Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (5) : naamne

0
2359

Naanmnde ɗe, ko naamnde keewɗe faayiida, eɗe ɓeydana en kadi faamde ko haalaa ko e ko winndaa ko. Ɗee naamnde noon ko e jeewte men e nder Rajo Muritani e kitaale 1988-1989. Ɗum waɗi hettere heddiinde nde, tiitoraa ko «Naamndiiɗo jaabaa».

 

Hol ko woni tagofeere?

Tagofeere ko tagoodi no Leydi nih, tawa woniri e weeyo asamaan o (kammu o) ko no leydi e lewru e naange e koode ngoniri e weeyo nih.

Ko tagoodi mawndi. Heen e tagopeeje ena ɓuri leydi mawnude no feewi, goɗɗe ɗe, ɓuri ɓuri ndi famɗude.

Eɗen mbaawi wiyde, tagofeere ko aduna tan, no aduna men nih. Leydi ko tagofeere. Oɗon nganndi eɗen mbaawi ummaade e nokku payen e nokku ɓurɗo woɗɗude, ngummoɗaa e leydi Caad payaa Amerik, ndeftaa Sénégaal e Muritani, ƴaaŋaa Maali, mbaɗaa bafeet paytaa Enndonoosi, ngummo-ɗaa ɗoon paytaa Makka, ndewaa Kameruun ngartaa Gine. Tagofeere ko noon wayi, kono e tagopeeje 9 ɗe njiy-ɗen e ndeftere men nde ɗe, alaa hoɗaande yimɓe so wonaa Leydi ndi nguur-ɗen e dow mum ndi. Tagopeeje ɗe njanngu-ɗen ɗe, ko kaaƴe e caalli e ceene, e heen e majje ena mbaɗi keneeli ɗi poofotaako. Nguurndam ɗam nganndu-ɗen ɗam tawaaka toon tawo. Haawnaaki tawa ena waɗi nguurndam ɗam Alla tan anndi, kono ko fayti e yimɓe walla jawdi walla e huɗoo e leɗɗe, ɗum yiyaaka e tagopeeje ɗe, so wonaa e dow Leydi. So jinneeji ena toon tawi Alla ena wuurni ɗum en e ɗii nokkuuji ɗi aadee (neɗɗo) waawaa wuurde, ɗum mi anndaa. Ko Alla tan anndi.

Tagofeere ko aduna tan, no aduna men nih; heen sahaa aduna o ɓura aduna men, heen sahaa jaasa aduna men mawnude.

Wuddowol Leydi ko tuggi tan hakkunde Leydi ter haa hawngo mum ko 6 378 km. Tagofeere tagiraa ko no annama Leydi nih; no leydi wayi yaajde nih, no wayi mawnude nih, ko noon tagofeere wayi yaajde e mawnude. Tuggi tan ɗo ngon-ɗaa ɗo, haa Amerik, haa Sappoŋ, haa Riisii, haa Siin, haa Madagaskaar, haa ɗo mbaaw-ɗaa miijaade e leyɗeele, ko noon ne tagopeeje mbayi. Heen noon, no mbiy-ɗen nih, ena ɓura leydi mawnude e yaajde ɗo pucci ndogata, goɗɗi ɗi ɓuri famɗude e leydi fur!

Neɗɗo ena waawnoo hoɗde toon, waɗa kuɓeeje e taakawuuji, rema gese, wuuraa e dow mum no wuurdi e dow leydi nih, sinno tan toon ena wuurotonoo! Woni bone tan, ko e dow majje, maa wonii henndu foofotaako, walla nguleeki kii ko ɓurtuki, cahooki liingu e nder hojom, so a dariima heen tan a hooñat, ma wonii ɓuuɓol ngol ko ɓurtungol, ɓurngol ndiyam pennduɗam ɓuude.

Yeru: so a yehii to Meerkuur, tawi ko ñalwma njettiɗaa toon, a yettoto tan kooñaa!

