Tuunus haa Misra, henndu ndimaagu wuttii

0
1744
1466531_3_cff9_manifestation-devant-le-ministere-de.jpg

 

To Keer, leydi Misra, ñalawma aljumaa 28 saawiyee 2011 oo, ko gulɗo no feewi : ko ɗum addani persidaa Hosni Mubaarak yamirde ndeenka konu wonande jammaaji ɗi. Ina wiyee, walla nii yimɓe aduna oo kala mbaawii seedaade ɗum e tele Jasiira, soldateeɓe ɓe e seppooɓe ɓe ina kollita cehilaagal hakkunde mum en. Mbele jogoraani ɓurde ɗoon ?

 

To Keer, leydi Misra, ñalawma aljumaa 28 saawiyee 2011 oo, ko gulɗo no feewi : ko ɗum addani persidaa Hosni Mubaarak yamirde ndeenka konu wonande jammaaji ɗi. Ina wiyee, walla nii yimɓe aduna oo kala mbaawii seedaade ɗum e tele Jasiira, soldateeɓe ɓe e seppooɓe ɓe ina kollita cehilaagal hakkunde mum en. Mbele jogoraani ɓurde ɗoon ?

Hol ko konu leydi ndi jogori waɗde ?

28 saawiyee woni ñalawma nayaɓo seppooji e nder gure Keer e Aleksanndiri e Suyees kam e gure goɗɗe, mawɗe leydi ndi. Seppooɓe ɓe njaggondirii e polis, laamu nguu kadi ƴetti kuule diwtuɗe aada ngam taƴondirde leydi ndi e winndere nde, ko wayi no kuppude internet (go’o e winndere nde), hay so tawii ɗum haɗataa Misranaaɓe anndude ko yahata e winndere nde, sabu goodaangal teleeji satelit e telefoŋ cinndel.

E oon sahaa gooto, seppooji mbaɗii to Jordaani, to Yemen, ujunnaaje ujunnaaje neɗɗo tellii e mbedda ngam ƴettude yeru e Tuunus. Heen leydi kala e jogaade caɗeele keeriiɗe, ko wayi no luure hakkunde rewo e worgo to Yemen, walla hakkunde Jordaninaaɓe lasli e Palestiinnaaɓe to Jordaani, walla gagga leñol biyeteengol kopte to Misra …, ɗuum fof mbiy-ɗen haɗaataa en wiyde wonde saabii ndee ɗoo filñitere ko pawondirgol mette e caɗeele e muuyaaɗe ɗe ɓesnguuji ɗee leyɗe kala ndenndi.

Ko ɓuri teeŋtude heen, ko goodaangal laamuuji hoyrameeji, ɗi kormaaki ɓesnguuji mum en, tee alaa ko kumpitta ɗum en. Ko leyɗe Arab tan ndaɗnoo e mbayliigaaji compugol demokaraasi to Orop fuɗnaange, to Afrik, to Amerik Latin. Mubaarak inan woni hooreejo Misra gila 1982 (duuɓi 20), Aali Abdalla Saleh ina ardii Yemen gila 1978 (duuɓi 33), to Jordaani ɓiyɗo (Abdalla Ɗiɗmo) lomtiima baaba mum e gardagol leydi ndi e hitaande 1999, oon donnooɗo laamu e baaba mum kadi e hitaande 1952; en kaalaani haala Siiri ɗo Bashaar Al Asad lomtii baaba mum keɓnooɗo laamu e hitaande 1970, walla Maruk, ɗo Muhammed VI roni laamu e baaba mum (Hassan II) e hitaande 1999, Hasan II laaminooɗo gila 1961, en kaalaani Libi mo Kaddaafi fawi junngo gila 1969, tee ina hebla ronnude ɓiyum. Ben Aali noon ko gila 1989 laamii Tuunus, kam tan gooto.

Yanti heen, e nder ɗee leyɗe kala, hakkeeji keeriiɗi to bannge politik e wellitaare, ko jaɓɓaaɗi, tarñaa. Sarwisaaji «Mukhaabaraat» (haaltooɓe) walla polis ñukkintooɗo, ko ownuɗi beeli yimɓe kala, hay gooto hoolaaki hay mbeelu mum. Yo won e Misra e walla e leyɗe goɗɗe ɗe, ina heewi ko yimɓe nanngaa, dummbaa, leeptaa, maa mbaraa.

