Nguɗu : safroraade ñamri

0
1817

Nguɗu, woni kaaseer, ko ñawu ndonkanaangu, kulɓiniingu, ngu yimɓe njiɗaa hay sowtude innde mum, alla e mum bonde. Wiyeede ina wondi e nguɗu, wayi ko no wiyeede « ko a maayɗo » nii. Ko ɗum addani safrooɓe waɗtude soowde ngu, ndokki ngu inɗe goɗɗe, ko wayi no « tumeur », « néoplasie », « crabe » ekn… Ko ɓuri heewde, ñawɓe nguɗu keewi safrireede ko ko anndiraa hannde « simiyoo » (chimio, dottere «chimiothérapie»).

Nguɗu, woni kaaseer, ko ñawu ndonkanaangu, kulɓiniingu, ngu yimɓe njiɗaa hay sowtude innde mum, alla e mum bonde. Wiyeede ina wondi e nguɗu, wayi ko no wiyeede « ko a maayɗo » nii. Ko ɗum addani safrooɓe waɗtude soowde ngu, ndokki ngu inɗe goɗɗe, ko wayi no « tumeur », « néoplasie », « crabe » ekn… Ko ɓuri heewde, ñawɓe nguɗu keewi safrireede ko ko anndiraa hannde « simiyoo » (chimio, dottere «chimiothérapie»).

Ɗuum woni safaara leɗɗe kaɓooje e ñawanɗe ɗee, dewroowo e ƴiiƴam. Heen sahaaji kadi, ko «rajoteraapi» (radiothérapie), firti huutoraade caafe (caafe X) ngam ‘‘saaynude’’ ñawannde ndee …, walla kadi, heen sahaaji, « hooltaade » walla taƴde ñawannde ndee…

Hay so tawii e ngu hedditii e wonde ñawu kulɓiniingu, eɗen poti anndude wonde sellooɓe e ñawu nguu ina ɓeydoo hitaande kala. Ñawu nguu waɗtii safreede haa sella. To leyɗe hirnaange, ko ɓuri feccere (hedde 60%) ɓe nguɗu heɓtotoo ɓee, ina cafree haa cella ɗeɗew ! Hay so tawii ko safaruuji juutɗi, muusɗi.

Ko ɗum addani opitaal gooto, gooto e ɓurɗi heɓtineede e winndere ndee, biyeteeɗo « opitaal John’s Hopkins » to Baltimoor, e nder dowla Maryland to Dental dowlaaji dentuɗi Amerik, ummanaade naatnude e hakkillaaji yimɓe, aadaaji safaara kesi, tuugiiɗi e ñaamdu. Ngam haa ɓeydo-ɗen anndude ko haaletee ɗoo koo ko huunde fotnde teskeede no feewi, nganndon, e nder duuɓi 17 deggondirɗi, hitaande kala, ooɗoo opitaal arata hoore opitooji Amerik ɓurɗi moƴƴude. Ko idii ɗuum, ooɗoo opitaal wiyatnoo ko simiyoo tan waawi safrude walla sellinde araaɓe nguɗu. Jooni o wiyi on «feere woɗnde ina woodi nde wonaa tan simiyoo ». « Feere ɓurnde yuumtude ngam haɓde e nguɗu, ko waasde rokkude geeƴi (cellules) ñawɗi ɗii, ko ñaami», ɗum woni waasde rokkude ɗum en ñamri ndi hatojini ngam waawde wiltude.

Hol ko geeƴi guɗaaɗi nguuri ?

Suukara : Suukara ko ñamri nguɗu ɓurndi teeŋtude. Waasde ñaamde suukara ina haɗa nguɗu nguura. Gonduɗo e nguɗu ina waawi huutoraade njuumri lekki ngooti puɗoowi to « Nouvelle Zélande » ina wiyee Manuka, walla « melaas » (mélasse), hono siro modduko, tekkuko, ummotoo ko e gawƴe suukara walla betteraaf …

Lamɗam : lamɗam jeyaa ko e geɗe ɗe geeƴi guɗaaɗi katojini. Ɗum noon, araaɓe nguɗu, ina poti woppude ɗum, kuutoroo lamɗameeje puɗi, walla lamɗam geec…

