Gabbel ɓakdi ɓurngel annoore yaawde !

1
1806

E wiyde annduɓe ɓee, won gabbel dogi 300 006 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere. Ko e jarribo ɓe ceedii ɗuum. So ngoo jarribo laatiima goonga, ɗum wayata ko no waklitere kewi e ganndal nii. Waɗi noon, ko hiisaaji gaddanɗi aadee feewnude bommb atomik, walla yahde lewru, walla werlaade satelitaaji, ɗiin hiisaaji fof tuugii ko e ganndal ganndo moolanaaɗo biyeteeɗo Albert Einstein lelnunoo e hitaande 1903, kiisingal wonde alaa abbere ɓakdi waawi daɗde annoore, ɗum noon alaa abbere ɓakdi waawi dogde ko ɓuri 300 000 kiloomeeteer e leƴƴannde wootere.

Ɓetooji haralleeɓe ganndal siyaas mbaɗi e ngabbon ɓakdi tuugorkon (ɓurkon famɗude, mbiyeteekon ‘Netirino’) kollitii huunde haawniinde : kon ndaɗii annoore e dogdu, woni kon ɓurii ɗum yaawde. Njaaweendi makkon yettiima 300 006 km, tawi noon, gandal kuutorteengal haa e sahaa, hiisii ko alaa ko ɓuri annoore yaawde (300 000 km e nder leƴƴannde wootere).

Kono tan, e ooɗoo sahaa ɓe ngoni ko e hoolkisaade, sibu, so ɗum laatiima goonga, ɗeɓata waade ko no Asamaan saami e dow koye men nii, alla e mum heewde batte! Ina jeyaa e ɗeen batte, hollitde won ko ŋakkunoo e ganndal Albert Einstein lelnunoo, ngal winndere ndee kala tuugii ngam tafde bommbo atomik, haa e nawde aadee to lewru, neldude laakon wiɗto e nder niɓɓe kammu, nder pulki yuɓɓo naange, werlaade satelitaaji, waylude ɓakdi waɗta ɗum semmbe (E=mc2 !). Kono hoto njaawee, sibu nde Einstein lelnata ngaal ganndal ndee, gabbel ɓakdi anndanooka tawo, ngel yiytaa ko e hitaande 1956 (hitaande caggal caŋkagol makko) hay so tawii miijanooma gila e hitaande 1933. Einstein lelnunoo ganndal mum biyeteengal ‘ganndal yowito deɗɗingal’ ko e hitaande 1905.

Ɗum fof e wayde noon, ɓe mbiyi yimɓe hoto keño, hoolkisooji ɗii ina njokki. Wonande Nokku Ngenndiijo Farayse toppitiiɗo wiɗto ganndal siyaas « sabu batte moolanaaɗe ngoo ɓeto waawi battinde e Ganndal tago, ɓetooji jaambureeji ina njojji ngam goongɗinde haa jaaloo walla riiwtude ɓetooji ɓaɗaaɗi ɗii ». « Ko ɗum addani wiɗtooɓe ɓee yiɗde ɗaɓɓirde annduɓe woɗɓe ganndal tago yo koolkiso ngooɗoo ɓeto, tawa kuutorii ko ɓetirɗe goɗɗe ».

«So min laaɓanii on deedi, min mbiya on wonde min ngoogɗinaani ɗum. So tawii noon caggal nde hoolkisaa no moƴƴi tawaama ina woodi, ganndon ko waklitere moolanaande, ko mbayliigu moolanaang tafngo ganndal men ».

  • Einstein ko juumnooɗo ? En cikkaani tawo ! …

Hol batte majjum, so ɗum jaalɗii ? So goonga hakkille waawaa huɓindaade batte majjum tawo, Alla e majje mawnude  e heewde. Ina gasa tawa won ɓetal sodorde ngabbon kon njiyti, ndewi heen… ɗum firtata ko faru wanaa ɓete nay (ɓete tati weeyo ganndaaɗe ɗee, yantude e sahaa) tan waɗi, ina woodi ɓetal goɗngal, joyaɓal.

«Ina gasa kadi tawa njaaweeki annoore wonaa kaaɗtudi njaaweeki ». «Ɗum firtaani kadi wonde Einstein juumii. Einstein dallinaani wonde Newton ko juumnooɗo, o yeddaani Newton, alaa, o yiytu, o tafi ganndal ɓurngal yaajde tan (pawtingal e dow ganndal Newton ngal). Ganndal Newton ina lutti goongɗude so tawii njaaweeki ina famɗiri no feewi njaaweki annoore ».