… henndu ndimaagu wuttii

Bayyingol jaaynde wiyeteende WikiLeaks telegaramuuji ummoriiɗi e ammbasaad Dental Amerik to Keer, ceedtii tan ko ko yimɓe fof nganndunoo. Kamɓe fof noon e anndunoode ɗuum, haɗaano ardiiɓe leyɗe hirnaange (haa arti e laamu Sarkoosi) mantude «oo musiɗɗo jaɓanɗo hirnaange », tawi noon alaa fof ko ɓe ndesanta golle bayɗe noon to Iraan. Ndeeɗoo fenaande fuŋŋiniinde ina jeyaa e ko addani ɓesnguuji leyɗe Aarabeeɓe, ɓesnguuji kiiɗaaɗi, jaɓɓaaɗi, nuskaaɗi, filñitaade e teeɗanaade haŋkadi taƴde ɓoggi kalifaandi e heɓtude ndimaagu mum en. Ɗiiɗoo laamuuji kala jondikinaaki tan e hirɓaade nguurndam politik ɗam no woorunoo, alaa, kono ɗi kirɓiima kadi faggudu e ngaluuji leyɗe majji, ha ɗi laatii e won heen e nokkuuji, no baɓatti nii, yeru to Tuunus.

Hay ko laamuuji donanooɗi e kalifaandi mbaɗatnoo, ɗii laamuuji mbiiciima ladde, alaa ko woƴi ɗum en so wonaa feeraade e nder ngaluuji leyɗe mum en, tawi ɓesnguuji ɗeen leyɗe ina kakka e baasal ɓalewal kurum. Ɗiin laamuuji donanooɗi e kalifaandi kam ina toppitinoo jaŋde no fotiri fof, ina ndeenatnoo ɓesngu no foti fof … Ndeen, e nder Misra, kala jaltuɗo uniwersitee heɓat golle. Hannde, sukaaɓe heewɓe joofnooɓe jaŋde mum en toownde njenanaaka heɓde golle, nguuri ko mette yiyde ñalnde kala «alɗuɓe hesɓe» ina peeroo e ngaluuji leydi.

E nder kitaale 1970, petroŋ addaniino yoga e maɓɓe uujde feewde leyɗe Golf, nde tawnoo golle ina ndañotonoo toon, hannde ɗum nattii. Ko juɓɓule kaalis adunankooje ngullata e ƴellitaare ɗeen leyɗe koo fof (Misra, Tuunus, Jordaani …) ina suddi baasal mawngal. Duuɓi keewɗi jooni, dille renndo kollitooje mettere ceeraani e ƴellitaade to Misra (geddo ubriyeeji, kareeli remooɓe, seppooji e nder leeɗe catiiɗe cahe mawɗe) walla to Tuunus (Gafsa) walla to Jordaani walla kadi to Yemen. Kono ko ngol woni go’o ko mette ɗe ina ceedtinira nii, ina kuftodinira nii, ina ndoolnira nii, wondude kadi e yiɗde mbayliigu politik. Tuunus ferii laawol.

Ina teskini kadi, kuutoragol hare luulndiinde Israayiil ngam haɗde ko heedii koo fof haaleede, nattii nafde. Ɗuum ina addantunoo laamuuji fuɗnaange (leyɗe Aarabeeɓe) ɗaɓɓude ngootaagu ɓesngu ngam yejjitinde ɗum en ngonka nderndera leyɗe mum en ; hannde ɗum nattii nafde. Yanti heen, Misra e Jordaani ciifondirii e Israayiil nanondire jam, tee, denndaangal leyɗe Aarabeeɓe ko woppidɓe Palestiinnaaɓe e koye mum en.

Hono no jaaynoowo gooto Ameriknaajo winndirnoo e jaaynde The New York Times (24 saawiyee) wonde «wonaa demokaraat en, kono ko laamɓe hoyrameeɓe wayɓe no Saadaat walla Huseyn laamɗo Jordaani, njiylotoo jam Israayiil. Laamɗo hoyrameejo, ñiɓiiɗo e laamu, ɓuri yawde yolbinande gaño e laamɗo mo tiiɗaani tawi ko toɗɗaaɗo (…)». Nder noddaango yo ardiiɓe Amerik mballit laamuuji hoyrameeji aarabeeɓe, o naamninooma: “mbele eɗen njiɗi seppooji mbedda doolnuɗi njerɓina laamuuji peeleeli bayɗi no laamu Abdalla mo Jordaani?”

Hannde, alaa fof gannduɗo ko jogori kewde Misra. Hol ko Wanndiraaɓe Juulɓe salinooɓe felɓondirde e laamu ngu njogori waɗde? Mbele Muhammad El Baradee maa waaw wootiɗinde luulndooji Misra ɗii kala ? Ko waawi heen wonde fof, waklitere Tuunus udditii laawol, wuttii henndu, hono no Jean Ferrat yimratnoo : «baar wellitaare taccuɗo keeri, haa ɓesnguuji goɗɗi ngaraa jiilol».

Alain Gresh, Le Monde

Fulo : Bookara Aamadu Bah