piggal e warngooji e petelaaji ndartinaani seppooji. Heewɓe mbaraa. Ben Ali faayi, dogi ñalnde 14 saawiyee.

Haŋkadi Taarek Buwasiis wontii raay denndaangal hiiɗaaɓe e leyɗe Aarabeebe, tuggi Tunisi, ƴaaŋan maa Alaseri ɗo yimɓe njeeɗiɗo nduppi koye mum en, Misra haa yettii Muritani.          BAB