24 marsa, ñalngu adunaaru ɗoyru

0
1667

Ɗoyru ko ñawu mbonngu, ndaaɓoowu, mbaroowu so tawii gonduɗo heen yaawaani safraade, maa walla so rewaani safaara mum no fotiri. Ñawu nguu heɓrotoo ko e weeyo. Ko yimɓe ɓe jofe mum en ndaaɓaa, ñawi, carata ñawu nguu. So ɓe ɗojjii, walla ɓe kaaktiima, ɓe carat mboros gaddoowo ñawu ngu e weeyo ; kala poofɗo ɗum, maa walla kala mo ɗum naati, so yiɗii wona e ndiyam maa walla e ñaamde, oon raaɓee. Mboros oo wiyatee ko «basil mo Koch».

Daartol ɗoyru e nder winndere nde kam e nder Muritani

Mboros gaddoowo ɗoyru oo yiytaa ko e hitaande 1882 to Berlin. Ko Doktoor Robert koch yiyti mboros oo, gila ndeen hitaande, ñalngu 24 marsa kala, o renndina safrooɓe omo yeewtida e mum en ko fayti e ñawu nguu. Hade ñawu nguu anndeede, ngu warii miliyoŋaaji yimɓe, etee haa jooni ina jokki e warde yimɓe kadi, tawi saabii ɗum ko waasde humpitaade deentorɗe ɓaɗateeɗe haa yimɓe ndaɗa e ñawu nguu.

Hannde oo 1/3 e ɓesngu aduna nguu ina wondi e ñawu nguu; tuggi njoyo haa heɓi sappo e nder teemedere raaɓaaɓe ina ɓeyda ñawu nguu, walla joom mum wona daaɓoowo tan mo dartintaa. E der Afrik mo ngon-ɗen oo, e nder 1000 ñawɗo, heen 350 ko raaɓaaɓe ɗum ko e hitaande 2008. Tonngaama e hitaande 2009 fotde 1,7 miliyoŋ maayde waɗnde sabaabu mum ko ñawu ɗoyru. Yimɓe wonduɓe laawol gootol e basil oo kam  e mboros HIV ko kam en ɓuri yaawde ƴellitde ñawu ɗoyru nguu.

E nder Muritani, e hitaande 2009, fotde 1 573 hesɓe wonduɓe e ɗoyru jofe, limaama e safrirde leydi ndii. Hade ndeen hitaande 4 000 yimɓe wonduɓe e ɗoyru jofe limaama e losko waɗanoongo e leydi ndii.

Ko moƴƴi anndeede teskee

Ina moƴƴi anndee wonnde neɗɗo gonduɗo e ñawu nguu so o safraaki, ƴellitagol ñawu nguu ina addana nguurdam makko ustaade ko yaawi, etee so famɗii omo raaɓa yimɓe sappo maa walla sappo e njoyo hitaande kala. Won e yimɓe ina ndaaɓee mboros oo, tawi joomum en ñawaani tawo, sibu ɓeen tawata ko kaɓtorde ɓalli mum en ina tiiɗi tawo; won heen noon so keɓii mboros oo tan, keewi ko yannde, ñawa.

Ñawu Ɗoyru ina jogii safaara, kadi ina sella, cellugol mum ina juuti, sibu fotde duuɓi ɗiɗi deggondirɗi alaa e sago njaraa leɗɗe maaɗa tawi a yejjittaa, a ustataa. Ina jeyaa e maale ñawu nguu ɗojjo haa teeŋti e ɗojjo jamma, joom mum ñaamɗe mum kela, ina tampa hay so tawii alaa ko gollii ko teddi, e waɗtude haaktaade ƴiiƴam …

So ɗee maale puɗɗiima, yiyoy cafroowo, hol to suuɗ, reento haaktaade e tuutde e nokkuuji ɗo yimɓe mbaawi heɓde kaakte maa ɗee maa walla tuutaali ɗi. Salo nii ñaamdude e yimɓe hade maaɗa raaɓde ɗum en. So laatiima ko e ñawu nguu ngondu-ɗaa, rew no haanirta nii safaara maaɗa, hoto wiy aɗa safra hoore maa. So a waɗirii leɗɗe ɗee no njiɗir-ɗaa nii tan, ina addana ñawu ngu leelde sellude, kadi ina addana leɗɗe nattude nafde ma.

Tonngol

Ɗoyru ina sella, sibu ina jogii leɗɗe mum, safaara mum ina juuti ina wona duuɓi ɗiɗi so famɗii. Gonduɗo e rafi oo yo salo raaɓde yimɓe, o rewa safaara makko, o ñaama walla o ñamminee ñamri moƴƴiri.

Mammadu .M .Baal