Tawi noon ko jamma ngarɗaa, hayso mbajjuuji teemedere pawɗaa e hoyre ma, ɗum haɗataa ma horngilaade no mbaggu nih, njooraa kos jaangol. Etee, a waawaa woyde sabu a foofataa, henndu poofateendu toon alaa! To hoodere Jaayre (Wenus)-ne ko noon, sabu, so ngarɗaa ko ñalawma, njettotoɗa ko aɗa wont “misuwi” (bisimilla ma misuwi!); so jemma njettiɗaa, so lommbaama e tufam hay gooto waawataa yarde ma alla e ɓuuɓol. A horngilto kos!

Hol to koode ceŋii? Tawde Leydi e lewru e koode e naange ko e weeyo woni, ko haɗi ɗe yande?

Ɗum ko Naamndal Abuu Aamadu Joop e Sehilaaɓe mum.

Tagopeeje, Lewru, Leydi, naange e koode kañum en fuu alaa to ceŋii! Naange, no mbiy-ɗen nii, ko hoodere ɓurnde fof ɓadtaade en, alaa ɗo seŋii. Tagopeeje ɗe kaalno-ɗen ɗe fuu, (fof), mbaɗata ko yiiloo-banngoo, taaroo kadi naange, etee alaa ɗo ɗe ceŋii. Kañnje fof ko weeyo taariiɗe bang-yoo-bang, ɗe lommbii ko e weeyo. So en kaaɗii ɗoo, maa wood wiinduɓe naamndoo, mbiya tawde ko nii, tawde naange e lewru e koode e leydi fof ngoni ko e weeyo, alaa to ɗe ceŋii, hol sabaabu ɗe teɓɓitaako ɗe njana? Maa wood wiyɓe: ko haɗi leydi yande tawde ko e weeyo woni? Ko haɗi ɗum teɓɓitaade tawde taarii ɗum bannge-yoo-bannge (bang-yoo-bang) ko weeyo?

Jooni, miin ne, mboɗo jaaboroo on naandal: hol to njiɗɗon leydi yana? Leydi kam waawaa yande e dow hoyre mum, (sabu oɗon nganndi hay neɗɗo waawaa yande e dow hoyre mum! Eto-ɗee ƴeewon!)

Leydi alaa ɗo yani, alaa nokku ɗo yani, woni ko e weeyo no laana ndiwoowa diwrata e weeyo nii. (Ciftoree ko mawɓe men keewnoo wiyde, so cukalel yanii. ɓe mbiyata ko “dow, a yanaani ko leydi yani” Wallaayi hon ko anndanoo winndaaka! Mawɓe ɓe ena nganndi leydi yanataa! Miijo-ɗee no feewi hol to ngol konngol ummiii. Hon ko mawɓe nawi e nder gasɗe mum en, ganndal men ubbaama!)

Eɗen poti dartaade seeɗa e ngal ganndal keewngal faayiida. Ƴeeween etaade faamde ooɗoo musiɗɗo e sehilaaɓe mum, kaawisaaji gonɗi ɗo. Mboɗo anndina mo tawo, ngalɗoo naamndal ko naamndal keewngal faayiida etee ngal ɓooyiino naamndeede e sahaa ɓennuɗo goɗɗuɗo to leyɗeele tuubakooɓe (leyɗeele nasara en).

Pot-ɗen faamde tawo, ko fayti e yande, so a yiyii so a werliima haayre, nde yahataa dow asamaan, nde artata ko e leydi (so a ruuɗaaki hoore maa helat), hon ko waɗi noon. So aɗa jogii haayre so a woppii nde, ko e leydi nde fayi (hay gooto meeɗaani yiyde neɗɗo saamree mbuuɗu, hooynoo dow asamaan!) Ɗum firtata ko leydi ena jogii doole pooɗooje, ko leydi fooɗata haayre nde, no surɗaanu fooɗirta njamndi nii. Pulaar wiyi: “ko werlere toowi fof, ko e leydi fayti”. Huunde waawata yande tan ko tawa huunde nde woni ko e dow tagofeere, dow Leydi, dow Lewru walla dow hoodere. Ndeke ɗee kuule asamaan fof ena njogii doole fooɗngo: kala ko woppaa e dow weeyooji majje, so ɗum waawaa diwnude hoore mum no foondu nii, yanata ko e dow tagoore nde. Leydi, Lewru, naange e koode, gooto fof ena jogii semmbe fooɗngo. Ɗe tagooje (hono Leydi, Lewru, naange e Koode), gooto e majje fof ena jogii diiwaan mum; kala ko ari e oon diiwaan, tagoore nde fooɗat ɗum. So a yaltii diiwaan Leydi, walla jeyi leydi, toon alaa ko leydi waawi e maa hay batte! Taarii leydi bang-yoo-bang, banngeeji ɗii fof, ko weeyo Leydi; weeyo ngo ena yaha ha 2000km.

