Miijo (4) : Baylogol sahaa

0
2434

En kaalataa ko faati e baylogol sahaa, ngol ganndo mawɗo biyeteneeɗo Einstein haalnoo ngol. Ngool baylogol fawinoo ko e njaaweeki huunde, dille huunde; fof noon e njaaweendi caafal. Wonaa toon paarnu-ɗen yeewtere men ndee.

Sahaa mo kaalaten ɗoo oo, ko sahaa jokkondirɗo e ngonka neɗɗo, sahaa jokkondirɗo e neɗɗo, e no woniri e hoyre mum.

Ɗoo, en mbaɗat hiisa tokooso, beeɓɗo, baawɗo famminde en jotondiral neɗɗo e sahaa, e hol no sahaa waawrata waklaade e nder hoore neɗɗo.

Njaggen yolnde  “t”  sahaa ɓetiraaɗo ɓetirkon men sahaaji, kon kaɓɓu-ɗen e cammeeje juuɗe men ɗee.

Njaggen yolnde wonnde  “θ”  sahaa gonnɗo e nder koye men oo. Ooɗoo sahaa “θ” ena waawi fotde e sahaa “t” o, ena waawi ɓurde mo juutde ena waawi kadi ɓurde mo famɗude. Ɗum fof fawii tan ko e neɗɗo oo, e no woniri.

Eɗen mbaawi wiyde  θ = t ±Δt.

Ɗum firtata ko sahaa gonɗo e nder koye men “θ” o,o ma won sahaa  “t” mo ɓetirkon men kon kollata, ɓeydee heen walla ustee heen baylogol sahaa mo ɓetirkon kon kolli oo.

Kokken ɗoo yeru: so neɗɗo yettoraama, yiɗii naatde taarorde saɗne, wiyaama yo fad hojmaaji 5 haa gonɗo nder taarorde ndee yalta, walla yo o fad, haa gaddoyɗo coktirɗe taarorde ndee arta, hojomaaji 5 ɗii leelirat mo, o sikkata nii yaa taw ɓetirgel makko waktuuji ngel, yaa taw daraaki. O wonata ko e wiyde “oo kam mbaar ɗaanaaki nder taarorde” walla “mbaar gaddoyɗo coktirɗe o majjaani?” O heppat, o faaɗat, o looɓat! Ko ngonka makko ko waɗata sahaaji ɗii potataa. Hoomaaji 5 ɗii, njuutirat mo, ɓurat sahaa gonɗo e nder hoore makko oo. En paamii ɗoo, sahaa gonɗo nder hoore makko ndee, ɓuri famɗude e sahaa jokkondirɗo e ɓetirgel makko ngel.

Kokken yeru ɗiɗaɓo:

So yimɓe ɗiɗo mbaɗaama e ɗo faaɗi, ko naandi e nder ŋabbirgal ŋabbinoowal. (Ko faraysenaaɓe mbiyata ascenseur, Engelenaaɓe mbiyaɗum elevator; haawnaaki eɗen mbaawi wiyde ɗum “ŋabbinoowal” walla “ŋabbirgal ŋabbinoowal”). Jooni noon, so ŋabbinoowal ngal ŋabbinii ɓe haa hakkunde taakawuuji ɗiɗi, diwii mo les oo, yottaki mo dow oo, dariima ɗoon etee ronkii udditaade. Neɗɗo muñoowo oo, cuusɗo oo, so ngal darii ko hojomaaji 5, e nder hoore makko ko hojomaaji 5 tan ngal darii. Sahaa mo ɓetirgel makko ngel holli oo, ko ɗuum tan woni e nder hooyre makko (θ=t).

Mo suusaa faaɗeende oo noon, sahaa oo, no yahrata nii, leelirat mo saɗne. Ɗoo

θ = nt walla θ = t +Δt.

Kokken ɗo yeru goɗɗo.

Yimɓe ɗiɗo. Sammba e Murkaldi.

Sammba nuldaama kaalis keewɗo, hawri ko o alaano hay ko o wottii .

Jooni hiirii, kaalis oo (ceede ɗee) ko janngo e waktu 9ɓo o heɓata ɗum.

Murkaldi ko barnooɗo neɗɗo, ko janngo e waktu 9ɓo o felletee.

Jamma oo ko gooto, ɗiɗo ɓee fuu padi ko janngo. Oo, ena fadi kaalis, oo, ena fadi kure e hoore (maayde).

Oɗon nganndi njuuteeki jamma oo wonata gootum e nder koye maɓɓe:

Sammba, jamma oo juutirat mo sabu omo heppi dañde kaalis. O waalata ko waklitaade “ko o jamma juuti, mate ɗum weetataa?” ko noon o waalataa haalde. O ronkat ɗaanaade.

Murkaldi, jamma oo raɓɓiɗat, sabu ko moobaare fadi mo. (haawnaaki so o aroyii e jangtaade e yesso Geno, ma o wiy mo “nde muɓɓat-mi gite, tawi weetii”. Walla “oon jamma kam, naange mut tan suppitii”. Ko goonga noon o ɗaanotaako, kono ɗum haɗataa jamma oo raɓiɗde e nder hoore makko).

Ko waawi heen won’de fof, en njiyii kam jamma oo ko gooto, mo yolnde mum ɓetiraa “t” (e ɓetirkon men kon), o lirii haa wonti θ = t ±Δt. 

 Δt ko liraango “t”, kono ɗum lirii ko e nder hoore neɗɗo oo.

Ngoo liraango so ɓurii mehum (Δt>0) wonnanta ko Sammba (e nder yeru men oo); so ɗum jaasii mehum (Δt<0), so ɗum “naattii”, ɗum wonanta ko Murkaldi barateeɗo janngo oo.

E sikke am, ngol tonngol ena waawi kadi winndireede nih:

θ = nt; tawa “n” ko limoore timmunde (1, 2, 3 …N) ɓurnde mehum, walla tawa ko heltere ɓurnde mehum (1/2, 1/3, 2/5 …e ko nandi heen).

Yeru, so n=1 ɗum firtata ko θ =t  (Yero wondaaka yo weet walla waasa weetde).

So n=2, walla 3, 4, …ɗum firtata ko  θ = 2t, 3t, …nt; ɗum firtata ko sahaa o juutirat neɗɗo oo, o heppat nde ɗum gasata (ɗum woƴi ko Sammba  keppuɗo ko weetata oo, e ɓittiiɗo nder ŋabbinoowal, jiɗɗo yaltude ko yaawi oo)

So woni “n” ko heltere =1/2, 2/3, 1/5 …. e ko nanndi heen, ndeen noon θ = t/2, 2t/3, t/5 …ɗum firtata θ famɗat (ɗum noddi ko Murkaldi e yeru men oo).

Ndeke neɗɗo ena jogii ɓetirgel sahaa e nder hoore, ceertungel e ɓetirkon kaɓɓakon e juuɗe men kon, pawingel e ngonka neɗɗo oo.

Umar Abdalla Wele (ina jokki)