Umar Mboyna Bah, ko nii tan njahru-ɗaa ?

0
2592

 

Umaar Bah!  Umaar Mboyna  Bah !  Aali Mayram, ko nii tan njahru-ɗaa? A yahii, a haaltidaa, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo!

– Kono hol to ngoppu-ɗaa jinnaaɓe e ɓesngu ? Baaba Mboyna e neene Mayram, Baaba Ceerno, Baaba Alasan, Faati, Usmaan, Aliiw, Hapsatu, Mayram Bah, Yuusuf e heddiiɓe !

– Hol ko kaaldu-ɗaa e Takko Abuu Takko, gooto teelɗo e nder yeewnde sunaare e Abuu Takko Abuu Takko, njabeeri ndi diwaani, gootel ngel Geno yeɗno maa dono, gootel ngel Alla yeɗnoo fartaŋŋe hawrude e mbayniigu maa ?

– Hol ɓataake cakkitto mo ɗaccir-ɗaa  Sifaa Hanki Pinal Hannde, Fedde Ɓamtaare Pulaar e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ngam yettinde payndaale mumen e Leñol, cukka peƴƴi, melsita gebbi, kaɗa bojji?

– Hol wasiya battindiiɗo mo cakkit-ɗaa gila e jaayndeyankooɓe e jirwinooɓe jeewte Rajo Muritani, jaayndeyankooɓe jaambureeɓe haa e dadiiɓe dadaniiɓe siftinde e softinde, mbele Leñol ngol ena sujja e ɓamtaare nde luurdaani ?

– Hol ko ndaaran-ɗaa ɓee naalankooɓe joginooɓe pinal, dookɓe hannde caɗeele ɓurtuɗe, ɓe yontannde leñol mumen woni  e riddirde jeereende e sooynde kesam-hesamaagu?

– Hol ko tinndan-ɗaa ɓee, ɓe geɗe leñol njoofetee, njoofoyoo woɗɓe, no ɓe njeyaaka e maggol?

Umaar, a yahii, a haaltidaa, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo!

– A yejjitii en mbaɗdiino aadi, mbiy-ɗen : «kala gadiiɗo e men maayde, firtii aadi ?»  Aadi e Beelinaaɓe Majmajol, wuro Muuminiina, teddungo, ngo jaɓɓaani hoyneede, eɗen ngondi e toñaa Jaayre Fori, Joobel yelle Faati, miñi mum Haabiibu.

– A siftoraani duuso men e Aamadu Faalel Sih, lawake joom falo, banndu Jeynaba e Habii e Abdul Kadeer Aan, yaakaare nde luutnaani jikke haa Rinnjaw Beeli Moodi ?

– Alaa ko kaalduno-ɗen jammaaji e Sillaa Kare boowe, kare pittaaka laaɓi, mbaɗi ko nayi ñaami, baali kaalaaka, beetawe men e Foonde Kelle, ƴiiƴam-sagataaɓe.

– En njahdaano haa Lugge Saybooɓe, gural Abuu Aamadu Joop, Jaayre Fori e Yurmeende Geno, diiri Habiibu, Baru Bah e Haamiidu Caam, jatti Momunel miñi am e Ɓiinaare seydi Kan?

– Mboɗo sikki, a yejjitaani ñalɗi e ñalaaɗe men e Bamma Koole, gural diirdi jamma, saaƴiri wenndoogo, diiri Aamadu Tumaani Tuure, Umaar e Aadama Bah Konaare, gila to galle konngereeji haa to Duɗal Aamadu Hampaate Bah ?

– Aɗa siftora Zulzul Muta Zullaa walla a yejjitii hay ɗuum ne?

Umaar, a yahii, a haaltidaa, etee kadi ko a bayniiɗo mo artataa! Eskey, aduna dey ndeke wonaa giɗo, wonaa kadi jahdiiɗo duumotooɗo!

– Ɗum ɗoo fof, ko a jejjitɗo walla ko fodoore firti aadi, jooɗii e dawol, ñolni peeje e nder deedi?

