laaɓal nder diine Lislaam

0
2136

Laaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗum e geɗe garooje ɗee :
• Laaɓal ɓernde
• Laaɓal balndu
• Laaɓal comci
• Laaɓal nokku juuleteeɗo

• Laaɓal diƴƴe
• Laaɓal to bannge ñameele
• Laaɓal to bannge jawdi e faagudu
• Laaɓal golle

Ɗeeɗoo geɗe limtaaɗe ɗoo ɗee fof ko geɗe doondiiɗe laaɓal so tawii so tawii ɗe caaktaama no haanirta nii ina waawi wonde deftere. Jooni noon en ƴeewat heen tan ko mbaaw-ɗen saaktude.

Laaɓal ɓernde

Ko adii fof yo a taw neɗɗo ina jogii ɓernde laaɓnde ngam nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo wiyi “Alla ƴeewataa mbaydiiji mooɗon, Alla ƴeewataa ɓiyngu moƴƴaagu mon, O ƴeewataa jawɗeele mon, o ƴeewata tan ko ɓerɗe mon”. Ɗum tinndini ko kala ko neɗɗo ina waɗa, yo a taw ina yahdi e laaɓndeeraagu, haa teeŋti noon e juulɗo, ɗum woni lislaamiyanke. Waɗi noon ko so juulɓe laaɓondiraani ɓerɗe hakkunde mum en, ɗum jibinta ko ngañgu. Ngañgu noon so naatii hakkunde juulɓe wontata ko boomaare.

Laaɓal ɓalndu

Neɗɗo ko waawi wonde fof alaa e sago o toppitoo laaɓal ɓalndu makko haa teeŋti e juulɓe, sibu ɗuum ina waɗɗinaa e maɓɓe no feewi, ɗuum kadi ina roondii geɗe garooje ɗoo ɗee :

1. Jettondiral gorko e debbo to bannge ngena, ɗum so woodii alaa e sago ɓe ɓuftoo.

2. So juulɗo memii soɓe, ko wayi no jalte, walla tare, walla ƴiiƴam keewɗam, walla jiiba, ɗum ne kadi ko maa lootee nde laaɓa.

Laaɓal comci

Juulɗo kadi ina waɗɗii e mum ɓoornaade comic laaɓɗi, ɗum ɗoon noon ina roondii geɗe ɗiɗi : heen geɗal ko ɓoornaade comic laaɓɗi cer; geɗal ɗiɗmal ngal ko ko jogaade comic hay so eɗi tunwi seeɗa, tawa eɗi njuula, waɗi noon ko soɓe memaani ɗi. Refti heen ko so comcol memii soɓe, aɗa anndi ɗo memi ɗoo, waɗ heen ndiyam poko-ɗaa ɗum haa njenane-ɗaa soɓe o laaɓii. So tawii noon comcol memii soɓe kono joom comcol oo anndaa hol to soɓe oo heedi, ɗum alaa e sago o wuppa comcol ngol fof, nde o fuɗɗoo waawde juuldude ngol. Ooɗoo soɓe kaaleteeɗo noon wonaa soɓe jaltoowo e ngoraagu gorko walla ndewaagu debbo ko wayi no kañtudi woni maniyyu. Maa en ngartoy e ɗuum yeeso. Ooɗoo ko soɓe mo tijjaaka, piltuɗo tan yani e comcol walla joom mum jooɗii heen tawi tinaani ekn…

Laaɓal diƴƴe e pecce mum

Feccere adannde to bannge diƴƴe : ɗum ko ndiyam ŋeelitii : ñaawoore mum ko ɗam laaɓɗam e hoore majjam, laɓɓinoojam ko jiidaa e mum. Ɗum noon ko maa ƴeewen anndude ɗuum e geɗe garooje ɗee.

1. Ndiyam toɓo e galaas e marmalle : fawaade e konngol Alla toowɗo oo : “ina jippinaa e dow mon toɓo ummaade e asamaan mbele oɗon laɓɓinoroo ɗum”. Woni ko e [Alanfal, kaawise 11]. Hono Alla toowɗo oo kadi wiyi “min njippinii ndiyam laaɓɗam ummaade e asamaan” [simoore al furqaana, kaawise 48]. Wonande yeewtere Abuu Hurayrata (mbelemma Alla wonii e makko) wiyi : laatiima nulaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), so tawii o habbirii e juulde o deƴƴa ko juuti seeɗa ko adii nde o janngata, mbiyii mi : “eehey maa nulaaɗo Alla –to baaba am aan e neene am- mate a yiyaani e deƴƴere maa hakkunde habbiraango e janngude hol ko mbiyataa ?” O wiyi: “mi wiya yo Alla woɗɗitin hakkunde am e bonanndeeji am, hono no ngoɗɗinir-ɗaa hakkunde fuɗnaange e hirnaange, yaa aan Alla, yo a laɓɓin am ummoraade e bonanndeeji am hono no laɓɓinirtaa comcol danewol ummoraade e tuundi. Alla lootan am bonanndeeji am tawa ko ndiyam ɓuuɓɗam e galaas” naniraa ɗum ko e dental annduɓe so wonaa Tilmiis.

2. Ndiyam mayo geec. Wonande yeewtere Abii Hurayrata (yo mbelemma Alla won e makko) wiyi gorko gooto naamndiima nelaaɗo Alla (MJKM), o wiyi : “aan nelaaɗo, minen min njoli ko laana ndiyam geec, amin njogii dihal seeɗa, so min calligoriima ɗam min ɗomɗat, mbele amin mbaawi salliginoraade ndiyam geec ?” O wiyi kanko nelaaɗo Alla (MJKM) : “eɗam laaɓi, ina daganii on jiibaaji mum”. Firti ko kala ko wuuri e mayo so maayii haa ñolii, so neɗɗo hulaani ina newnaa, ina daganii ɗum ñaamde. Naniraa ɗum ko njoyo (5). Tilmiis wiyi ooɗoo hadiis ina moƴƴi, ina selli.

3. Ndiyam mbaylotoo-ɗam ngam ɓooyde keddagol, walla ngam nokku mo woni oo, walla njillondiroojam, ko ittaɗam e mbaadi majjam, ko wayi no ndaayri walla baramlefi leɗɗe, ɗaam ndiyam ŋeelitiiɗam elaaɓal, annduɓe ina kawri eɗam waawi huutoreede. Ko ɓuri goongɗude koo, kala ndiyam ciforiiɗam noon ina sella huutoraade ɗam ɗoon ndiyam.

4. Ndiyam biir jam jam, hono ko naniraa Aliu (yo mbelemma won e makko) : “nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo, naamndiima baagal baɗngal ndiyam jam-jam, o yari heen, o salliginii heen”. Naniraa ɗum ko Ahmadu.

Jibi Joop