So a yaltii e weeyo Leydi ngoo, naatataa ko e weeyo wonngo renndaango wiyeteengo weeyo hakkunde koode. Ko weeyo alaa mo jeyi. E ngoo-ɗoon weeyo, alaa fof ko waawi toon fooɗde ma, sabu alaa jeyɗo ngoo-ɗoon weeyo. E ngoo-ɗoon weeyo, so yiɗii potaa e ñiiwa teddude, walla mbayaa hoyde no ɓowngu, hay batte a ɓetataa toon! Toon ngonataa ko e hayde. Haawnaaki tawa on meeɗii yiyde (e nder “teleeji”) laaɗe Riisnaaɓe walla Ameriknaaɓe ena taaroo leydi; so on teskiima, wonɓe e nder laaɗe ɓe mbayata ko ena kaya nii, ɓe nattat jogaade teddeeki! Toon so a werliima haayre artataa, haare nde alaa ko leydi waawi e mayre hay batte. So haayre ndee noon tiindiima Leydi, so nde naatii e diwaan fooɗngo leydi, ɗoon noon leydi ndi fooɗat nde haa nde yana e leydi. (Ko ɗum waɗi nii, sahaa kaaƴe walla ɗooɗe, walla jamɗe ciirtatoo e dow asmaan, Leydi fooɗa ɗumen haa kon naata e weeyo leydi, kon cuma, mbiyen hoodere siirtiima; ɗum ko leydi fooɗata koon kuulon asamaan; ma en ngartoy e koode ciirtatooɗe.

So en ndaɓɓiɗiniima tan, Leydi lommbii ko e nder weeyo mum no mboofoondi lommborii e nder ɓoccoonde nii, ko naati e weeyo ngoo fof, leydi ndii fooɗat ɗum (ko noon ne lewru wayi, kala ko naati e diiwaan fooɗngo mayru, ndu fooɗat ɗum).

Taarii weeyo Leydi ngoo noon, ko weeyo woɗngo, ngo teddeeki alaa e mum (so a yiɗii ɓuraa ñiiwa, aan e ɓowngu ko on gootum: on kayat tan!)

Koode ɗee, tagopeeje ɗee e naange ngee, gootel fof lommbii ko e weeyo mum, weeyo mum woni njiimaandi mum: kala ko naati heen ko ko fooɗetee, tagoore ndee fooɗat ɗum; kala ko yalti e diiwaan fooɗngo tagoore nde, waawataa yande e tagoore nde.

Kuule asamaan ɗee fof lommbii ko e weeyooji mum en, weeyooji ɗii ne taarii ɗum en ko weeyo woɗngo ɗo teddeeki alaa.

Ndeke, tawde naange ngee e koode ɗee e tagopeeje ɗee e lebbi ɗii, fof ko nii ngoniri e weeyooji mum en, taarii weeyooji ɗii ko weeyo alaa mo jeyi, weeyo ɗo teddeeki alaa, ɗum noon, mboɗo sikki en paamii alaa ɗo ɗe ceŋii etee alaa ɗo ɗe caamata, alaa ɗo ɗe njanata.

Kuule ɗee kadi ena njogii doole fooɗa-fooɗoondu (fooɗ am mi fooɗ maa) hakkunde majje no mbiyno-ɗen nii; ko ɗum waɗi gootel fof e majje, ko e laawol mum rewata. (Doole fooɗa-fooɗoondu hakkunde Leydi e lewru firtaani leydi ena fooɗa lewru haa nanngina ɗum leydi dee!)

