Koɗdigal ko hakke, maa reenee

0
1477

Ko sawndii caɗeele binndital, gila 19 feebariyee 2013, laamu Muritani woni ko e ɓoftude tumarankooɓe jeyaaɓe e won ɗeen leyɗe (leyɗe worgo saharaa), ina nawta ɗum en cuuɗi mum en. Hol ko addi bone ? Hujja gardinaaɗo oo, ko ɓe njogaaki « kartal koɗaagu ». Ngaal kartal noon ina heewi haala, nde tawnoo haala mum yahiino haa asammbele, nde depitee Kajjata Maalik noddata wul Boyliil, kalifu nder leydi yo ar hujjikinoo ko faati e ɗuum.

Fuɗɗirinoo ko Nuwaadibu, rawane : senegaalnaaɓe heewɓe taccinaa. Caggal ɗuum laamu nguu felliti, e lewru marse 2012, farlinde e kala tumaranke, jogaade yamiroore wonde e leydi hee, ɗumɗoon noon, seedtotoo ɗum, ko jogaade kartal koɗaagu (carte de séjour). Ngu rokki  lajal daɓɓal (lewru wooturu) yo tumarankooɓe ɓee njiylo kartal koɗaagu ngal. Ngam heɓde ngal noon, maa neɗɗo kala yoɓa 30 000 mb. Tawaa aaɓnotaako.

Ñalnde 9 settaambar 2012, laamu nguu wiyi yo ɓe ngar (haala Guwerneer Nuwaasoot), kartal ngal nattii yoɓeede, kala garɗo tottete ngal tawa hay mbuuɗu yoɓaani. Tumarankooɓe ɓee ndiiri, wonti ɓittondiral e nder nokkuuji tati binnditgol udditanooɗi ɗii (2 nder Nuwaasoot, gooto to Nuwaadibu), haa woodi maayɗo e gaañiiɓe e ɓittondiral hee…. Ndeen yahii haa heewɓe e maɓɓe mbinnditii, e saawiyee 2013, laamuu ngu wultii, rokki ɓe lajal haa 3 feebariyee ngam ƴettude karte maɓɓe, kono ma ɓe njoɓa 30 000 mb, hoore kala. So ngaal lajal yettiima, kala tumaranke mo alaa ngal, ko nawteteeɗo.

Huunde e pelle politik, ñiŋii no feewi ɗee golle. Ñalnde 18 mars 2013, UFP yaltini bayyinaango, ɗo wiyi : “e jonte cakkitiiɗe ɗee, capanɗe tumarankooɓe ummoriiɓe e leyɗe Afrik njaggaama hade mum en nawteede, e nder sifaa mo yooɗaani. Ɗumɗoo ina hollita goɗngol, baasgol laamu nguu golloraade hakkille jotondiral hakkunde leydi men e sato mum ngo Alla waɗi, baasgol laamu nguu ɗooftaade ko huninoo, baasgol mum ɗooftaade nanondire e piɓondire winndereeje jowitiiɗe e ndeenka hakkeeji gollotooɓe tumarankooɓe kam e hakkeeji ɓesnguuji mum en. Ɗee golle ina luulndii piɓondire leydi men siifi e hitaande 2007, kam e nanondire jogodaaɗe e ɗeen leyɗe keediiɗe.”

Hay so laamu nguu seeraani e wiyde wonde ‘ina jojji ngonka tumarankooɓe ɓee dagnee’, ɗuum haɗɗaani ngu huutoraade peeje jooɗtoriɗɗe, coofɗe, wonande Dowla kuninooɗo rokkude ɓe karte koɗaagu tawa hay mbuuɗu ɓe njoɓaani, ruttii jamfii, wiyi kadi ma ɓe njoɓa 30 000 mb.

UFP, sabu mum anndude wonde ina waɗɗii en ƴettude peeje kala ngam dagnude ngonka denndaangal tumarankooɓe wonɓe e leydi men, ngam kisal e deeƴre yimɓe fof :

– Ina wasiyoo baɗtugol hakkille e koɗdiigu moƴƴu kam e ñawndugol caɗeele baawɗe feeñde kala ngam hisnude jotondire leydi men jogodii e leyɗe goɗɗe kam e reende e huuɓnude kisal e deeƴre yimɓe men wuurɓe e leyɗe joopaaɗe ɗee ;

– Ina semmbina laamu nguu, nde ɓamdata e ɗeen leyɗe peeje tuugiiɗe e nuunɗal, laaɓtuɗe, nanondiraaɗe wonande kala ko joopii yimɓe mum en wuurɓe e leydi men, ngu reentoo peeje bannginteeje, pelniiɗe. »

E ngoon yeeso haa hannde, ñalnde 21 feebariyee, ndiwoowa jippinii ɗo kanndaa Nuwaasoot ɗoo, gammbinaaɓe ittaaɓe Espaañ, tawi mbelaaka. Laawol noon yamirnoo ko nawtude ɓeen cuuɗi mum en, walla ngoppee (maa nawtee) to ittaa too. Nde ɓe njippinaa e Nuwaasoot, ina wiyee ɓe nawaa ko nokku dummbirɗo uujooɓe suuɗotooɓe to Nuwaadibu. Ɗumɗoon noon, e miijo UFP holliti e bayyinaango yaltini ñalnde 23 feebariyee, haa hannde, laamu Muritani fotaani jaɓɓaade riiwaade nokkuuji goɗɗi e leydi mum, ina lepta ɗum en, dummba ɗum en, sibu « ɗum rewaani laawol ». Ɓe ñiŋi darnde laamu nguu « yiɗde wiyde ina wona bees bonannde, haa ko ina ridda tumarankooɓe, ina dummba ɗum en, tawi ko e yamiroore leyɗe goɗɗe».

Ko ɗee geɗe fof e goɗɗe ngaddani won e yimɓe tuumde laamu Muritani «yiɗde waylude sifaa koɗki Muritani », rewrude e “binnditgol paltoor, binnditgol Saharaanaaɓe e Malinaaɓe woɗeeɓe, bammbugol MNLA, caɗtingol nguurndam tumarankooɓe jeyaaɓe e leyɗe worgo Saharaa “, ekn… Neɗɗo noon, waawi tan ko fewjude, kono ko Alla tan anndi ko waɗata!

Muttaar