Weltaare ronii caɗeele, jaleeɗe ndonii kulol

0
1629

Caggal weytaare e weltaare , Geno Joom am yeɗii coftal e pellital winndude faade e Fooyre Ɓamtaare, jaaynde pinal e kumpital ngeɗu wiyooɓe mbiyi-mi. Ina laaɓi, sinno wonaano geno e ndee jaaynde, mi woondii heewɓe e wiyooɓe mbiyi-mi en haame waratno ɗum en ! Ɓeen ɓe njanngataa, njanngataa Farayse. Mi jaarii Geno, mi jaarii on no feewi e darnde mon, jaambaraagal mon, e yiɗde mon jahrugol yeeso ɓesngu nguu.

Caggal weytaare e weltaare , Geno Joom am yeɗii coftal e pellital winndude faade e Fooyre Ɓamtaare, jaaynde pinal e kumpital ngeɗu wiyooɓe mbiyi-mi. Ina laaɓi, sinno wonaano geno e ndee jaaynde, mi woondii heewɓe e wiyooɓe mbiyi-mi en haame waratno ɗum en ! Ɓeen ɓe njanngataa, njanngataa Farayse. Mi jaarii Geno, mi jaarii on no feewi e darnde mon, jaambaraagal mon, e yiɗde mon jahrugol yeeso ɓesngu nguu. Mbiɗo yiɗi addude ballal am e golle ɗee hay sinno ko seeɗa, mi nelda on ndeeɗoo winndannde nde tiitoonde mum woni : Weltaare ronii caɗeele, Jaleeɗe ndonii kulol.

Hitaande 2011, waɗiino ŋakkeende nguura yimɓe e jawdi kala, tawi saabii ɗum ko pamɗugol toɓo e ilam kala, haa sikkaa taƴat ɗo fiɓotaako, kono moƴƴere Geno e baawɗe mum, weltaare roni e ndunngu hikka 2012 caɗeele, jaleeɗe ndoni kulol, ɗum firti ko sikkanoo koo, Alla heedi heen. Jawdi ndii; Alla addii toɓo mum haa heewi, huɗo fuɗi baŋ-yoo-baŋ e nder Gidimaka; jawɗeele jaltunooɗe leydi ndii ina njahdi e agaaɓe ngam daɗndeede, ngartii. Hay so tawiino noon keewɗi heen maayiino, ko heewi heen ne daɗndaama. Yimɓe kadi poofii, mbeltiima, sabu tampere ɗaɓɓere ko nguuri, e tampere ko nguurniri jawdi mum en; ko mawɗum! Won ko dañaa hikka! Hikka, e baawɗe Alla, won ko fuɗɗii dañeede, toɓo e ilam, huɗo haa heewi sanne so Alla jagganii en bonnooɓe laddeeli, ina ɗaminaa fooftere mawnde. Sahaa e sahaa kala aɗa yiya gawri kesiri ina naata gure ɗee, ɗamaawu mawɗo ina ɗamina ngam soñde ko heewi hikka. Njiy-mi hikka ko ko mbayru-mi yiyde no feewi, so ƴarooji, kiirle jeewte, mbummbaayuuji, to njahru-ɗaa fof, haa teeŋti e gure dowri hee. E nder ɗiin kewuuji weltaare, pinal ngal feeñii heen, enɗam tiiɗii heen, ganndondiral dañaama heen, teskaama e ndunngu hee ƴarooji ɗii ina njahdi e ñaantule sukaaɓe rewɓe, mooriiɓe jubbi lasli, ina tuppii tuppooli kesi, maa mbiyaa ko heblaniiɓe kewu nguu ko ɓooyi. Diwɓe kadi ina ñaantii no feewi, sibu kewu oo ina mawni, wonti ko pottital kitawal, ko heen boobmi e diwɓe ƴamatee, ɗum saabii eɓe njooɗnii, eɓe ngari yiyde e yiyeede. Sooboyoobo ngoo addanii yimɓe ɓee yejjitde ko ɓenni koo, e caɗeele ceeɗu nguu ; hoolaare, e giɗli, e mbelemma lomtii , ɓerɗe ndeeƴti ngokkani dewle, e ƴamondire hakkunde boombi e sagataaɓe, diwɓe e sagataaɓe. So Alla, ndunngu hikka ɓural mawngal tijjaama heen.

So ɗuum yawtii, mbiɗo hesɗitina ɗaɓɓaande am fayde e Fooyre Ɓamtaare so waɗde maa sara jaaynooɓe e mbaydi binndol e nder leydi ndii, nde tawnoo ko heewi e ɓesngu ngu janngaani so wonaa Pulaar, kadi ko foti saakteede ina heewi. Jaaynde Fooyre Ɓamtaare ina alɗina to ganndal, pinal, faggudu ekn… Min keɓii fooyre ɓamtaare T° 1002, ina alɗi, on njahraama.

Muhaaji Mammadu Kan, Cukko Kalfinaaɗo Pinal,
Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar – Seelibaabi