Konngi kaŋŋe (3)

0
2428

Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh, yo yurmeende Alla won e mum, wona e maayɓe juulɓe kala, konngi ɗi o ronti e jinnaaɓe makko. Al Hajji Umar Deh oo ne yo yurmeende Alla won e mum. 

O wiyi : wondiiɓe aduna ko njeenayo :

  • Heen tato, so njiɗii ma, yiɗ ɗum en ; so ngañii ma, yiɗ ɗum en ;
  • Hen tato no njiɗii ma, yiɗ ɗum en, so ngañii ma, añ ɗum en ;
  • Heen tato so njiɗii ma, añ ɗum en, so ngañii ma, añ ɗum en.

1. Tato yiɗooɓe ma, njiɗaa ɗum en, añooɓe ma njiɗaa ɗum en ko :

– Jiknaaɓe maa ɗiɗo : so ɓe njiɗii ma, yiɗ ɓe, so ɓe ngañii ma ne, yiɗ ɓe, sibu ko giɗli maa e maɓɓe nafat maa e aduna e laakara.

– Ko ceerno kolluɗo ma laawol diine Lislaam : so o yiɗii ma, yiɗ mo, so o añiima ne, yiɗ mo, sibu ko giɗli maa e makko nafat maa e Aduna e Laakara fof;

– Ko laamɗo mo ngondu-ɗaa e nokku so wonaa ɗum omo waawi bonannde ma.

2. Tato yiɗooɓe ma njiɗaa ɗum en, añooɓe ma, ngañaa ɗum en, ko:

– Debbo mo ndes-ɗaa, so yiɗii ma, yiɗ ɗum ; so o añtii ma, feere fof a waɗii a ronkii, aan ne, añ mo, poofton, mbaason lorondirde.

– Liggotooɗo mo liggintaa, so yiɗii ma, yiɗ ɗum, so o añtiima, feere fof a waɗii a ronkii, añtu mo, poofton mbaason lorondirde.

– Koɗdiiɗo maa aduna ina yiɗ maa, yiɗ ɗum, so a tinii o añtii ma, a waɗii feere fof a ronkii, añtu mo poofton, cuurondiron so oɗon njiɗi suuraade.

3. Tato yiɗooɓe ma ngañaa ɗum en, añooɓe ma ngañaa ɗum en ko:

– Naafige; – Gujjo ; – Cemtoowo

Ɓee ko añeteeɓe sibu giɗli maa e maɓɓe meeɗat joftinande ma bone ; ɗum noon ko añde ɓe tan woni ɓural.

  • O wiyi : nay ɓuri haandude heen ko nayo :

Nay juulɓe fof poti e nay, kono ɓuri haandude heen ko nayo :

– Haalde goonga ; juulɗo fof ɗo woni wiyaa ko yo haal goonga, kono ɓuri haandude e haalde goonga ko laamɗo, haade cemte mum ene mbaɗtee goonga, ko kanko ɓuri haandude e haalde goonga.

– Hulde Alla e nuunɗude ; juulɗo fof to woni ina wiyaa yo hul Alla, nuunɗa. Kono ɓuri haandude e kulol Alla e nuunɗal, ko ganndo haade kanko anndi ko Alla wiyi e ko nelaaɗo Alla wiyi, ko kanko ɓuri haandude e nuunɗal.

– Sadak juulɗo fof ko jogii, heewde e famɗude, wiyaa ko yo sakko, kono ɓuri haandude e rokkude sadak fof ko galo.

– Rewde Alla, juulɗo fof ɗo woni wiyaa ko yo rew Alla, kono ɓuri haandude e dewal Alla fof ko sagata, sabu so wiyaama « darnde fof mbuuɗu » maa wood ɗo sagata juuli ujunere darnde tawa weetaani, nayeeɓe mbaawaa ɗuum.

  • O wiyi : so neɗɗo wonii nay, yebiima ɗiin nay, nimsa ara :

– So a wonii sagata a yeebiima cagataagal ngal alaa ko ngollan-ɗaa heen aduna e laakara, haa nayeewu arii, nimsa ara.

– So a wonii galo a yeebiima gollude e ngalu nguu ko pot-ɗaa gollaade heen koo, so ngalu nguu yahii, nimsa ara ;

– So a wonii celluɗo a yeebiima cellal ngal gollanaade heen Alla e gollanaade heen hoore maa haa ñawu arii, nimsa ara ;

– So a wonii guurɗo a yeebiima nguurndam ɗam gollanaade heen hoore maa haa maayde arii, nimsa ara.

Ɗum noon neɗɗo yo tiiɗno, so wonii ɗii nay, hade majji ɓoccitaade mo, etaade daranaade heen hoore makko hade majji yahde, nimsa ara.

Abuu Aamadu Joop