Mi tuubanii joom am, mi juulii e ɓurnaaɗo winndere, sabu mi siftorii ko nawnoo nulaaɓe e annabaaɓe, ko nawnoo sahabaaɓe e waliyaaɓe woppataa hay tagoore. Ndeke ko nawnoonde Baaba mum winndere, ruttanii Ɓurɗo winndere ko ndeen artan maa seydi Bah, gorko Neere e Woolum Neere, gorko Aamos, busel buso beeli, gorko Soree-ladee e suudu baawe, sabbundu ŋaakoote, gorko Faram e farlaade, gorko Caltol e Hamadooru, gorko Ruus, mawndu beeli.

Hol gonnooɗo Umaar Mboyna Bah?

Yumma makko wiyi mo ko Aali. Baaba makko inniri mo ko Umaar.

Yumma makko wiyetee ko Mayram Sammba Bah, ɓurɗo lollirde noon  Mayram Bah. Baaba makko wiyetee ko Aamadu Hammaat ganndiraaɗo Mboyna Bah.

Jinnaaɗo men Aamadu Hammaat Bah ari e aduna ko e hitaande 1926, e nder wuro Woolum Neere. O wonii konunke e konunkaagu tuubakiri, gila ko adii eɗen keɓa jeytaare. O naati konunkaagu ko ñalnde 4 colte( février) hitaande 1952. O nanngaa ko e nder Kayhayɗi, ɗo sinemaa Abdul Ajiiju, gonnooɗo to leegal Moderna too.

Ko e konunkaagal, o janngi doktoraagal kono o janngaani ɗemngal farayse.

O ari e Nuwaadibu, e oon sahaa, wuro ngoo wiyetenoo ko Porceen (Port-Etienne) ko e hitaande 1956 fayde 1957. O ummii e Porceen ko e hitaande 1962, o fayi to wiyetee Attaar.  O heɓi alateret makko ko ɗoon e wuro Attaar ngoo  e hitaande 1964, o fayti Woolum Neere.

E hitaande 1965, o ɓamtaa e doktoraagal, o fektaa Opitaal Kayhayɗi. O woni ɗoon e ndeen safrirde diiwaniire ko hitaande e lebbi3. Caggal ɗuum, o nawaa wuro Ɗalhaya e hitaande 1966. O waɗii e nder ndee ɗoo sahre duuɓi 19. Caggal ɗum, Fulɓe mbiyi:”kala ko ndiyam ɓooyi e weendu walla e caanngal, fayti ko maayo”. E hitaande 1985, o ardi e wuro makko Woolum Neere. Ko kanko udditi safrirde wuro  ngoo. Ko ɗoon o heɓi “alateret” makko ɗiɗaɓo e hitaande 1991. Ko o ɓami safrude koo, e wiyde makko, o meeɗaani heen rafeede haa ko ena haɗa mo dawde e golle makko. O meeɗaani kadi dañde heen tanaa ceedtinɗo, e yettere Alla…..

Aali Mayram lollirɗo Umaar Mboyna Bah jibinaa ko ñalnde alkamisa 26 lewru jolal (novembre) hitaande 1957, heedde 8w00h subaka e nder wuro Nuwaadibu, daande-maayo. Umaar Bah waɗi cukaaku mum ko e nder wuro wiyeteengo Ɗalhaya. O ari ɗoon ko omo yahra e duuɓi 9. Ko ɗoon o woni haa o dañi duuɓi 25, nde o fuɗɗii yaltude. Omo woowi dingire e mbeddaaji leegal Ganki, no o anndiri leeɗe Cilon, Gaawol e Aañam.

Umaar wonaano nuggaro e cukaaku mum kono kadi o sifortenooka bonɗo nehdi walla kaɓeteeɗo. O fijii e dingiral, omo anndi pijirlooji. Omo anndi liitii, tuko-mukooru, fooɗo-fooɗoondu, cer, tawtawel, muumel-karli walla muumel-dorli e kool. Umaar waɗɗiima bamɗi, dognii pucci, yahii geewuuji e sarooji jamma hakkunde gure. Umaar waɗii heeroo-gummboo, cuutel, taato-moromoro, del, saftiima e caanngol Butukaawol. Umaar raddii bojel e jihe, waɗii bile, tuufiima colli e pooli. Umaar ittoyii celi, waɗirii katti. O fijirii bayti e buggal, o sañii maageeji. Umaar ena anndi koɗungu, suro e duuso, payka e pulareeje e caɗeele gonɗe hakkunde pelle gonɗe e joljole.

