Lislaam arnoo ko ittude njiyaagu

0
1621

Njiyaagu ko waɗde ɓoggol e daannde neɗɗo hono maa, wonta jeyaaɗo ma, ɗuum jeyanoo ko e njuɓɓudi renndooji majjiyankooɓe ko adii lislaam, ko ɗuum wonnoo ko ɓe paarnortonoo, ko ɗuum ɓe timminirtonoo ndimaagu maɓɓe. ɓe udditani ɗum dame naatirɗe ɓe uddi dame jaltirɗe, hayso bolle puuyɗe ene adda njiyaagu tonngen ɗoo huunde e ɗeen dame.

  • Neɗɗo yeeya fittaandu mum wonta jiyaaɗo
  • Neɗɗo yeeya ɓiɓɓe mum sabu baasal ngonta jiyaaɓe
  • Tumarankaagal: so neɗɗo wonii tumaranke e nder leƴƴi goɗɗi waɗtee jiyaaɗo, haa teeŋti noon e won e guri gaadoraaɗi halfeede.
  • Baranɗo ma walla bonnan maa huunde, nanngaa ,baɗtaa jiyaaɗo
  • Ruggiyankaagal: ɗum woni taƴooɓe laabi, ɓe teeta jawdi neɗɗo ɓe njeeyoya ɗum ko jiyaaɗo.
  • Hoccude cukalel: kala mo koccuɗaa wontii jiyaaɗo ma.
  • Jaalogol ñamaande: so ñamaande maa jaaliima a ronkii yoɓde njebbilaa hoore maa ngonta jiyaaɗo, walla a jaalaama e wuri ngontaa jiyaaɗo.
  • Njanguuji: jom doole en njana e ɓuraaɓe doole njana e mum en kona ɗum en, nanngaaɗo heen fof wonta jiyaaɗo.

Ko nii njiyaagu waynoo weeɓde, kono yaltude heen weeɓaani, lislaam ari e ngoo weeyo wuddungo, faw-fawtondirngo niɓɓe toonñannge, hol no lislaam waɗi?

Ko adii fof o uddu dame ɓennuɗe ɗee fof, o harmini tooñannge, e yeeyde hoore mum walla ɓiɓɓe mum, o noddi e potal, e nehde kocaaɗo e ndimaagu mum, e muñannde ñam-ñamaale mum haa daña.

Alaa ko heddii so wonaa damal gootal ngaal woni dahaaɓe e hare te wonaa hare fof, ko hare goonga ngam ɓamtude diine, e reende keeri mum, tawa ko laamɗo juulɓe yamiri oon (jihaadi), lislaam ene suɓna laamiiɗo juulɓe e dahaaɓe ɓe gooto e geɗe joy:

1. Warngo so tawii ko ɗum ɓuri moƴƴude e juulɓe

2. Soodtaade: ɓe coodtoroo jawdi walla jannginde ɓiɓɓe juulɓe, walla wostondirde dahaaɓe hakkunde juulɓe e haɓdiiɓe mum en.

3. Yaafaade ɓe alla meho, ɓe ndimɗinee tawa ɓe coodtaaki

4. Fawde lempoo: so konu juulɓe foolii añɓe mum heefereeɓe, ene waawi ɗaccude ɓe ɓe keddoo e diine maɓɓe twa aɓe ɗoftoo laamu juulɓe, ɓe ndokka lempoo ngam haa tinndina e ɗoftaare maɓɓe.

5. Halfude: so laamiiɗo juulɓe suɓaaki gooto e geɗe nay ɓennuɗe ɗe, ene daganii ɓe feccude dahaaɓe ɓe edow soldateeɓe ndeen hare, nde wonnoo, soldateeɓe konu juulɓe oon sahaa ngalaa njoɓdi toɗɗaandi, ko ko dañaa e wolde fof ɓe peccata caggal yaltinde hakke Alla (geɗal laamu) 1/5.

ko hono nii njiyaagu ardata e nder lislaam, damal mum ene faaɗi, kono lislaam waawaano ƴettude kuugal tan wiya mi harminii njiyaagu tawnoo mi ɗoo fof, sabu ɗum gasataano nde wonno lislaam ko ko ɓuraa doole oon sahaa, te aduna oo fof oon sahaa ko e ndiin njuɓɓudi wuurnoo.

Kono noon lislaam waɗani ɗum ko njuɓɓudi timmundi no ina iwira tawa alaa caɗeele, fuɓɓondiraani e aadaaji e ngoowaandi yimɓe oon sahaa.

