Ittude Fulfulde nder Media ko warude ɗemngal men tippude e eɓɓoore nde Ardiiɓe men Fulɓe jaɓi (1)

    0
    7626

    Ñannde 27 lewru yawtundu (27/04/2011), Md Usmaan Bah winnduno ɓatakuru faade e forum Tabital Pulaaku no innee Jamaa, himo lamndoo ko waɗi Fulfulde jantaaka e ɗemɗe Afriki mawɗe ɗen, ɗum ko e ndee jaaynde wi’eteende Jeune Afrique lollunde (JA) : http://www.jeuneafrique.com/Article/ LIN12124babeleniaci0/#axzz1ML99DrgT , ko nii o wiiri “Hannde miɗo jannga ka internet (jeune Afrique:

    Ñannde 27 lewru yawtundu (27/04/2011), Md Usmaan Bah winnduno ɓatakuru faade e forum Tabital Pulaaku no innee Jamaa, himo lamndoo ko waɗi Fulfulde jantaaka e ɗemɗe Afriki mawɗe ɗen, ɗum ko e ndee jaaynde wi’eteende Jeune Afrique lollunde (JA) : http://www.jeuneafrique.com/Article/ LIN12124babeleniaci0/#axzz1ML99DrgT , ko nii o wiiri “Hannde miɗo jannga ka internet (jeune Afrique:

      www.jeuneafrique.com/Article/LIN12124babeleniaci0/)  mi hawri e lowre fii halaaji yewteteeɗi Afriki ɓe waaɗaali pulaar/fulfulde e nder ɓuraaɗi anndeede ɗin, tawa non ɓe waɗii hay Moosinkoore, haala wowleteeka Burkina tun…”.

    Mi jantoyto ko Md Usmaani joofiniri ɓatakuru ndun to winndannde am ɗiɗaɓere. Jooni kam, ndah (ehino) yoga e ko mi nultunoo e dow ndun ɓatakuru makko. Ko tawde hooloraaɓe men mawɓe, hono Bappa Tijjaani Mbaalo (Hooreejo tabital Pulaaku Europ), Bappa Sammba Jaamankaa (Ardiiɗo taskaram Fulfulde to Radio Campus/Bordeau), e koto Umar Bah, ɗaɓɓirii lam saakitude ngal nultal e jaayndeeji haa yimɓe ɗuuɗuɓe humpitoo, duñi lam, e ndaartude winndannde nden, rewtoo nde, fecca nde pecce saakita, haa enen fow waawen senndodaade miijooji.

    Onon kadi ɓeydanee en ɗon miijooji mooɗon… golle ɗen ko kafuuji men, enen fow. Ko ɗum woni wagginoore (wasiya) mawɓe men ɓe mi jantii dow ɗoo ɓen, wonaa hollude ɓe wonani miijo am ngon… ta goɗɗo tooñir ɓe ko mi winndi, kala ko boni ɗoo ko min fawtii, kala ko moƴƴi ko Geno on moƴƴinani en, hiɗen torii mo fiira e fehre.

    • Nultal am faade e Md Usmaani

    Mi nulti e makko nduu ɓatakuru les ɗoo:

    Md Usamaan, a jaaraama e ngal kumpital. Mi yeetoto maa ko waɗi Fulfulde jantaaka e JA, no mi taskori non…:

    1.     Fulɓe haajaaka e Fulfulde, wonaa janngugol, wonaa kadi wowlugol ngal, teeŋtinii si ɓe jooɗodii e yimɓe ɓe wonaa Fulɓe… Si en mantoraali (faarnoraali) ɗemngal men, hay gooto (koo moye) mantortaa ngal, sakko jiñana janngude, maa anndude, maa lollinde ngal.

    2.     Fulfulde no ittee e media, ittiree seeɗa seeɗa; gila ɗii duuɓi sappo yawtuɗi, hingal lomtiniree Manndinkoore, Moosinkoore, Hawsaare, Jolfoore. Seedee mum, mi rokkete yeru, si a yahii Najeeriya, a taway Fulfulde no haalee sanne, ko ɓuri miliyon noogas (20,000,000) haalay Fulfulde e nder Najeeriya, kono e nder leydi ndin ko ɗemɗe tati laamu ngun rokki doole e nder media, yeru: ɗeri kaalisii (ceede) Najeeriya no winndi kumpital (information) e ɗemɗe nay, Enngeleere, Hawsankoore, Yorobankoore, e Ibooyankoore (Fulfulde tawaaka), to radiyooji Fulfulde no tawaa, kono ngal rokkaaka doole ko ɗeya ɗemɗe jogii.

    E janngirɗe leyleeje (tokoose), Fulfulde janngintaake (no jannginee e Federal College of Education e nder diiwe seertuɗe, kam he yoga e Jaaɓi-haaɗtirdeeji/universities), kono hay to Nomadic Education to Fulfulde janngintenoo ton, haa jooni jannde nden heɓaali semmbe.

    Burkina Faso, Fulfulde no momtiree seeɗa seeɗa (yeru, si a noddii e talifonji Burkina Faso, ɓe jaaboto ma e ɗemɗe nayi: Faransiire, Moosinkoore, Mandinkoore, Enngeleere, Fulfulde tawaaka fes/sam).

    Doole Fulfulde ɗen no famɗinee e nder Senegaal, Mali, Kamerun gila ɗii duuɓi yawtuɗi fow…, ndaaru teleeji maɓɓe ɗin a annday ko mi faandii kon.

