Ganndo moolanaaɗo kadi sankiima, hay gooto tinaani

0
1875

 

E oon sahaa nde winndere ndee woyatnoo Steve Jobs, hay jaaynde wootere saytoraani maayde ganndo goɗɗo, mo nganndu-ɗaa, so wonaano Alla e mum, ina gasa tawa hannde, ordinateeruuji ngoodataano. Oon neɗɗo, ganndo moolanaaɗo kadi, wiyetee ko Dennis Ritchie. Ko o Ameriknaajo kadi, no Jobs nii, no Einstein nii… O maayii, hay gooto tinaani, hay gooto dillaani. O maayi ko ñalnde 12 oktoobar 2011, tawi omo yahra e duuɓi 70.

So tawiino ko nde jam ndee, ooɗoo gorko ina haandunoo e kaaɗtudi teddungal. Kono, nde tawnoo o yejaa ko « deƴƴa golloo en », ina famɗunoo gannduɗo mo. Kanko ooɗoo Dennis Ritchie, o jeyaa ko e annduɓe ko fayti e Informatik ɓurɓe mawnude e winndere ndee. Won wiyooɓe nii ko kanko woni ganndo majjum ɓurɗo mawnude. Ina gasa tawa, so wonaano kanko, yoga e ordinateeruuji e kuutorɗe goɗɗe ganndaaɗe hannde, ngoodataano. Waɗi noon, ko kanko fenti ɗemngal topirgal biyeteengal C (Language de programmation C), jibinngal informatik. Omo jeyaa kadi e sosɓe njuɓɓudi ndaɗɗo (Système d’exploitation) mbiyeteendi UNIX.

Dennis Ritchie wayi tan ko no yoga e sagataaɓe dariiɓe, gollantooɓe leƴƴi mum en e ɗemɗe mum en, ɓe keewaani siftoreede. Waɗi noon, ko eɗen keewi wiyde « maayo so heewii deeƴat ! ».