Sayku Umar Taal e Alfaa Umar Ceerno Baylaa e wolde Madiina

0
3224

E hitaande 1885, Ferderba (Guferneer Ndar) yamiriino mahgol Foor e daande maayo Senegaal, sara nokku kaaƴe e yoryor mo Felu. Ma larme o ɗuho ɗoon, ƴeewa, etee reena kala ko dillata e saraaji mum. Nde tawnoo golwole Sayko Umaar Taal ene keewnoo e diiwaan he e oon sahaa, yimɓe heewɓe dogatnooɓe mo ɓe ceerataa e yahde mooloyaade sara  foor o, e mahde ɗoon cuuɗi kaaƴe e ɓakke, haa ɗum wonti gurel teskinngel.

Ardinoo foor o, hono Foor Madiina Kaasoo, ko Ndaranke jilluɗo, ganndiraaɗo Pool Hool (Paul Holle). Nde tawnoo omo jooɗtorinoo wonde konu Sayko Umaar ma yetto ɓe, Pool Hool mahi tata gooto cowaaɗo laabi ɗiɗi ngam jokkondirde gurel ngel e foor o.

Laamɗo Kaasoo, hono Juka Sammbala, hoɗnoo ko e gurel he, e tata he, ene wondi e yimɓe mum. O hunaninooma Pool Hool wonde alaa fof mo o jebbilantoo, o maayata ko sara mum.

Wonnoo e foor he ko 64 soldaat, heen 11 tan ngoni tuubakooɓe.

Nyande 19 lewru abiril 1857, hoɗɓe e foor he cooynii junngo baafal konu Saylo umaar Taal ene ara, ene tiindii e maɓɓe…

Ñalnde 19 lewru abiril 1857, hoɗɓe e foor he (hono Foor Madiina Kaasoo) cooynii junngo baafal konu Sayko Umaar Taal ene ara, ene tiindii e maɓɓe…

Janngo e mum, fotde ujunnaaji noogaas juulɗo ngari ene tiindii e Foor he kam tata Sammballa o. Ɓe keewaani dille hono no Afriknaaɓe ngaadorinoo. Ɓe ngardi ko cente cente, e nehdi, e deƴƴere… Fotde waktuuji limtilimtinɗi kano ŋaaji e petelaaji soldatee ɓe Pool Hool njulii banngeji keew ɗi e konu Sayko,mbarii heen heew ɓe. Kono, so  ɗi pellii tan, koninkoo ɓe Sayko e Alfaa Umaar Ceerno Baylaa keddotoo ko ina njala, ina njoora jalee ɗe, ina  ɓeydii yaha tiindaade e tataaji Madiina ! Kala maay ɗo heen ne maayata ko ene moosa. Ngar-mi ngaraa hakkunde konuuji  ɗi ɗi  ɗi fu ɗ ɗii ko fajiri ene ndaara feerde, joofi ko hedde waktuuji sappo e goo subaka. Tuubakoo ɓe  ɓe e koye mum en ceedtiima wonde ko tampere tan dartini koninkoo ɓe Sayko, alaa heen dog ɗo, alaa heen jahtir ɗo caggal, ko tampere tan he ɓtii  ɓe, wonaa fooleede  ɓe.

Sayko Umaar tawtoraama wolde nde, o wonnoo e saraaji Foor he, e nokku jihtinii ɗo. Hollitaama wonde soldatee ɓe Foor o ndartiima sanne; nde  ɓe nduttunoo juul ɓe  ɓe laabi  ɗi ɗi, yamiraa (woon wiy ɓe ko Sayko yamiri, wo ɗ ɓe mbiy alaa, ko Alfaa Umaar Ceerno Baylaa yamiri) yo Foor o jooke ba ŋ-yoo-ba ŋhoto hay gooto yaltu, ma heege e  ŋakkeende kure ngaddan won ɓe toon  ɓe jebbilaade.

E maayir ɗe lewru ndu, nguura sa ɗti e nder Madiina, heege fu ɗ ɗii tampinde ho ɗ ɓe heen  ɓe. Pool Hool (gardii ɗo Foor o) renndini kala ko heddiinoo e nguura e nder Foor he, o dottani mo woni kala ko foti  ñaamde e  ñalawma…

E maayirɗe lewru ndu (abriil 1857), nguura saɗti e nder Madiina, heege fuɗɗii tampinde hoɗɓe heen ɓe. Pool Hool (gardiiɗo Foor o) renndini ɗo gootel kala ko heddiinoo e nguura e nder Foor he, o dottani mo woni kala ko foti ñaamde ekala ñalawma.

Puudaar petelaaji fuɗɗii ŋakkude. Yoga e soldateeɓe ɓe alaa ko keddorii so wonaa loowannde wootere. Yimɓe ɓe puɗɗii nattude waawde muñde ñallude e waalde reende tataaji ɗi. Fotde yimɓe 6 000 ɓaleeɓe arnooɓe moolaade sara tuubakooɓe ɓe ina maaya heege e baasal.

Ñalnde 18 sulyee, ko heddinoo e nguura waawatnoo jogaade wuro Madiina tan ko fotde waktuuji seeɗa. Ɗoon tan nanaa piyanɗe kanoŋaaji ina lotta to woɗɗi. Soldateeɓe ɓe fof ndogani ɓale ɗe ina ƴeewa, ina gondi e yaakaare … Ko faabotooɓe ngari, e gardagol Federba. No naane e jooni ɓe njettii. Arɓe ɓe ina pellira bannge, soldateeɓe Madiina ina pellira bannge , dooknooɓe Madiina ɓee ne carondiri baŋ-yoo-baŋ. Federba naati e nder Foor he, humpitii darnde nde yimɓe Foor ɓe ndartorii konu Sayko Umaar fotde balɗe 90 (tuggi ñande 19 abiril haa 18 sulyee).

Nde Federba aratnoo nde ene roontii waraango, o ƴeftori e laawol makko Kumandaŋ Des Essarts garnooɗo faabaade Madiina. Laana makko curi yuwnoo ko e daande maayo ngo, Fulɓe ene njani e makko, omo faawngi, omo felle, omo reento hakke doole makko. Nde Federba arnoo, o waɗi mo e laana curi mbiyeteeka Podoor, ko e makka a maayi e oon kikiiɗe. Joofii.

Tesko : Daartol Wolde Madiina eggaa ko e farayse e winndannde tuubaako biyeteeɗo G, Hardy, e nder deftere Daartol Hirnaange Afrik e njiimaandi farayse (G. Barry, Histoire de l’Afriŋue occidentale, pp. 105-107). Eɗen teskoo heen ɗee geɗe garooje :

– tuubakooɓe ɓe ene njaɓi pellital, e cuusal, e nehdi ene tabiti e konu Sayko Umar, kamɓe fof e añde mo no feewi (en ndiiwii ɗum, en njaltinaani ɗum e firo he);

– kaɓirɗe konuuji ɗiɗi ɗi potaani ; ko noon ne wonande peeje e njiilgu wolde.

– wolde Madiina (19 abiril haa 18 sulyee 1857) ene jeyaa e golwole gadiiɗe ɗe konu Sayku Umar huccini e tuubakooɓe farayse : hikka (sulyee 2008) waɗata ɗum duuɓi teemedere e capanɗe joy e goo (151).

Aamadu Umaar Jah