    E nder ɗii duuɓi arooji ɗoo, Fulfulde loonete, semmbe mum ittee e nder leydi Gine, si Fulɓe ɓen immaaki dartaade laamu ngun e eɓɓoore maggu, ɓe saloo kadi eggude to laamorde Konaakiri, maa dogugol yalta e leydi ndin, sabu hannde Fulfulde heɓii doole mawɗe e nder Konaakiri, huunde haanunde semmbineede tippude e rokkude ɗemngal ngal e nder media Gine kan fow.

    Kamerun no joginoo radiyoo mawngo to Fulfulde wolwetee jemma e ñalorma, ngon woni Radio Garwa, kono gila Pool Beya ƴetti laamu, o ittii taskaramji (emisiyonji) Fulfulde kelɗuɗi ɗin fow, ngoo radiyoo no nanngetenoo e nder hiirnaange haa fuɗnaange Afriki fow, teeŋtii Najeeriya, Caad, Suudaan, Nayjeeri, ɓee fow ko ɗoo heɗitotonoo, nde Fulfulde ittaa toon, ɓe waɗti heɗitaade Hawsankoore, hannde ɗuuɗuɓe e Fulɓe ɗee leyɗe, ko Hawsankoore humpitorta ko woni dogude nder adunaaru, wonaa Fulfulde.

    Siftinen wonde ko yahata feccere yimɓe leydi Kamerun no wolwa Fulfulde, kono gila semmbe ɗemngal ngal ittaa e Radio Garwa, ɗum fuɗɗi ustaade.

    3.     Fotde Fulɓe jaɓuɓe jillondireede ɓen hannde, ɓurɓe e maɓɓe fow jaɓataa wowlude ɗemngal ngal, ko ɗemɗe janane ɗen ɓe faarnorta, ɗuuɗuɓe yoolinoke haa yoolorii woɓɓe, jillondiral no moƴƴi, kono wota jaɓu yoolaade.

    4.     Fulɓe jaɓaali nantondirde e ɗemngal ngal; si mo Najeeriya wowlii mo Gine wi’a mi faamataa, wonaa gootum. Si mo Senegaal wowlii mo Mali wi’a mi faamataa Fulfulde maa… ko wano non haa ɗemngal ngal acciino wowleede hakkude Fulɓe seertuɓe leyɗeele…ɗum nawrataa ɗemngal yesso. Nde mi yahi Najeeriya rowani, gooto e mawɓe meeden daraniiɓe Fulfulde gila ko ɓooyi, woni Dr Buubakar Bappa, wi’I kam, o haaɓiino jooɗodaade e Fulɓe to ACALAN/FulCom tawa ɓe haaldata ko ɗemngal jananal, yahi haa o winndi miijo makko no Fulfulde haani wootiɗirineede, o rokki feddeeɓe ɓen fow… kono haa hannde goɗɗum haalaaka e dow ɗum to FulCom (Peeral no jogii ɗin ɗeri ɗi Dr Buubakar winndi fow, kala faalaaɗo, yo o winndu Peeral to; jaayndepeeral@gmail.com). Tinnagol yaawnoo e fonndindirde Fulfulde, wootiɗina nde no waɗɗii FulCom. Waawude feddeeɓe FulCom caltuɗe Fulfulde mawɗe tati haa nayi haa ɓe fow ɓe waawa faamondirde e Fulfulde no waɗɗii kala jeyaaɗo e FulCom, si wonaa ɗum ɗemngal men ngal huutortaake hakkunde Fulɓe ardiiɓe en ɓen… ɗum ko ñawu haanungu ɗoofeede.

    5.         Fulɓe jaɓaali yahdude e jamaanu, ɓe jaɓaali tippude e pinal maɓɓe ɓe ɓaŋtoo, ɓe ɓamtoo… e nder Fuuta Jaloo, e piide yeru, ko ɗuuɗi e pinal Fulɓe momtanooma, hay helmere Pulaagu, 90% anndaa ko ɗum firata… piiji waawuɗi pooɗude sukaaɓe, ittanooma haa laaɓii, kala ko meemu-ɗaa, si tawii ko ko yowitii e fijindaaru, ko toŋaaɗum hirsaa, a suusataa yimugol walla amugol, hay si ɗum no lutti hannde wonaa ko ɗuuɗi. Mi anndintina huunde wootere, nguurndam mawnataa to fijo tawaaka, sukaaɓe luttataa he taweede to fijo toŋaa hirsaa. Mawɓe maaki: fijindaaru haɗataa soobee waɗee. Sukaaɓe (sagataaɓe e curbaaɓe) ñiiɓataa e nokkuure to fijindaaru alaa, kala to sukaaɓe alaa, nguurndam ñiiɓataa ɗoon, ɗum no jeyaa e ko waɗi hannde Fuuta Jaloo wontiino fayda saabeere, ko nayeeɓe tan yi’ataa, si ɗa yeddi yahu ndaaroyaa. Toŋugol hirsa raɗike en haa laaɓii pos, neeɓataa wonten e sago añɓe meeɗen. Wonaa wide fijindaaru haanaa waɗaneede keerol, wonaa ɗum, keerol no haani waɗaneede kala dillere, kala coftal, kono toŋugol hirsa ko goɗɗum goo, ko jeydaa e pinal (peerndam) meeɗen.

    Mi haaɗitii ɗoo tawo haa to winndannde ɗiɗaɓere.

    On yettaama sanne.

    Kɗl: Saajo Bah, Nederland.

    www.peeral.com