Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

0
1586

Fafiiri ngaandiiji (méningite cérébro-spinale) ko tati. Holi ɗiin ? – Fafiiri tiiɗnde (dure-mère e Farayse). E wiyde Gerek en, ko dendron (dendrites, arbres, arborisation) : ɗum firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe wayata ko no annama cate lekɗe nii. – Fafiiri Njamala (e Farayse Arachnoide) : firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe nanndi ko e geese njamala. – Fafiiri mimri (e Farayse Pie-mère).

E nder ɗeeɗoo kette dime ngaandi, ndiyam keelelam ina ɓula walla ina wala e nder noorol keeci. Tuubakooɓe mbiyi ɗum (LCR = liquide céphalo rachidien), woni ko mbiyat-mi ‘ndiyam keelelam ngaanndi’. Ko e ɗee kette dime ñawu nguu feeñata. Addata ñawu ngu ko mboros biyeteeɗo «méningocoque ».

Mboros fafiiri ngaandi hoɗata ko e fuurna foofaango (carrefour aéro digestif). Ko ɗoon o ummotoo, o rewa e limfatik o naata e ƴiiƴam, o yettoo fafiiri ngaandi. Ñawu nguu ina heɓtoo suka, ina heɓtoo sagata kecco, debbo e gorko kala, suka e mawɗo kala. Gondunooɗo e ñawu nguu, so sellii, ina waawi areede ngu laawol goɗngol so tawii senaaki.

E nokkuuji men, ñawu nguu ina yaawi reɓde e saraade. Ndaaɓoor  ñawu ngu waɗata ko gonduɗo e maggu haala, henndu weɗa toɓɓe tuutaaɗe mum, mo ñawaani oo foofa ɗum en : nii woni oon raaɓaama. Ñawu nguu ina heewi feeñde e sahaa nguleeki, teeŋti noon e lewru mee.

Sifaaji ñawu nguu to mawɗo e to suka

E nder balɗe ɗiɗi walla tati ina feeña e :

Fannu makko gadano :

  • – Paawngal nguleeki ɓalndu
  • – Gaab-gaabtugol
  • – Muuseeki hoore
  • – Daande jeɗɗa, muusa
  • Safrooɓe ɓee so tawii ina njiɗi ɓeydude e laaɓtindaade ñawu ngu, ɓe pinngat ñawɗo e noorol keeci ngam yiyde ndiyam keelelam ngaanndi hol no siforii. So tawii joom mum ko ñawɗo, ndiyam ɗam ina jirgitoo, na wona coojam, ɗam iirɗa, ɗam waɗa mbordi.

Sifaa ñawu nguu e fannu mum ɗiɗmo

  • – Tuute keewɗe
  • – Reedu yoorndu
  • – Siññere ɓurtunde
  • – Daande jaɗɗunde
  • – Ina jeyaa kadi e sifaaji ñawu nguu, ŋaañaade njaaɓordi koyngal.
  • – Ina ɓeydoo heen kadi jaɗɗugol looñƴi gite.

So ñawu nguu bontii, sifaaji ɗii ɓeydoto :

  • – Paawngal toowngal
  • – Pittam ɗaɗi junngo njaawɗam
  • – Ayaawo hulɓiniingo
  • – Putte puƴe e hunuko e toni
  • – Muuseeki jokkitirɗe
  • – Ñawɗo oo naata e kallu-lahaa
  • – Ñawu nguru ɓalndu mbonngu
  • – Dardari ƴiiƴam ɓernde
  • – Tuƴƴam ɓooƴee wiyde annduɓe ɗiɗo

Sifaa Fafiiri ngaandi to muuynoowo

  • – Paawngal paafngal
  • – Paafaali golle reedu
  • – Cukalel ngel ko goyowel tee ko kaaɓningel
  • – ɗuure ndee ina foti ƴeeweede.

Hol no ndeentorto-ɗen ?

So tawii en njiyii maale gadane ñawu nguu, joom mum foti ko naweede to safrirde, nanngee toon, safree no haanirta nii. So joom mum daɗii maayaani ina heewi wonde garjuɗo : maa muumɗii walla faaɗii.

Sammba Gata Bah, hooreejo Catal Kayhayɗi