Hay gommbal ɓe palaani heen ! (2)

0
1598

Ɓeen, ko holi ɓeen? Ko jom ngaluuji waɗnooɓe jawɗeele mum en e darnugol telewisiyoŋ biyetenooɗo SAHEL TV. Ooɗoo telewisiyoŋ jeyaa ko e telewisiyoŋaaji jaambureeji ɗi HAPA (Njuɓɓudi toowndi taƴndi sañ, toppitiindi jaayɗe e nan-njiyaa) rokki yamiroore yoo njaaynu e nder leydi Moritani. Caggal lebbi tati ko oon telewisiyoŋ fuɗɗii jaaynude e nder leydi hee, ɓeen jom ngaluuji en (ɓurɓe heen doolnude ɓee, ko koreeji mawɗo leydi ndii) ndartini juuɗe mum en, natti rokkude telewisiyoŋ oo kaalisaaji ɗi kunaninoo ɗum, kaalisaaji potnooɗi soodireede kaɓirɗe, yoɓreede liggotooɓe e heblireede jeewte e njilluuji ngam wiɗtooji.

Ɗum addii iñcuru mawndu e nder telewisiyoŋ hee, sabu liggotooɓe nattude yoɓeede, gardiiɗo jaaynde ndee ne, aandi e hoore mum sabu roŋkude dañde kaaldiiɗo.

Nde tiisi tiisi, kaŋko gardiiɗo oo, hono BAH WUL SAALEK (o jeyaa ko e ɓurɓe wonde haralleeɓe e fannuuji jaaynde, gadiiɗo darnude jaaynirgol  biyetenoongol “Mauritanie Nouvelles e saanga  nde demokarasi ari e leydi hee” o naamnitiima, e nder diiso yiilngo sosiyetee cosɗo telewisiyoŋ oo, hol ko saabi  ɓe kormaaki ko ɓe kuninoo. Ɓe njaaɓtiimo “Telewisiyoŋ oo wontii telewisiyoŋ ‘kowri en’ e tuubakooɓe. So tawii a waylaani loowdi ndii, ko min nanngooɓe kaalisaaji amen”.  Oo jaaɓtii ɓe, wonde njuɓɓudi  taƴndi sañ ko yowitii e jaaynde hono HAPA, farlini e makko ko sarɗiiji ɗiɗi : go’o, ko jaaynde fof e nder leydi ndii ina foti hormaade koɗki leydi ndii, wonde ɗum leydi kewndi pine; ɗiɗi, e nder waktuuji keɗteteeɗi ɗii, yo a taw e nder 100 waktu fof, heen 60 ko ɗemngal arab haaletee heen. O wiyi ɓe wonde omo hormii ɗiin sarɗiiji, sabu omo rokki ɗemngal arab nii ko ɓuri 60%, so 64%, heddiiɓe ɓee ne (leƴƴi ɓaleeji ɗii) omo rokki ɗum en hakkeeji mum en. O jokki heen wonde loowdi telewisiyoŋ ko mbaawka makko wonaa haaju jom jawɗeele en. So tawii ɓe mbiyii aɓe naata e ɗuum, ina jarani mo woppude golle ɗee, etee ko ɗuum o waɗi nde o roŋki nanondirde e maɓɓe ndee.

Hol yiyannde men e SAHEL TV e ɗiiɗoo lebbi tati ɓennuɗi?

Ko ɓuri himmude  e ko Sahel TV feeñnini, ko yiɗde ɗum hollirde sifaa Moritani goonganteejo, wonde ɗum leydi ndi  ciiri ɗiɗi e pine limti-limtinɗe, sabu ɓe taƴiima haa laaɓi laaɓi, jaayɗeeli laamu (Rajo e Telewisiyoŋ Moritani) ɗi nganndu-ɗaa, faandaare mum en kala, ko hollirde wonde Moritani ko leydi aarabeeɓe tan, ko heddii koo fof, ko arani en. Hay telewisiyoŋ Chinguity TV puɗɗiiɗo jaaynude oo, e rajooji jammbureeji goɗɗi ɗii, ceertaani  e ngool laawol. Ɗum firti ko Sahel TV ko ko ittannoo leƴƴi ɓaleeji ɗii hooƴeende nde njoginoo e yiytaade e jaaynirɗe leydi mum en. Hay so tawii won ko yawninoo e loowdi ndii, walla keewal sahaaji ɗii, ittataa, yimɓe heewɓe ina keɓtini won ko waylii tigi rigi e ngonka jaayɗeeli ɗii. Gardiiɗo Sahel TV, kañum fof e wonde capaato ardini ko karallaagal tawo, e ganndal,  e ko ƴellitta kumpital e nder renndo ɓamtaare, o wonanaani nde politigi naattintee heen, teeŋti noon so tawii ko politigi ceerndoowo leƴƴi.

Hol winndannde nde pooɗtaten e ko heɓtii Sahel TV koo?

Ko meɓɓetenoo ina suuɗee, nattii hersireede; sabu leñam-leñamaagu ɓurniingu aarabeeɓe ngu laamu ƴaañi nattii “falde heen hay gommbal”, ɓe kaalata yiɗde maɓɓe ko haa laaɓta, etee alaa ɗo wullittee (hay so tawii haala kaa e oo sahaa yettoyiima ñaawirɗe). Ɗum ina addana en wiyde  wonde ngootaagu ngenndi  ndii ko ko ɓeydotoo ñalnde kala roostaade. So tawii yaakaare waɗanooma e laamuuji garnooɗi  caggal pollugol laamu Maawiya, ɗum wontanii en koyɗol muumo e nguuɗoo laamu, sabu ɗo neɗɗo heɓtinanaaka goodal mum e nder leydi, ɗaminaaki ɗoon yooltude hakkeeji mum jotondirɗi e pinal, faggudu e renndo.

Deftere  noon ina foti janngireede banndum, sabu ko heɓtii Maali koo, ko dawrugol ɗawre juutngol  peewnanoongol e won ɗiin leƴƴi, teeŋti noon e leñol Tuwaareg en, gila noon e laamu tuubakiri haa tottan maa laamu Moodibo e Muusaa Taraawore, hay ko seɓtori e kaan ngonka, feeñi ko e laamu Konaare walla ATT, nde ɓe lelni dawrugol wellitaare e diwanuuji rewo (politique de décentralisation). En nduwanaaki Moritani ko yani e Maali ko yana e mum, kono laamɗo ƴoƴtuɗo fof ina foti lelnude dawrugol tiiɗtinoowol ngootaagu leƴƴi, hisna leydi mum.

Hare Bah wul Saalek ndee noon, foti ko wonde hare ɓesngu nguu fof, gila e jaayɗeeli jaambureeji, haa e pelle jojjanɗe aadee, pelle pine, teelɗuɓe e hoohooɓe nuunɗuɓe kala, e leƴƴi ɗawaaɗi ɗii, sabu mo “yiɗi maayɓe ngarta fof baaye ɓuri”.

Maamuudu Haaruuna Joop