Konngol Siidi wul Seek Abdallaahi ñalnde 29 suwee 2007 : gartugol mooliiɓe

0
1604
Sidi Ould Cheikh Abdallahi.jpg

“…doole amen fof e hakilantaagal amen fof kucciti ko e njiylawu peeje juumtuɗe mbele ɓiɗɓe yummiraaɓe men mooliiɓe ɓe ina ngarta e nder ndimaagu e leydi mum en, bonanndeeji baɗnooɗi ɗo ndañanee safaara moƴƴo, batte macungaagu fof muumtee…”

“…doole amen fof e hakilantaagal amen fof kucciti ko e njiylawu peeje juumtuɗe mbele ɓiɗɓe yummiraaɓe men mooliiɓe ɓe ina ngarta e nder ndimaagu e leydi mum en, bonanndeeji baɗnooɗi ɗo ndañanee safaara moƴƴo, batte macungaagu fof muumtee…”

Hooreejo leydi ndi hono Siidi wul Seek Abdallaahi huccitinii e ɓesngu ngu ñalnde aljumma 29 suwee 2007, konngol mum gadanol caggal nde ƴetti golle ñalnde 19 abriil. E min pulana on konngol ngol no woorunoo.

«Musiɗɓe tedduɓe, tiiɗtingol ngootaagu ngenndi ndi kam e mahondiral renndo ngo jeyanoo ko e toɓɓe garwaniije e tuugnorgal amen kampaañ ngal kollitnoo-mi ɓesngu Muritani e woote gardagol leydi ɓennuɗe ɗe. Ko oon ngoƴa dowrowo woni mo kollit-mi e ɓataake kalfingol golle mo mbinndunoo-mi gardiiɗo hilifaaɓe.

Musiɗɓe tedduɓe,

Ngootaagu ngenndi ndi e mahondiral renndo ngo ina ɗaɓɓi nanondiral hakkunde moɓe ɓesngu men kala, nanondiral tuugotoongal e ɗooftagol piɓle potal, e nuunɗal e ndimaagu. Ina waɗɗii en waɗde feere mbele muritaninaaɓe kala ina paarnoroo jeyeede e ngenndi mawndi. Kamɓe kala ɓe tina wonde dowla o ina reeni kisal maɓɓe tee ina fotndi ɓe kamɓe kala, ko aldaa e paltoor.

Leƴƴi leydi men ndi meeɗaa seerde, ko kañji fof nguurdunoo ; ko ɗum woni ko daartol men denndangol, galɗungol, hollitti, daartol teskinirngol compugol laamuuji jaajɗi ɗi daraja mum diwti keeri leydi men hannde ndi. Kono tan, e duuɓi cakkitiiɗi ɗi, koɗdigal ngal hawrii e caɗeele teeŋtuɗe e golle e baɗe muusɗe.

E nder kitaale 80, hakkeeji aadee njaɓɓaama ɗo no feewi. Ngool jaɓɓugol jojjanɗe aadee heɓi kaaɗtudi mum ko e kitaale 1989-90-91. Woon Muritani-naaɓe e nder leydi ndi haa e caggal mayri, walla tumarankooɓe wonnooɓe ɗo e leydi ndi mbaɗaa golle bonɗe ɗe ngalaa daliliilu. Muritaninaaɓe ɓe alaa ko mbiyi, alaa ko mbaɗi njaltinaa leydi mum en. Jaɓɓugol jojjanɗe aadee ɓurtungol, golle yoor-ɓerndaagu e ittugol neɗɗaagu mawɗe, kuftodinɗe mbaɗii ɗo e leydi ndi.

Musiɗɓe tedduɓe,

Miɗo yiɗi, e innde dowla oo renndude sunu e denndaangal ɓe ɗii bonanndeeji njettinoo e ɗiiɗoo sahaaji niɓɓi. Miɗo wiya on, onon rewɓe hesniiɓe, onon baayeeji, onon mooliiɓe, onon kala hiiɗaaɓe ɓe ndimaagu mum en nuskaa, wonde ko enen ndenndi oo muus.

