Fooyre Ɓamtaare 110 : Ko oo bone woni ?

3
10938

Fooyre Ɓamaare tonngoode 110 yaltii hannde 25 abriil 2013. Jaaynde ndee ina heɓoo e Nuwaasoot (yeeso Ministeer Jaŋde, fuɗnaange Afarco e to Arafaat…), Kayhayɗi, Likseyba Gorgol, Nuwaadibu, Suwoyraat, Ɓoggee, …
E nder ndeeɗoo tonngoode : “Ganaagayte, Mameer, Asiis, Hamed Umaar, ANAIR, Feere Mesawuud, “Cukalon laaɓa juuɗe”, ciftorgol Umar Bah Mboyna e Tijjaani Aan, laaɓal e nder diine Lislaam …

Naatirka Fooyre Ɓamtaare tonngoode 110 :

Gila Sulyee 2008, nde jom koode en ngummanii ittude Siidi wul Seek Abdallaahi e laamu, caggal nde Wul Waagef haali ko fayti e ñawndugol gagga warngooji to yahnoo to Kayhayɗi, tuggi ndeen, faade hannde, Muritani ronkii deeƴde.

Fijirde ndee fuɗɗorii ko e suudu sarɗi (ko yooɗaani e mum koo), refti heen ko kuudetaa 6 ut 2008, e sippiro luulndo, hitaande no woorunoo, ngam salaade ɗuum, haa nde ɗamaawu arti e sahaa daɓɓo, hakkunde ciifgol nanondiral Ndakaaru e juɓɓingol woote hooreleydaagu 2009. Kono, gila ndeen, leydi ndii wonaani e jam.

Tuggi 2010 haa darorɗe 2012, ɓuri maantinde ko dille renndo : dille sukaaɓe e sanɗaaji e gollotooɓe e hare politik. Ko e oon dumunna, e lewru saawiyee 2012, ɓiy hooreejo leydi oo fellunoo suka debbo gooto, jooɗtiiɗo e doole mum hannde, pellunooɗo ina jokki e haaju mum. Ɗuum ko hade “kural giɗo” yulde reedu baaba ñalnde jamma aset 27 oktoobar 2012. Hay gooto anndaa haa hannde ko kewnoo ñalnde heen to “Tweila”, “giɗo” pellunooɗo oo kadi, hay gooto anndanaa ɗum huunde, ko jaafaaɗo gila hay gooto anndaa ko kewi. Rewi heen ko balɗe juutɗe laamu ina hoonti… haa nde Abdel Asiis artunoo, caggal deƴƴere juutnde.

Kono, gila 2013 darii, dingiral ngal ko guddungal no feewi : gila e raddo Buamatu, haa e nan-nanti, e haalaluuji coofɗi, subaka kala mo Alla waɗi : haala Noel Mamère, mo hooreejo leydi oo kalmii to ñaawoore Farayse, haala Limam Shaafi, haala “jeewte caaktaaɗe e lowe internet”, haala biyeteeɗo Hamet Umaar e Ganaa, maa mbiyaa “hol ko oo bone woni?”. Ɗum jiidaa e raddo tumarankooɓe e caɗeele mbinnditagol to Orop e haala iiñcuru politik ndu alaa haddu, e haala kareeli leydi … haa e warngooji kulɓiniiɗi, bone ɗe hay gooto meeɗaa yiyde so warngo Pennda Sog e sukaaɓe to Attaar

Daande ko wootere Muritani meeɗaa anndude ko wayi nii. No Pulaar wiyrata nii “So Alla jolaama bonde e baañoowo, wuurtata e mum ko teko!”

Bookara Aamadu Bah

3 JOWE

  1. weltaare e Ɗaɓɓal

    Mi weltorii yaltugol ndee toŋngoode, sabu ndee jaaynde tesketee ko ngalu mawgnu sanne, miɗo yiɗi anndude hono min mbaawata heɓirde nde ɗoo e Keer, e baŋŋe goɗɗo, miɗo yiɗi heɓde yoga e toŋngooɗe jawtuɗe. Mi anndina on wonde na woodi ejiptenaaɓe jaŋngooɓe Pulaar to jaaɓi-haaɗtirde Keer e to Ajhar, eɓe njiɗa heɓde wano “Fooyre ɓamtaare” mbam waɗde heen wiɗtooji maɓɓe, ɗuum wonaa seeɗa, tiiɗnoɗee mballondiren heen, hay si wonii oɗon nelda min toŋngooɗe jawtuɗe e E-mail: mburebah@yahoo.com    e  faadeyeeso@gmail.com

    Yo Geno waɗ e mon bare, on njaaraama

    • So Alla jaɓii

      Jam hiiri banndiraaɗo Abdu Bah

      On njaaraama Seydi Bah

      So Alla jaɓii, ma min neldu jaayɗe ɗee. Minen ne kay amin cokli heɓde geɗe paayodinɗe paɗaton ɗee, haa arti e jaynde mon … Oɗon keewnoo neldude min ɗum, kono taƴondirii seeɗa.

      Yo Alla rokku en semmbe jokkude golle ngon-ɗen ɗee

  2. On yettaama sanne

    Fooyre Bamtaare no wondi e nafoore nde alaa keerol, hono hollude wonde Fulfulde no waawi wuurude wonaa tawa wonaa e ballal laamuyankewal dum tuugii.

    Welataare amen faade e mon wonaa ko waawi janteede e binndol.

     

    Mi yettii on sanne.

Comments are closed.