Likƴere

0
1697

 

Hol ko addata likƴere ? Addata likƴere ko yah-ngartaa henndu nder poofirgol neɗɗo, yah-ngartaa mo saabotoo ɗum ɗaɗol tino “jofekuusol” (pneumogastrique), tawa ina «dilli» sabu baylagol nokku ɗo rewata ɗoo : nguleeki walla yiite ekn. Likƴere ina heewi arde e neɗɗo e sahaa mo yiɗaano ; ina heen sahaaji nii ina tampina neɗɗo. Ina heewnoo so joom mum «hulɓinaama» likƴere ndee dartoo.

Kono ina woodi peeje goɗɗe.

Ina e ɗeen peeje, ƴettude ɓooɗere galaas fawa ɗum e dow wuddu, sibu won ɗaɗol jkoondiri ndu e biiwol. Ina woodi feere woɗnde, so hooynaade haa hoore mum leƴƴitoo caggal, golƴoo ndiyam, walla turoo haa waare mum tukkoo e horde yardude ndee, yarda noon ndiyam ɗam. Feere woɗnde kadi ko muccude ɓooɗel suukara cuuwangel e biineegara…

So tawii ɗum fof nafaani, ajjo, wooda ɗo ɓil-ɗaa koyɗe maa, wooda pooɗanɗo ma balabe maa. Walla wooda ɗo nangti-ɗaa, mbeelaa. Ɗumɗoo ko mbele ɓalndu maa ina fooƴtoo, so won ɗo ɗaɗol ɓiɗtinoo e keeci maa, ɓiɗtitoo. Ina waawi noon likƴere ndee saloo dartaade fotde balɗe walla jonte… Oon sahaa ina gasa tawa ɗum jokkondiri ko e ñawu (ko nanndi e cumɓerel walla jabet, ekn…) walla tawa joom mum ina ƴetta safaara, ko nanndi e leɗɗe deeƴnooje… Ko waawi heen wonde fof, so likƴere juutii dartaaki, ina moƴƴi joom mum yaha to cafrowo…

Fooyre