Hakkunde Al Kaydaa, e Ahmedinejaad, e Amerik

0
1431

 

Luural mawngal, jowitiingal e njangu 11 settaambar 2001, ina hakkunde Al Kaydaa, e Iraan, e Amerik. Wonande Amerik, jeddi ngalaa, ko Al Kaydaa waɗi bone ɗee. Ko ɗum nii jeyi sabaabu njangu maɓɓe e Irak, e yahdu maɓɓe Afganistaan, e raddo maɓɓe Ben Laaden, duuɓi sappo haa njahdi e naange. Al Kaydaa, kam ne, meeɗaa yeddude ko kam woni caggal njangu nguu, ina faarnoroo ɗum boom. 

 

Luural mawngal, jowitiingal e njangu 11 settaambar 2001, ina hakkunde Al Kaydaa, e Iraan, e Amerik. Wonande Amerik, jeddi ngalaa, ko Al Kaydaa waɗi bone ɗee. Ko ɗum nii jeyi sabaabu njangu maɓɓe e Irak, e yahdu maɓɓe Afganistaan, e raddo maɓɓe Ben Laaden, duuɓi sappo haa njahdi e naange. Al Kaydaa, kam ne, meeɗaa yeddude ko kam woni caggal njangu nguu, ina faarnoroo ɗum boom. 

Kono, wonande Ahmedi Nejaad, wonaa goonga, ko Amerik e hoore mum yiilti laaɗe diwooje ɗee, yandini ɗum en e kuɓeeje ɓurnooɗe toowde e nder New York, haa daña hujja no yaniri e leyɗe goɗɗe ekn …  Ameriknaaɓe, kam en, so ina teskoo haala Ahmedi Nejaad ne, heen sahaaji njaggiri mo ko no neɗɗo duuytoowo nii, hono no ɓe njaggiri Hugo Sawes nii, walla Fidel Kastoroo nii. Kono wonande Al Kaydaa, haala Ahmedi Nejaad kaa, e miijo maɓɓe, ina soomi haasidaagal.

Ko ɗum tagi, e jaaynde Al Kaydaa wiyeteende Inspire, yaltoore e ɗemngal Engele to jookdu Aarabeeɓe, alaa ko ɓe keddani Ahmedi Nejaad. Waɗi ɗum ko ɓe kaaɓii nande kaaɗoo haala “njeddittooka ñaamgolleeji ɗi ɓe paarnortoo”, sibu, hay e batu Fedde ngenndiije cakkitiingu nguu, ñalnde 22 settaambar 2011, Ahmedi Nejaad wiyi toon wonde, waɗi Amerik yande e nokku Ben Laaden ko sakkitii koo, wari ɗum, ko yiɗde rumtinde hakkillaaji yimɓe haa mbaasa faamde saabiiɓe tigi rigi ndeeɗoo bonannde ɓee. Ina wiyaa e winndannde yaltunde e jaaynde Al Kaydaa ndee, “Guwarnama Iraan, e hunuko persidaa Ahmedi Nejaad, wiyi goongɗinaani ko wiyetee ko Al Kaydaa woni caggal njangu 11 settaambar 2011, kono ko laamu Amerik. Amin naamnii : Hol ko saabii Iraan ina jogoo ngoo miijo jalniingo, ngo faamnaaki hay batte ? So Iraan ina nuunɗunoo e ngañgu mum Dental leyɗe Amerik, ɓe potnoo kay ko weltaade so ɓe njiyii woɗɓe ina bonnana Seyɗaane Mawɗo oo, kono wayaani noon. Iraan luundorii Amerik tan ko hiisaaji dawrugol”. 

Ballifo winndannde ndee ina takki Iraan, leydi ndi Siiyiit en ɓuri heewde e mum, waasde yiɗde Al Kaydaa, sibu, e miijo maɓɓe, ɓeen ko ownooɓe Sunniit en ; ɗum noon nguun ngañgu ko sabu diine e politik : « Al Kaydaa, njuɓɓudi ndi alaa laamu, waawii waɗde ko Iraan ronki waɗde. Ko ɗum jeyi sabaabu Iraan ina seyfita 11 settaambar ».

Iraan fadaani haa ɓuuɓa nde jaabtoo ; ɗoon e ɗoon ɓe njaltini diskuur Ahmedi Nejaad waɗnoo oo, ɗo wiyata wonde «ina hasii nde CIA ƴettitta denndaangal kabaruuji Al Kaydaa bayyini», yiɗde wiyde tan, CIA e Al Kaydaa mbaɗdi junngo e faandu. Ɓiyngu baabaagu moƴƴaani.

Muttaar Bah