Pinal : nguurndam njulliiɓe

0
2204

Hol ko woni njulli ? Gollal ngal ina heewi inɗe : Duhaade, ɓoornaade, haddaade, ɓamde tuuba, biiwgal, jarle, yahde fuɗnaange wuro, yahde mbaara, naatde sukkere, heɓtude worɓe, juulneede, sunnineede. Ko adii fof, ina haani ciftinen wonde naatde sukkere ko e tawaangal hirnaange Afrik gila e yonta niɓɓi. E nder ɗiin renndooji ɓooyɗi, naatde sukkere firti ko yaltude e duuɓi cukaagu, ina naata e duuɓi cagataagal, sabu e nder ɗiin yontaaji ɓooyɗi, solima teskaa e nder renndo ko suka, hakkeeji mum fof ko jawaaɗi haa ñalnde o e sukkere.  Hay huunde o ardintaake e renndo.

O hirsataa ko ñaametee, o juulnataa yimɓe, o ñawndotaako, o tawtortaake batuuji mawɓe, o yahataa hare, o yahdataa e konu, o resataa, hay ndiga heen ko o waɗata so wonaa o yaltu sukkere. O abbotaako ruggo, kala no o mawniri. Hay so konu walla ruggo jaggii mo, warataa mo so wonaa roŋku feere, sabu o limtetee ko e sukaaɓe.

Ɗiiɗoo hakkeeji fof njowtetee tan ko nde o yalti sukkere. E jiyɗe mawɓe men hanki, sukkere wonaa tan taƴde soɓɓundu suka, ɓoorna ɗum wutte haa sella wiyee o heɓtiima worɓe, kono sukkere ko jannginde nguurndam nde sukaaɓe worɓe ndewatnoo e nder ɗiin yontaaji.

Nafoore njulliyaagal ko heblude sukaaɓe worɓe timmuɓe ngoraagu, taga e ɓerɗe maɓɓe ngoraagu, sabu ko sukkere wonnoo heblirde koninkooɓe. Ko ɗuum waɗi aɓe ekkinee denndaangal golleeji nguurndam, ɓe ngoownee muñal e roondaade tampere e muuseeki e woownude ɓe njuɓɓudi ɗooftaade yamiroore gardiiɗo, ɗuum ko woni fof e no wayi fof.

So tawii ko kasi e cifti njulliiɓe ɗii fof mbaɗiraa ko waawnude ɓe gollirde hakkille e luggiɗinde miijooji e kala ko haalaa e kala golleeji aduna, e etaade faamde ko yaawi e kala no haala kaa ardi e ko ka joopii. Ɗuum fof dey ko ngam ɓe mbaawa roondaade teddeendi renndo ndi ɓe njogori huccindiroyde caggal nde ɓe njalti sukkere e ɗiin yontaaji tolnondirɗi hannde ko e waɗde soldataagal. Ko toon ɓe njanngata nehdi e muñal waawde ɗooftaade yamiroore gardiiɗo hay so ko suka, sabu sukkere jogii ko njuɓɓudi mum keeriindi.

Njulliiɓe njogii ko laamɗo jamiroowo, ɓe mbaɗa kaɗoowo, ɓe ngoppa. Ɓe ngondata ko e selbe dariiɗo darnde kapiteen e nder larme.

Ko selbe oo yahdata e maɓɓe, omo janngina ɓe kasi e jimɗi, omo seppina ɓe ha ɓalli maɓɓe cofta, ha ɓe mbarña, omo safrana ɓe barmanɗe maɓɓe.

Kono kamɓe fof ɓe ngonata ko e les njiimaandi baawo. Oon jogii geɗe maɓɓe fof. O heewi wonde ko ganndo. Ko toon ɓe njanngata naamndade konngol, ɓe pirta kasi ɗi ɓe ndokketee ɗii e jimɗi ɗi ɓe njimata ɗii.

Ko toon ɓe njnngata coftal ɓalli, ɓe pina gila weetndoogo aɓe ceppa, aɓe njima haa ɓalli maɓɓe mbarña. Ñalnde ɓe ceppi fof, janngo ɓe ndawa ladde, eɓe ekkitoo hare gaawe, eɓe timpoo caki maɓɓe faade e ɓowde e daraɓokke. Ɓe ngona toon haa ñawla, ɓe ngarta, ɓe tawta ñaamde heewnde, etee ko ɓuri heewde njulliiɓe nguuri tan ko ñaamde moƴƴere, teewu e nebam e ñameeje goɗɗe belɗe. Faayiida e nguurndam njulli ko nii woniri. Geɗe keddiiɗe ɗee ina pacciree e nder deftere ndee.

  • Daawal ɗiɗi : ngonka njulliiɓe

Njulliyaagal ko ko teeŋti e nguurndam suka. Ko ɗuum tagi ina heblanee. Suka duhiiɗo oo wonata ko e nguurndam keeriɗam haa nde o yalti kala.

Jamma njulliiɓe mbaaldi anniya duhngal so sagataaɓe mbaaldii anniya duhaade janngo, huufooɓe maɓɓe ɓee ina ciftina ɓe ñalnde duhngal maɓɓe, ɓe mbiya :

Aset faande, aset faande so yettiima
Tijjanoonde tijjanoonde so yottiima
Wonaa ɗeeɗol, wonaa ɗeeɗol ɓenndaani
Ɓenndi ɓenndaani janngo en ndawrat coñal
Mbiiri mbaara puɗal naange weetndoogo
Neene Amadou banndi Amadou onon ɗaanii min ɗaanaaki
Ummo-ɗee njuulee nanon ndaakon ɓiɗkon mon.
So eɓe njima wowru njulliiɓe nduu, ɓe mbiya :
Garga yoo boɓal
Wooy Amadou garga boɓal
A dakkanii jombayel yarii
Ƴiiƴam sagataaɓe a yarii.
Ñalnde duhngal

Ñalnde duhngal ngal ina waɗee noon. Yimɓe fof ndentoya caggal wuro to duhngal ngal waɗoytee too, piyanɗe ina pellee. So duhnoowo ina ara addora garga (wowru hiiɗndu, nattundu huutoreede), jaynge huɓɓee sera ɗoon, wudere mawnde addee, hurlee no cuurel ngel alaa tiba nii.

Duhotooɗo oo e duhnoowo oo ngona nder. Sagataaɓe ɓee kersondirtaa e duhotooɓe ɓee, ndaroo, taaroo ɓe, nannga wudere ndee. Duhotooɗo oo daroo, saaɗnoo e dow garga llnaaɗo oo, o huccita fuɗnaange, dicca koppi mum e dow lydi ngm feewnitoo, tawa suka oo ɓoortii tuuba mum ina haddii wudere.

Duhnoowo oo haɓɓa raɗo walla gaarawol ɗo foti taƴeede ɗoo, o fooɗa haa ƴeera, o waɗa laɓi mbelki no pemmborki nii, o taƴa nguru nguu, o feewna haa feewa. Heddoo ƴiiƴam ina toɓɓita e dow wowru hee. O yaha o jooɗoyoo. Barmannde ndee ubbiree ndoondi ngulndi walla leydi ngulndi. (…)

Ittaa ko e deftere : nguurndam njulliiɓe nde ceerno Yero Dooro wallifinoo.