Njuɓɓudi lislaam lelni ngam ittude njiyaagu:

1. Lislaam harmini uddi denndaangal dame ɗe njiyaagu ardannoo, haa heddi 1/5 damal hare goonga alliyankoore (jihaadi).

2. fenñinde wonde yimɓe fof poti, njiidi yumma e baaba, Alla towɗo o wiyi: ((Ee hey mon yimɓe ko miin tagi on hakkunde gorko e debbo (Aadama e Hawwaa), mbaɗ mi on leƴƴi e kinɗe haa nganndondiron, ɓuri e mon ɗo am ɗoo tan ko ɓurɗo on hulde mi)).

* Nelaaɗo (J.K.W) anndini yimɓe wonde njiyaagu wonaa lasli hay gooto, ko huunde wirtiinde tan ene waawi yande e kala neɗɗo, o wiyi: (bee ɗoo ko musiɗɓe mon, wallidiiɓe mon, mo musiɗɗo mum woni les junngo mum, yoo ñammin ɗum e ko o ñaamata ko, yo o ɓoornu ɗum e ko o ɓoornortoo, te hoto ndefee ɓe e golle ko ɓe mbaawaa, so on ndefii ɓe kadi mballee ɓe).

O wiy e haddiis goɗɗo: ko Alla jeyni on ɓe, so welanooma o jeynaɓe on.

3. Ene jeyaa e doosɗe lislaam teskaaɗe lasli kala neɗɗo ko ndimaagu, ɗum waɗi so cukalel hoccaama e diiwaan jiyaaɓe shariya wiyi: ko o dimo, ɗum waɗi kadi so neɗɗo ŋirliima e hoore mum ko jiyaaɗo shariya jamataa, te ko ŋirlaade woni mawndu seedeeji.

4. Ñaawooje lislaam ko teeɗanii- ɗi ndimaagu, ko wayi no:

  • so njeeygu waɗii ribaa, walla naannii ko harmi, shariya wiyi: ko yo firte, kono so tawii tan ngu fayti ko e rimɗinde jiyaaɗo, firtetaake, sabu teeɗanaade ndimaagu.
  • so neɗɗo jogii ma jiyaaɓe tato, o rimɗinee heen gooto, o yejjitii hol e maɓɓe, kamɓe fof ɓe ndimɗii.
  • gaajotonooɗo wiyi: mi rimɗinii jiyaaɗo walla jiyaaɓe walla ko mannddilɗo rimɗini, shariya wiya mi wondaaka o rimɗii.
  • so neɗɗo wiyi mi rimɗinii tergal e makko, walla mi rimɗinii mo fotde lewru, shariya wiya o rimɗii faw kanko fof.
  • so neɗɗo fiyii maccuɗo mum hello walla ko o fiiri mo fof, kaffaara mum ko rimɗinde mo.

5. Damal ɓaawɗinde: so neɗɗo wiyi: so mi maayii o rimɗii, oon ne rimɗii o rokketaake o yeeyetaake, so wonaa dimɗinoowo mo e saasi.

6. Lislaam ene harmini e rimɓe resde horɓe halfaaɓe so wona tawa ko lor teeŋtuɗo, kono haɗaani maccuɗo kalfaaɗo resa debbo dimo, waɗi ɗuum ko añde njiyaagu heewa sabu njiyaagu ardata tan ko bannge yumma, ko ɗum waɗi gorko dimo dimaro mo djibinantaake, haɗaaka resde korɗo nde yiɗi fof, ko ɗum waɗi so korɗo fuuntii gorko wiyi ko dimo, so ɓe njibidinii ɓiɓɓe makko ɓe ko rimɓe, sharia jaɓataa ɓe kalfee.

7. Alla waɗi kaffaara won e bakkatuuji ko rimɗinde jiyaaɓe, ko wayi no: warngo hoyre, nanndinde jom suudu mum e keeci yumma mum, tey ɗo taƴi e lewru koorka, janɗo woondoore.

8. Reerɗinde e hirjinde juulɓe e rimɗinde sabu Alla, Nelaaɗo Alla (J.K.W) wiyi: (kala mo rimɗini daande (jiyaaɗo) maa Alla rimɗinir e jeyngol kala tergal e makko sabu terɗe mo o rimɗini oo, hay geñirgal makko, sabu geñirgal mum).