3. So Leydi ena yiloo, ko haɗata damal suudu am huccitde bannge goɗɗo?

Ɗum ko naamndal banndi men debbo biyeteeɗo Ummul Kayri Deh.

Ƴeewen jaabaade ngalɗoo naamndal mbaɗten heen hakkillaaji no feewi mbele eɗen mbaawa faamde no ɗum wonirta. Faamnude neɗɗo koɗɗo e dow Leydi ena ɗeɓi tiiɗde seeɗa, kono so en ƴeewii yeru, en mbaɗtii hakkillaaji sanne ma en paam no ɗum wonirta.

Mbiyɗen Leydi waɗata ko yiiloo-banngoo e hoyre mum, kadi wona e taaraade naange. So leydi waɗii yiiloo-banngoo, ko ɗum waɗata jamma e ñalwma ndeggondirde. So ndi wonii e taaraade naange, ko ndeen ceeɗu e dabbunde e demminaare e ndunngu e kawle ndeggondirta haa leydi arta ɗo wonno wona hitaande.

Njaggen jooni wuro, mbiyen ko kanngo wonani en naange.

Njaggen Oto, (njolen heen) mbiyen ko kañum wonani en leydi.

Aan Ummul Kayri Deh, aɗana e nder oto o, aɗa jooɗii e jooɗorde feŋiinde e oto o (“siis”) aɗa hucciti yeeso aɗa hucciti keesi dognoowo oto o. Njaggen ɗo njooɗi-ɗaa ɗoo, ko e galle ma ngon-ɗaa.

Njaggen kadi miin mboɗo mi nder oto mboɗo jooɗii e jooɗorde feŋiinde e oto oo, mboɗo hucciti e maa. Njaggen miin ne njooɗii-mi ko e galle am, kuccitɗo e galle maa. Ɗo jooni enen ɗiɗo ɓee fof, ko en jooɗiiɓe e galleeji men eɗen kuccindiri.

Jooni noon, oto oo nana taaroo wuro ngoo, eɗen kuccindiri e nder oto oo. (Mbaɗaten ɗo e hakkillaji men, ko leydi nana taaroo naange, eɗen e galleeji men kuccindirɗi).

Jooni noon, mbele taarogol oto oo wuro ngo ena waɗa haa jooɗorɗe men ɗee natta huccindirde na? Mbele taarogol oto oo wuro ngoo ena waɗa haa kollitiren keeseeji ne? WAƊATAA! Walla nii so eɗen ndarii e oto he eɗen kuccindiri, taaragol oto oo wuro ngo ena nattina en huccondirne na? NATTINTAA!

So a waɗii nate ɗiɗi e horde, nate kuccindirɗe, so a yiilii horde nde, mbele ɗum ena wayla kuccindirgol nate ɗe? WAYLATAA!

Kokken ɗoo yeru goɗɗo: en kaaliino mbiy-ɗen Leydi waɗirta yiiloo-banngoo ko no kewal moti mottirtee nii. Njaggen jooni dennde, njaggiren ɗum ko kañum woni tagofeere men Leydi. Njaggen e lamol dennde nde, ngonen, ngonen e mottude ngol; oɗon nganndi, so en mottii lamol ngol, dennde nde wonata ko e waɗde yiilioo-banngoo. Jooni noon ñiɓen e mayre kuɗol e leggel, tawa kuɗol ngol woni ko dow, leggel ngel woni les, etee e kon kuccindiri. So en mottii lamol ngol, dennde nde wonata ko e yiilaade, mbele ɗum ena addana kuɗol ngol e leggel ngel ummaade ɗo ngonnoo, mbele ɗum ena waɗa kuɗol fayde les e leggel ngel fayde dow? Hay batte waylataa nokku mum so leydi arii e yiilaade. Ndeke so leydi arii e yiilaade e taaraade naange, ɗum waɗataa galleeji men waylude ɗo kuccitnoo!

Umar Abdalla Wele