Ñamri kaɓoori e ‘keneeli’ ɓalndu

1
1899

 

Henndu ndu welaani ina tampin maa. Tee a huutoriima peeje kala, gila e leɗɗe haa e peeje goɗɗe, a roŋkii seertude heen. Ɗum noon min mbiy-maa yo a rutto to defirdu maa, sibu ñamri ina haɗa heen ko heewi.
Henndu ndu welaani ina tampin maa. Tee a huutoriima peeje kala, gila e leɗɗe haa e peeje goɗɗe, a roŋkii seertude heen. Ɗum noon min mbiy-maa yo a rutto to defirdu maa, sibu ñamri ina haɗa heen ko heewi.

Ñaamdu e keneeli ɓalndu

Ko huunde anndanoonde wonde henndu ɓalndu neɗɗo ina fawii e ñamri mum. Hol ko sabii ɗum ? Sabaabu majjum ko « nafoore warñeende ko seerndude ɓalndu e posone gonoowo e mum oo». Tee «kaaɗeeki ɗeen geɗe jaltidooje e warñeende ina jotondiri no feewi e ko neɗɗo ñaamata». Teskaama noon wonde, won heen geɗe moƴƴinooje henndu warñeende, won heen ina caaboo keneeli ɓalndu ɗi moƴƴaani.

Gaa gaa puɗi, ndiyam ngulɗam ina wasiyaa. Sibu yarde ndiyam ngulɗam (walla ngaadoraɗam, woni ɗam ɓuuɓnaaka) ina usta warñeede. « Yimɓe heewɓe ina cikka wonde yarde ndiyam ɓuuɓɗam e sahaa nguleeki, ɓuri moƴƴude. Wonaa goonga. Ƴeewee aadaaji yimɓe hoɗɓe e nokkuuji gulɗi ko nanndi e moraaɗe : a ɓe nduumii e yarde ataaye gulɗo, hay so tawii naange ina saasi boowal. Oon aadaa ina yahdi e ko ganndal siyaas wasiyii : so tawii nde ngule-ɗaa ndee, a yarii ko wuli, ɓalndu maa wonata ko e yiylaade ɓuuɓtude … ɗum noon a warñataa no feewi ».

Legimaaji kecci
Legimaaji kecci ina mbaɗi geɗel biyeteengel kolorofil (ko hokkata puɗi guurɗi noordi haako ñebbe koo) ; Kolorofil noon ina anndiraa haɓde e keneeli ɓalndu. Tee, o gollortoo ko nder ɓalndu : ɗum na foti addande en horsinde kaakooli. Ko addani wonduɓe e henndu hunuko ndu welaani wasiyeede yo ƴakkat persil, sibu mum heewde kolorofil.

Legimaaji ƴakketeeɗi
So a ƴakkii ɗi, keletine majji ngoogota e ñiiƴe e ɗakkudi, lawƴora ɗum en. Ɗum kadi ina wallita ustude geɗe caabotooɗe keneeli ɗi mbelaani.
Ɓiɓɓe leɗɗe kecce kadi ko noon, haa arti noon e agrimaaji (agrumes : woni edda ɓiɗɓe leɗɗe, hono oraas, limoŋ, manndariin ekn.) « Ñawɗo mo moƴƴaani henndu tawata wondi ko e henndu hunuko ndu welaani (hunuko luuɓoowo). Omo foti succude ñiiƴe makko e ɗemngal makko. Kono so o ñaamii oraas subaka law, ina waawi wallitde no feewi : ndiyam ɗam maa lawƴu ɗemngal makko e hunuko makko, uurna ɗum kadi ; suukara gonɗo heen oo kadi, maa haɓo haaɗo tuutaaɗe ngoo ». Ko noon kadi Witaamin C gonɗo e ɗee ɓiɓɓe leɗɗe maa wallit ɓalndu yaltinde posone cabotooɗe won ɗiin keneeli ɓalndu.

Nebameeje
Nebameeje ɓiɗaaɗe tawi ko ɓuuɓɗe, ina mballita heeñere gollaade, tee lawƴa haaɗo-haaɗoonde. « So geɗe potɗe golleede ɗee ndiwtii mbaawka heeñere, nde wonata ko e yaltinde henndu luuɓndu, luuɓnooru warñeende ; luuɓngol ngol woɗɗondiraani e luuɓngol liingu ñolngu ». « Warñeende ndee e taare ɗee e tuutaaɗe joom mum ngona e baartude henndu mettundu foofde. Ɗum noon alaa e sago heeñere wallee, haa arti noon wallitiree geɗe neenɗuɗe,  mbele waawa gollaade no moƴƴirta nii”.

Yaawuur
Yaawuur ina usta keneeli. Won geɗel gonngel e mum jaawrungel keneeli ummotooɗi e ɓalndu.

Ko foti reenteede
Teewu guje walla won ɗeen kette heeñere ngaari … sibu kañje fof aɗe keewi geɗel biyeteengel senngu (Zinc). Ndaa noon senngu ina jeyaa e ko addanta warñeende luuɓde.

Ƴoogaa ko e Yahoo
Firo Bookara Aamadu Bah

 

 

YOWRE 1

Comments are closed.