Ko laaɓi tan, annduɓe ɓee ndonkii jogaade koye mum en hannde, ɓe mbayi ko no ñiklaaɓe nii, nde tawnoo, so ngoo ɓeto jaalɗii, ko dame kese ganndal e wiɗto uddittoo. Ɗum firtata tan ko ganndal Einstein « ina goongɗi wonande won ɗiin fannuuji, kono ganndal ɓurngal ɗum yaajde ina woodi … ». Kono kamɓe fof e softude, ɓe mbasiyiima yimɓe ɓee nde mbaarata seese, sibu ɗum suwaa goongɗineede, sibu kadi, e duuɓi jawtuɗi ɗii, Eɓɓaande wiyeteende Ninos to Dental leyɗe Amerik ɓetiino ko wayi noon, kono annduɓe ɓee calii jaalɗinde ɗum sabu, e miijo maɓɓe, kaɓirɗe ɗee ina ŋakki seeɓde. E ooɗoo sahaa ɓeen wiɗtooɓe Amerik ko heen ngoni, tawi kuutortoo ko kaɓirɗe kese ceeɓɗe sanne.

  • CERN

CERN ko gooto e laboratuwaaruuji ganndal ɓurɗi mawnude e winndere ndee. O sosaa ko e hitaande 1954. O woni ko e keerol hakkunde Farayse e Siwis. Faandaare Centre européen de recherches nucléaires (CERN : Nokku wiɗtooji nikleyeer wonande Orop) ko jiytugol doosɗe winndere. Leyɗe 20 ina jeyaa e makko : Almaañ, Otiris, Belsik, Bilgaari, Danemarke, Espaañ, Finlande, Farayse, Geres, Hongiri, Itaali, Norwees, Pays-Bas, Poloñ, Portigaal, Eslowaki, Ndenndaandi Cek, Anagalteer, Sued, Siwis.

  • Jarribo OPERA, waɗngo ɓeto ngoo

Miijii, lelni jarribo Opera ko goomu wiɗtooɓe jeyaaɓe Almaañ e Belsik e Koree, e Koroasi e Farayse e Itaali e Israayiil e Yaabaan e Riisi e Siwis e Turki. Ko goomu ganndal cañiingu. Tafi ngu ko annduɓe siyaas heewɓe e aasiñooruuji e haralleeɓe e sanɗaaji. Ina jeyaa heen laboratuwaaruuji keewɗi haa arti noon e CERN. OPERA ina renndini hannde fotde 160 ganndo biɗtoowo ummoriiɓe e 30 Duɗe ganndal e nder leyɗe 11. Ngam sunnaade ngabbon tuugorkon, peewnirkon ɓakdi, nokku oo ina jogii kaɓirɗe ceeɓɗe sanne. Ina heen « LHC », kowol ngol 27km, gonngol 100km nder leydi, ngol alaa ko waɗiraa so wonaa etaade ɓeydaade faamde no winndere tagiraa tawa ina arta e ngonka ɓalliika Dajjitannde mawnde (Big-Bang), rewrude  e pelɓondiral cereeli gabbe ɓakdi.

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

  1. Gabbel ɓakdi

    Annduɓe weeyo e fisik kawriino, Kiyotoo ngam hollitde won’de ko sikkanoo, annoore daɗaama to njaaweendi  laataaki, waɗi noon ko ella ina woodnoo e kaɓirɗe kuutoraaɗe ngam ɓetde njaaweendi gabbel ɓakdi ngel, ɗuum noon Einstein juumaani (tawo).

    Ɓetde njaaweendi naamndi ko geɗe ɗiɗe, wono e weeyo, weeyo ngo ina anndaa, wono ngo ko wonirdi (horloge) ceeɓndi ɓetata ngo, sibu wonaa leƴƴanɗe haalatee, ko peccon ɓurkon famɗude (nano seconde) ɗuum noon so tawi yuɓɓaani tan ina waawi bunnude jarribo ngo.

    Jarribo baɗaaɗo ngo, ella mum ko ɓoggol wonirdi ( horloge) masiŋ mbo ɓe kuutorinoo o (Opera) yolbuno, ndeen oon ella feewnitaama, jarribo ngo waɗta to Jappoŋ ɓe tawi njaaweendi Notrino ina jaasi njaaweendi annoore, ɓe poofi ɓe mbelti, nde wonnoo no mbiiɗaa nih, ɗuum waylatno ko heewi e ganndal fisik, walla boom, firtatno ko heewi.

    Winndannde nde ina waɗi faayiida sanne, yoo Alla hebbin hono maa en e leñol he.

    Eɗen poti wallondirde e njuɓɓudi kelmeendi kesiri, ngam wonana en coɗol.

    A jaaraama

Comments are closed.