Ɗemɗe ngenndiije nder cuuɗi sarɗi : Sih Sammba ferii laawol

0
1730

Haa e ñalawma hannde oo, haalde ɗemngal ngenndiwal e nder kewuuji juɓɓule laamu ko huunde heewnde addude duko. Seede mum, ko ngolɗoo laawol kadi, nde depitee biyeteeɗo Sammba Sih, toɗɗaaɗo e departemaa Ɓoggee, jeyaaɗo e parti UFP, felliti haalde e ɗemngal mum ngal muuyni, so Pulaar. Ko ñalnde altine 4 suwee 2012 wonnoo.

Haa e ñalawma hannde oo, haalde ɗemngal ngenndiwal e nder kewuuji juɓɓule laamu ko huunde heewnde addude duko. Seede mum, ko ngolɗoo laawol kadi, nde depitee biyeteeɗo Sammba Sih, toɗɗaaɗo e departemaa Ɓoggee, jeyaaɗo e parti UFP, felliti haalde e ɗemngal mum ngal muuyni, so Pulaar. Ko ñalnde altine 4 suwee 2012 wonnoo.

Cukko Hooreejo asammbele, hono El Arbi wul Jideyn, wiyi ina dartina mo, ina haɗa mo jokkude, kono o heɗaaki ɗum nii, o jokki, o haali haa o joofni miijo makko e ɗemngal makko.

Hujja mo Jideyn rokki, ko wiyde wonde firooɓe ngoodaani. Ɗumɗoon noon ina haawnii, sibu hol ko haɗi firooɓe woodde, tawii Pulaar, Sooninke e Wolof fof tawtude  Arab) ina keɓtinaa e nder doosɗe leydi ndii ko ɗemɗe ngenndiije.

Caggal ɗuum, depitee RFD biyeteeɗo Lamat Mintu Samata, ñiŋii « baasgol firooɓe woodde e Pulaar, ɗemngal ngal doosɗe leydi keɓtini ». O wiyi « ɗum ina haawnii, wonaa laawol ».

Caggal nde Sammba udditi ngal damal, depitee Suwoyraat jetteteeɗo Wan  (toɗɗanooɗo e doggol APP faati UPR) sorkii heen (Sammba dañanii ɓe baraaji), kam ne haali e Pulaar, biyeteeɗo Bah Siley rewi heen. Ko wonaa ɗuum, depitee UFP goɗɗo, hono Haabu Sillaa, depitee Sehilbaabi, haalii kam ne e ɗemngal Sooninke.

Partiiji ɗii fof, ko parti gooto, ɓurnooɗo hulaneede oo tan haali, oon parti woni Sawab, hono parti baasiste en, tuugniiɓe e miijooji Saddaam Huseyn. E wiyde Sawab « Ko depitee UFP oo haali e Pulaar koo, ko kewu ngenndiijo, piroowo ko heewi, jahoowo e yeeso tabitingol ndimaagu men to bannge ɗemɗe e nder njuɓɓudi carɗinoori leydi ndii ». Ɓe njetti « jaambaraagal » depitee oo, sibu o « waɗi ko o foti waɗde, sibu haalde Pulaar, ko ubbitde pinal njaatiraaɓe makko Fuutankooɓe lolluɓe, ko Pulaar e ɗemɗe men ngenndiije keddiiɗe ɗee ngoni ngooroondi pinal men ngenndiwal galɗungal ngal ». Ooɗoo parti « Sawab ina luulndii baɗgol Farayse ɗemngal nantinirgal hakkunde Muritaninaaɓe, haa teeŋti noon hakkunde ɓe ɓesngu fiili ɓee, sibu ɗuum ko nuskude hoore mum, ko ŋakkeende ngenndiyankaagal, ngal aaɓnotaako gaa gaa ɗemngal ». Heewɓe mbiyi « ko kamɓe kulanoo !!! »