Umaar ena anndi Caski Siley Boli,  Beelel Ɗaahiiru, Tufnde Jibi Jaaƴe, majjaani Foonde Siree Binta, sur-ɓoti, Agriis e Siwonndu, sabu teenii, remii, addoyii jaaɓnde e hiraande puccu.

Kono Umaar teelaano e nder Ɗalhaya. O waɗdunoo nguurndam makko fof  ko e Aamadu Aliiw Leele Bookar Taal, yelle Saqinatu e Rayhaana, Aamadu Alhajji Sammba Paate Jah, Sammba Hawolih Tuure, mawni mum Raabi, Seeku Jallo e Mohammadu Alfaa Jaako.

Umaar Mboyna naati jaŋde ko e Ɗalhaya. Kono o janngoyii kadi to Ligisayba. E hitaande 1972, o ari e wuro Kayhayɗi, o woni e janngude “kuura”, ɗo Sonolec ɗoo. O wondunoo ko e fanniyanke mawɗo, ena wiyee Bah Sammba e goɗɗo ena noddiree Deegool, ena jeyaa to diiwaan Hirnaange Boosoya too. E oon sahaa, woni ɗoon “konntaabal” ko biyeteeɗo Aamadu Sal, ena jeyaa Haayre Mbaara e Simeraaji. Aamadu Sal ena wondunoo e miñi mum ena wiyee Sal Siidi Demmba.

Umaar woni e Kayhayɗi ko Alla haaji, fayti Nuwaasot e hitaande 1976. Nde o ari e Nuwaasot, tawi ko o fuɗɗiima heptinde hoore makko no moƴƴi to bannge golle kuuraa, ɗe o gollatnoo, gila Kayhayɗi ɗee. Ko e Nuwaasot, laamorgo dowla Muritani, o nanata haala wonde“ Santar Mammadu Tuure” ena hebla fanniyankooɓe ko fayti e kuuraa. Nii woni, o yawti Nuwaadibu, o woni e ngaal keblorgal haa o seedtanaa mbaawka, o rokkaa seedantaagal, o arti e Nuwaasot. Ko ɗoon o anndori e sehilaaɓe tiiɗɓe giɗgol, ɓe nganndu-ɗaa, alaa  ko seerndi ɓe so wonaa ndee maayde. Ena ɓeen biyeteeɗo Baru Jallo mo Jowol Sahre, Abuu Kume, ena jeyaa Ligisayba, Mallee to Maqaama, Mboyriik to Foonde, Ifraa Kome e baaba makko tokooso ena wiyee Alasan Yero Umaar Bah ena jeyaa Woluum Neere.

Ko Umaar woni e kuuraa koo fof, ena jaribaa e jaŋde Pulaar ndee. Oon sahaa, hawri ko e keyniiko, njatigi makko, jogiiɗo mawniiko debbo biyeteeɗo Faati Mboyna oo, ena daranii ɗum darnde saɗtunde. Oon woni Alasan Borti Jallo mo Jowol e Yowi-looɗe.

E hitaande 1984, Umaar yiytondiri e Maas Jaak, ena jeyaa to wiyetee Juuwde Guuriiki, to diiwaan Damga Senegaal. Oon wonnoo ko Duɗal Ɗemɗe ngenndiije, ko kañum winndanatnoo duɗal ngal “binndi reegal”(normographe),  ko adii nde ngal dañata masiŋaaji binndooji. Ko oon fooɗti mo, woni kadi Ceerno makko e ngool binndol. Nde Maas Jaak fayti Senegaal, duɗal ngal waɗti ɗoon Umaar Bah, caggal nde Suleymaani Kan (hooreejo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije e oon sahaa) teskii tiiɗnaare makko, neɗɗaagal makko e coftal makko. Arɓe caggal ɓee ne, gila e Usmaan Muusaa Jagana haa heɓi Duudu Wan, alaa e mumen ustuɗo ndeen hoolaare.

Nde duɗal ngal dañi masiŋaaji binndooji e winndooɓe humpitiiɓe wayɓe no Kajjata Caam, Faama Baro, Raamata Jallo, Mayram Jaawara e Kadiija Kan( hade mum wontude jannginoowo), Umaar fayti to catal toppitingal muulngo defte. Kanko e Sammba Ndaw Kan, ɓe ngondoyi e Asan Gay, mawɗo catal ngal.