Arii e hadiis Asmaa ɓiyi Abuubakri wonde Nelaaɗo Alla (J.K.W) yamirii so naange nanngaama yoo yimɓe ndimɗin jiyaaɓe.

9. Taaraade: addani lislaam yiɗde kaliifa taaroo horɓe muuɗum, no yiɗiri fof alaa teŋe alaa kumal alaa jontanɗe, ɗuum ko haa njiyaagu ustoo, sabu kala e maɓɓe ƴettuɗo reedu e makko oon rimɗii, reedu mum wontaa waɗde jiyaaɗo.

10. Soodtaade: so alaa fof laawol ngol omo yaltira njiyaagu omo waawi soodtaade e kaliifa o, ɗo ɓe kawri fof o jeyta hoyre makko.

11. Booñ laamu: so asakal renndinaama e booñ laamu, heen 1/8 foti ko rimɗinireede jiyaaɓe hitaande kala.

Banndiraaɓe sinno ɗii ɗoo laabi e ndii njuɓɓudi ndewanooma tawatnoo njiyaagu gasi e renndo juulɓe ko ɓooyi, ndeke en paamii wonde lislaam yiɗaa njiyaagu wooda.

Njiyaagu ngoodnoongu e Muritani nguu ne, no ardi?

Hay gooto waawa rokkude en jaabowol cellungol, kono gentile mum ene njiiloo e toɓɓe tati:

  1. Wonde ɓe ngardi ko e jihaadi baɗnooɗo e nder duuɓi teemedde ɗiɗi garwaniije e fergo Nelaaɗo, baɗnooɗi to rewo afrik, ngoon miijo ko ruttaango sabu ɓeen jiyaaɓe ko raneeɓe ngonnoo, ɗum waɗnoo ceerno Dirdiiri wiyde to kaffaara woondoore: o hisataa e woondoore makko so wonaa o rimɗina maccuɗo daneejo (mbiyiɗen boɗeejo).
  2. Walla ɗum ardi ko e jihaadi (Muraabitiin en), ko soodanoo e ko heɓtanoo e laamu Gaana, ɗuum ene waawi wooda ko woodi heen, kono alaa sikki kam wonde ko ardi e njanguuji, e nguyka yimɓe, e soodde rimɓe watta jiyaaɓe, e yeeyondirde e laaɗe Tuubakooɓe, ene heewi.
  3. Alaa heen fof ko ardi bannge jihaadi ko e jeeyondiral tan e njanguuji tooñannge ardi.
  4. Ceerno Muusa Kamara jaŋtiima heen mbaydiiji jurminiiɗi janannooɗi e fuutankooɓe jamaanu jihaadi Sheek Umar, rewɓe rimɓe e ɓesnguuji mum en nanngee njeeyee mbaɗtee jiyaaɓe, tawa ko ronkunooɓe yettoyaade walla ko dogannooɓe ene koota.

Ɗee ɗoo geɗe kollitii wonde njiyaagu ngonnoongu ɗoo nguu sellaani, sabu lislaam waɗi ko so dimo gooto jillii e ujunere jiyaaɗo anndaaka hol e maɓɓe kamɓe fof ɓe ndimɗii.

Ndeke lislaam rimɗinii ko wonnoo ɗoo ko gila ko ɓooyi, ko adii kuulal laamu 234/81 biyngal njiyaagu nattii e Moritani.

Kono yimɓe fof njaɓdaani ɗum, sabu ngoowka e reende nafooje mumen keeriiɗe.

Nde kuule doosɗe tuugnorgal ngenndi 20/07/1991 teeŋtini potal yimɓe fof e geɗe fof, won ɓe kuuraani ɗuum kadi.

Jooni noon kuulal 048/03-09-07 arii ngam nehde luunndiiɓe, e gufde tooñooɓe, kuulal ngal fawii ko e ñaawoore lislaam, so a luundiima ɗum a waɗii ko harmi, kadi ñaawoore fawoo e dow maa.

Ɗum noon mballondiren e findinde yimɓe e faamnude ɗum en kuule ɗe, yoo yimɓe njanane njiyaagu iwii haa laaɓi, kala ko njiiɗaa ene windaa e defte sharia ko yowitii e jiyaaɗo walla korɗo anndu ko daartol nattii woodde, yimɓe fof poti to ceerle, poti eddaaji, poti to gardogol jumaaji e jamaaji, juulɓe fof ko fasiraaɓe.

Bun Umar LIH