Caggal ɗuum, Kajjata Maalik Jallo artii heen, ngam « faccirde gollal Sammba Sih ngal, ngam hollitde wonde no wooraa jooni nii, alaa fof ko ɓuri ɗum wonde fenaande, sibu feccere e ɓesngu nguu faamataa jeewte baɗeteeɗe e cuuɗi sarɗi ɗii, paamataa ko haaletee e tele, sibu tan nanataa Safatoore e Farayse. » O wiyi « ndeen fenaande ina foti iwde, sibu ɓeen ina njogii hakke faamde ko haaletee koo, tee depiteeji ɗii e senaateeruuji mum en kadi ina poti haalde ko ɓeen paamata. Alaa fof ko haɗi cuuɗi sarɗi ɗii ƴettude firooɓe e ɗemɗe men ɗee kala, sibu aɓe ngoodi haa ɓe keewi. » Kanko noon, waɗi mo « jokkude e haalde Farayse, ko anndude so mi haalii e Pulaar e ooɗoo sahaa mo firooɓe ngoodaani, hilifaaɓe ɓee paamataa ko huccin-mi e mum en koo, yoga e yahdiiɓe am ɓee kadi paamataa… Miɗo yaakorii tan, Fulɓe e Safalɓe e Jolfuɓe e Soninkooɓe seeɗa nanooɓe Farayse ɓee, maa njettinan am konngol am e koreeji keddii ɗii ».

E nder « jalog » (yeewtere) laamu nguu wattindii waɗdude e huunde e partiiji luulndo ngoo kadi, ɓe mbasoriima ƴettugol « kuulal ƴellitoowal ɗemɗe ngenndiije », sibu, e wiyde maɓɓe, kuulal maa naatne e doosɗe leydi ndii, keɓtinoowal « keewal pine e nder renndo Muritani », baɗowal «Arab ɗemngal laawɗinangal », baɗowal « Pulaar, Sooninke e Wolof ndonu ndenndaangu wonande Muritaninaaɓe kala, ɗemɗe ɗe Dowla foti hisnude e ƴellitde ». Hay so tawii, e miijo men, no ɗum lelniraa jooni nii ɓeydi ko jiiɓru, sibu, siforaande ɗeeɗoo ɗemɗe « ndonu ndenndaangu » alaa fof ko firti, lelngo adan ngoo ɓurnoo laaɓtude, sibu wiyanoo heen (kuulal 6) ko « ɗemɗe ngenndiije ko Arab e Pulaar, e Sooninke e Wolof, ɗemngal laawɗinangal ko Arab ». Ɗum noon, foti haawde yimɓe ko baasgol tabitinde kuulal doosɗe leydi, ko baasgol firooɓe woodde e nder ɗeeɗoo juɓɓule.

Ɓayri noon Sammba Koorka Sih, lollirɗo Sammba Kellel, fusii ndee uure, enen kam mbiyaten tan, ko Alla jaaraama, o jaaraama. Sibu ɗumɗoo ko ngoƴa mawɗo wonnoo : hol ko haɗi ɗemɗe ngenndiije ɗee huutoreede e nder juɓɓule laamu, e nder kewuuji laamu fof ? Ko ɗawre muusnde woni ɗoo. Eɗen njaakorii tan maa ɗum jokku, tee wontaa darto, haa nde laamu ƴettoyi denndaangal kuule mbele ɗuum ina laatoo.

Ngannden noon, wallitta ɗuum tan, ko waɗtude ɗum aadaa, ko woownude ɗum yimɓe ɓee. So en njiyii haa hannde, so ɗemɗe ɗee kaalaama ina adda haala tan, ko en ngoownaani ɗum koye men : « mo jali kaangaaɗo, ɓooyaani ko yiyi ɗum ». Jaaynde Fooyre Ɓamtaare ina haawatnoo heewɓe, kono hannde, nde nattii haawde jaaynooɓe ɗemɗe goɗɗe ɗee, ɓe keɓtinii nde boom.

Bookara Aamadu Bah