Gila e ndeen hitaande, nde o ari, kanko Umaar, e Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije ndee, haa e hitaande 1999, nde duɗal ngal uddaa, waɗtaa Catal  jaaɓi-haaɗtirde, haa ñalnde alkamisa 8 lewru mbooy hitaande 2012, nde o ruttii e joomiiko ndee ko ɗoon o gollotoo.

E hitaande 1986, o naati e fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde. O woni heen tergal guurngal, jaalal kerngal, gila to ɓulno, to yuɓɓo haa to tabitingol e nder dingiral. O daranii nde, o addi ballal makko haa timmi ko aldaa e ngowaari. O darodii e mayre kala ɗo nde darinoo, o toŋti nde kala ɗo nde jaccunoo. Finnde mum ko ñalnde o ruttotoo e joomiiko ndee, o ñaldunoo ko e hirjino ñalawma Wuutere  Debbo

Ñalnde 15 lewru kawle hitaande 1987, Umaar Bah, naati hoɗannde, resi denɗum, ɓiy gorgol mum ena wiyee Takko Abuu Takko Sih, ena jeyaa Beelinaaɓe walla Ganki. Ɓe leelii dañdude. Caggal duuɓi 20, bajjo gooto feeñi hakkunde maɓɓe, ñalnde alkamisa 14 lewru bowte hitaande 2007 e nder Nuwaasot, wiyaa Abuu Bakri Umaar Aamadu Hammaat Bah.

Umaar ari e Rajo Muritani ko e lewru korse(juin) hitaande 2011. Ko mawɗo catal pulaar Jallo Saydu Mammadu waɗti mo e Mammadu Demmba Sih, caggal nde oon heptini ko o waɗata koo, kanko Umaar. Woni mawɗo jeewte ko fayti e ɗemngal Pulaar ko Mbooc Abuu Maariyeta mo Sahre Ndoogu kono adii waɗde jokkodiral hakkunde Mammadu Demmba Sih e Umaar Bah ko Xalaqa Jimmeera. Ko ɗuum jibini yeewtere maɓɓe wiyeteende “Tufnde ganndal” ndee.

Umaar ko neɗɗo baawɗo giɗgol saɗne. Kala nde ngarɗaa e nokku mo o meeɗnoo wonde walla arde, hay so ko hojom gooto, cikkataa ko ɗoon o jeyaa. Tuggude e Jowol, Jiinge, Maafoondu, Ɗalhaya, ɗo o wonnoo ɗoo, Ligisayba, Kayhayɗi haa arti e gure Hirnaange Boosoya, ɗo o wattindii ɗoo, teskuya oo ko gooto. Oo kikiiɗe alkamisa ne, 8 lewru maarse hitaande 2012, so Alla hollii ma nguu jamaanu ngarngu duusde mo to Opitaal Nasiyonaal, a anndat Umaar kay wuuraano nguurndam Sammba Ngoƴa. Hay jaagorɗe e jagge toowɗe to bannge laamu, ngarii hawritde heen. Jaayndeyankooɓe rajo( ɓe o wondunoo, fulɓe mum, sooninkooɓe mum haa e jolfuɓe mum),  alaa keddiiɗo. Terɗe Sifaa Hanki e ardorde Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani, hay gooto e mumen hattaaka. So wonaano Ceerno Hammee e Alasan Yero, Umaar jogornoo hebleede ko e Nuwaasot, juulee e Nuwaasot, wirnee kadi e Nuwaasot. Ɓee ɗoo ɗiɗo ko baabiraaɓe Umaar tokosɓe. Ko kamɓe njogii alhaali maayde ndee e jamirooje mum. Ko kamɓe ƴetti pellital nawtude gooski kii mbele jinnaaɓe makko e banndiraaɓe ɓadtiiɓe fof ena ngodditoo e makko.

