ITIE : Muritani yowaama

0
1623

E lewru marse 2013, Muritani yowaama e njuɓɓudi toppitiindi laaɓal e nder golle mbaylaandi gaggitagol (ITIE). Muritani naatnoo heen (ɗaɓɓaande mum jeyeede heen jaɓanooo) ko ñalnde 15 feebariyee 2012. Kono gila ndeen won gollooɓe faggudu e leydi hee ndonkii yettaade nokkuuji MCM walla Tasiast, ngam hoolkisaade ɗooftagol sarɗiiji dental ngal.

E lewru marse 2013, Muritani yowaama e njuɓɓudi toppitiindi laaɓal e nder golle mbaylaandi gaggitagol (ITIE). Muritani naatnoo heen (ɗaɓɓaande mum jeyeede heen jaɓanooo) ko ñalnde 15 feebariyee 2012. Kono gila ndeen won gollooɓe faggudu e leydi hee ndonkii yettaade nokkuuji MCM walla Tasiast, ngam hoolkisaade ɗooftagol sarɗiiji dental ngal.

Yanti heen, Muritani tardii fotde duuɓi ɗiɗi e bayyingol ciimti golle mum, huunde himmunde wonande ITIE, sibu ko ɗiin ciimti kollitta no golle ɗee njahri e hitaande kala. Tee, leydi jaɓetaake e njuɓɓudi hee tawi hunaaki gollondirde e renndo siwil kam e sosiyateeji faggudu ngam siynude ITIE.

E Muritani, gila 2008, kala nde batu hilifaaɓe jooɗii, jamirooje keewɗe njiylawu oogirɗe walla gaggitagol mum en, ina ndokkee. So tawiino ina wondi e laaɓal, ɗuum ko maale moƴƴe wonande leydi ndii. Kono hay gooto anndaa no rokkirtee, e ko dañetee heen, sibu hiisa mum alaa fof ɗo feeñata e ɓeto kaalis leydi ndii.

Hannde, ina wiyee wonde «hooreeji leydi oo walla ɓalliiɓe ɗum ina njogii ko ina wona pelle 20 ɓaggorɗe (sous-traitance), dokkaaɗe kontaraaji keewɗi kaalis, gollotooɗe e nder niɓɓere kunuus » ! Ɗum ina jeyaa e ko addanno lowre internet «africa intelligence » wiyde wonde « oogirɗe Muritani ngoni ko e juuɗe wulaad Buu sbaa en ».

—————————-

ITIE (Initiative pour la Transparence des Industries Extractives), woni njuɓɓudi toppitiindi laaɓal e nder golle mbaylaandi gaggitagol. Ko dental denndinngal laamuuji e sosiyateeji e pelle renndo siwil e jom kaalisaaji en, e pelle adunankooje. Faandaare dental ngal ko waɗde feere mbele ngaluuji leyɗe ɗee ina nafta ɓiɗɓe mum en. Ɗum ɗoon noon aaɓnotaako so anndaaka ko dañetee e ɗiin ngaluuji tago. Ko ɗum tagi ITIE toppitii ko waɗde feere mbele terɗe mum ina kollita aduna oo kala no golle gaggitgol oogirɗe walla kuutoragol ngaluuji tago goɗɗi ɗii njahri, ko dañaa heen, ko ronkaa heen … ɗum noon, kala ko gollaa heen yo a taw ina laaɓti.

BAB