Cafrugol bonanndeeji ngooɗoo hello niɓɓo e nder daartol leydi men ina ɗaɓɓi e moni kala muñal e jaɓondiral mbele mbaawen udditde hello heso e daartol men, ɗo ɓaɗe bayɗe nii bonɗe ngontaa waɗtu. Ko ɗum tagi kadi hannde, doole amen fof e hakilantaagal amen fof kucciti ko e njiylawu peeje juumtuɗe mbele ɓiɗɓe yummiraaɓe men mooliiɓe ɓe ina ngarta e nder ndimaagu e leydi mum en, warhooreeji baɗnooɗi ɗo ndañanee safaara moƴƴo, batte macungaagu fof muumtee.

Ɗee geɗe noon ina ɗaɓɓi gartirgol koolondiral baawngal wattitde beltital hakkillaaji e ɓerɗe. To oon bannge, laamu ngu maa waɗ fotde mum haa timma ngam artirde e ngenndi mum en ɓiɗɓe yummiraaɓe men mooliiɓe caggal leydi ɓe. Maa laamu ngu daro sara kala ɓe bonannde yettinoo walla ronooɓe mum en ngam lomtinande ɗum en hakkeeji mum en e fawaade e nuunɗal, mbele aɓe jeytoree, e nder ndimaagu e nuunɗal e mahgol janngo men denndaaɗo.

Kala Muritaninaajo moolinooɗo maa waaw artude e leydi ndi. Tee, maa laamu ngu wallondir e gollodiiɓe mum to bannge faggudu kam e HCR yantude e jokkere enɗam hakkunde Muritaninaa-ɓe mbele tuugnorɗe ina lelnee ngam naattingol maɓɓe e nguurndam leydi ndi kam e nokkuuji ɗo ɓe ngonnoo. Maa peeje ƴette mbele kala ɓe ɗum toɗɗii ɓe ina mbaawa jeyeede e ngool gartirgol juɓɓinangol.

Denndaangal kuule maa ƴette ngam newnude ngool gartugol ɓiɓɓe yummiraaɓe men e nder leydi mum en. Miɗo nodda denndaangal muritaninaaɓe nde ndarotoo ngam jaɓɓaade musiɗɓe men e hoɗtude ɗum en e nder muñondiral e ɓiyngu yummiraagu e kaɓɓondiral.

Ko ndeen tan leydi men waawata hollitde mawnugol mum e kattanɗe mum waawde ñawndude caɗeele mum tawi ƴoogi ko ɓure mum ɗe heerorii. Nii woni ma en tiiɗtu tee ndañen semmbe huccande mahngo Dowla ɗooftiiɗo sariya.

Musiɗɓe tedduɓe,

Hare ngam potal to bannge ndimaagu ɓiɗɓe leydi ndi nder dowla ɗooftiiɗo sariya maa yahda kadi e kaɓagol macungaagu e sifaaji mum fof, gaadanteeji e kesi fof. Hanki tan guwarnama o jaɓii eɓɓaande sariya hiisotoonde macungaagu e warhooreeji, harminoore ɗum.  Gaa gaa golle jogorɗe ummaneede ngam mumtude batte macungaagu, maa hakkille waɗte no feewi e ndeenka e kaɓgol e mbaydiiji kesi macungaagu, ko wayi no kuutoragol sukaaɓe, njeeygu maa dahngo yimɓe kam e denndaangal sifaaji ciiɓagol neɗɗo, neɗɗo banndum.

Musiɗɓe tedduɓe,

So en tonngii, faandaare men ko sompude dowla potal ɗo ndimaagu e hakkeeji ɓiɗɓe leydi kala e yimɓe kala kormaa. Huuɓnude fodoore potal, ko waawde tabitinde potal hakkeeji e fartaŋŋeeji, ko waɗde feere mbele ko yimɓe ɓe ceerti ko ina waasa jaggireede no geɗel ceerndowel, kono no ngalu nii, tawa kadi yimɓe fof ina njiytoo e ɗeeɗoo ɓure dowla tuugiiɗo e diine, so kormondiral e ɓiyngu yummaagu e nuunɗal.

Ko ɗumɗoo tan waawi addande leydi men daraade darnde seedtinde hakkunde leyɗe, ɗo waawata hollitde neɗɗaagu mum e keeriiɗi mum ummoriiɗi ɗum e nokku mo Aarabeeɓe e Afriknaaɓe ndenndi kam e ɓure diine lislaam.»

Ƴoogirde : AMI

Firo : Bookara A. Bah