Ñalnde aljumaa, 9 lewru mbooy woni wirwirnde ndee. Ñalawma oo fof e gantinde, Kayhayɗi, Ari-funnda, Giray, Jowol, Ɗalhaya e Ligisayba, so wonaa mo alaano e ɗiin ɗoon nokkuuji walla gonduɗo e ngantu, alaa mo araani. Gure Hirnaange Boosoya e Hebbiya no ndiidorinoo, alaa heen ŋakkungo. Won ummoriiɓe haa to Ɓoggee. No genaale ɗee keewiri yimɓe nii tan, neɗɗo ena gasa faamde wonde Umaar ko joom geɗal to Alla sabu ubbooɓe ko limaaɓe. Wirwirnde ndee daroyiima e gori 11. Gorol ɓurngol famɗude ngol waɗi ko yimɓe 96, ko jiidaa e arɓe sakket. Jamaanu nguu tolnoyiima e 1200 neɗɗo fawɓe.

Umaar ko moƴƴo, muñɗo, muññitoowo, diiniyanke, aadiyanke mo firtataa aadi, luutnataa jikke, bonnataa hoolaare. Umaar ko ngenndiyanke, tiiɗaaɗo leñol. Yiɗde makko fof tonngii ko e geɗe tati:

1-  Yo leñol ngol ɓur leƴƴi fof. So ngol dañaani ne, oto ngol heed caggal leƴƴi

2-  Yo pinal ngal daɗ pine fof. So ngal daɗaani ne, oto ngal farko punndi pine.

3-  Yo ɗemngal ngal fool ɗemɗe fof. So ngal dañaani ɗuum ne, yo ngal limtide e ɗemɗe doolnuɗe winndere ndee.

Banndiraaɓe, ɗuum ɗoo ko jubbannde e nguurndam giɗo men, musiɗɗo men, jahdiiɗo men mo ndennduno-ɗen nguurndam gila e cuuɗiɗam haa e peeñɗam kono sellataa tonngen binndol ngol tawa en mbaɗaani eeraango feewde e Leñol ngol e feewde e ngenndiyankooɓe Leñol ngol. Eeraango ngoo ne, ko eeraango ngo mbaɗno-ɗen e maayde Tijjaani Aan, Yero Dooro Jallo, Mustafa Booli Kan e Mammadu Sammba Joop, ɓamtaten ɗoo sabu deftere janngirtee ko deftere banndum.

        “No Doktoor Umaar Bah mawɗo, Aamadu Maalik Gay, Tijjaani Aan, Yero Dooro Jallo, Mustafa Booli Kan e no Mammadu Sammba Joop nii, mayde Umaar Bah Mboyna ko baasal mawngal wonande leñol ngol. Nde tawnoo hono maɓɓe mbeeɓaani-en, en ngoyii ɓe haa saɗti. Kono paamen noon, aduna oo dartotaako e ɗee ɗoo maayɗeele, ko o jokkoowo. Nguurndam leñol ngol ne kay ne dartotaako, ko ko jokkata. Ɗum firti ko leñol ngol ena hatojini e sagataaɓe yarlitiiɓe. Engol sokla ngenndiyankooɓe saasɓe e kala sahaa e kala nokku. Haade noon ngenndiyankaagal ko huunde tiiɗnde, nde weɓaani, etee wonaa mo woni kala rokketee ɗum, so en ndañii ngenndiyanke, tiiɗnoɗen e mum gila e nguurndam mum. Woto ɗalen haa maayde jola, heddoo eɗen ngoya ɗum, eɗen cunoo e maayde mum, eɗen kolla wonde eɗen njiɗnoo ɗum walla eɗen njotondirnoo e mum jotondiral tiiɗngal.

         Enen hannde, foti wonde woondu men Umaar Bah ko daranaade ko o daraninoo koo. Woondu men e makko, ko haɗde miijo makko ngoo maayde. Woondu men e makko ko salaade anniyaaji ɗi o joginoo ɗii mbaasa joofde.

         Wuurde e woodde ko geɗe ɗiɗi ceertuɗe. Neɗɗo ena wuura tawa woodaani. Neɗɗo ena wooda kadi tawa wuuraani. Wuurde noon kadi wooda, weeɓaani.

         So tawii goodal ko ñaam-golluuje tiiɗɗe ɗe leñol sokli ngam suɗirde Daartol mum, mbiyen golle Aali Mayram ɗee ko pattamlame, ko dowrowe e nder cuɗaaje ɗe leñol foti suɗirde Taariik mum. Yo Geno waɗ toon fooftorde makko, kanko e denndaangal maayɓe juulɓe.

                                                  Gelongal Fuuta lollirɗo

                                                   Njaay Saydu Aamadu