Kosam : kosam ina addana dolirgol yaltinde cebam, nguurnojam geeƴi guɗaaɗi. So neɗɗo ñaamaani kosam, nguɗu ronkat ko ñaami, geeƴi guɗaaɗi ɗii maaya. Oon sahaa, ñawɗo oo ina waawi huutoraade kosam layateeri mbiyeteendi sojaa (lekki mum ɗeɓi nanndude ko e ñewñewol, kono remetee ko e duunde Amerik walla Asi…

Teewu mboɗeewu : Geeƴi nguɗu (cellules cancéreuses) ina mbewa e nokku baɗɗo asid. Teewu mboɗeewu noon ina heewi ɗuum. Ɗum noon, ñaamde liɗɗi walla gertooɗe ɓuri moƴƴude e ñaamde teewu ndammiri walla nagge. Yanti heen kadi teewu ina waɗi ko wiyetee antibiotik koo, walla geɗe goɗɗe ɗe moƴƴaani, haa teeŋti noon e wonduɓe e nguɗu. Teewu ina saɗi dolde ; tee kala ñaamdu ndu dolaaka, heddotoo ko e ɓalndu neɗɗo, ñola toon, wontana ɓalndu tooke.

Kono, banndiraaɓe, ko haalaa dow koo dey weeɓaani rewde : woppude suukara e lamɗam e teewu, hay kosam, ko huunde saɗnde.Won e nokkuuji, so neɗɗo wiyii ina rewa ɗuum, balɗe mum ɓeydoto raɓɓiɗde boom. Maa mbiyaa, hay jokkude e ñaamde ko weli koo, haa nde Alla haaji fof, ɓuri wiyde ina ɗawa hoore mum, ina ‘’wartoo’’ sibu waasde ñaamde.

Hol feere majjum waɗde ?

Ko idii fof, rewde nehdi nguura (régime) puɗi e ndiyam ɓiɗɓe leɗɗe (jus), gawri e gaaluuɗe, e ɓiɗɓe leɗɗe seeɗa, ina aaɓnoo. Tawa ñamri ndefaandi ndii, mbaɗndi ñewbe, ɓurataa joyaɓal ñaamdu mum. Waɗi noon ko ndiyam sewo-sewo kecco ina weeɓi dolde, tee, e nder hojomaaji 15 tawata ko nguura kaa yettiima ɓalndu fof, wona e wiltinde kette e geeƴi celluɗi. Ko ɗum tagi, etaade e teddinde yarde ndiyam sewo-sewo kecco e ñaamde sewo-sewo haa heewa, fotde laabi 2 haa 3 e nder ñalawma, ko huunde moƴƴere sanne.

Reentaade kafe, e sokkolaa sibu ina heewi kafeyiin. Warqa kecco (warqa mbaɗirten ataaye oo ina jeyaa heen) ina moƴƴi e gonduɗo e nguɗu. Joom mum teddina ndiyam ciggaɗam, reenoo ndiyam mbiyeteeɗam «eau distillée».

Famɗikinaade e teewu ina addana nguru kuuriinu e geeƴi guɗaaɗi ɗii yaawde ñaamtaade, wallita kaɓtorɗi neɗɗo warde ɗiin geeƴi ñawɗi.

Ina woodi geɗe goɗɗe ballitooje kaɓtorɗi ɓalndu, ko wayi no geɗe kaɗooje koomndi (oxydes) e witaaminuuji (yeru witaamiin E) e nebameeje liɗɗi ekn… ina mballita ɓalndu seertude e geeƴi maayɗi walla ñawɗi…

Hoto njejjiten, walla ngannden, kaaseer ko ñawu kaɓtorteengu ɓernde e ɓalndu e hakkille fof. Tiiɗnude ɓernde mum, waasa mesaade, softa, ina wallita e haɓaade ñawu nguu. Mettere ƴiiƴam ina addana ñawu nguu ɓeydaade heɓindaande ɓalndu ñawɗo oo. Wonde belɗo, moƴƴinɗo jikke, ina moƴƴi e cellal. Yantinee heen weytaade e weltinde ɓernde mum.

Geeƴi nguɗu cuusaa henndu. Ɗum noon, softikinaade e foofde foofaandu lugguru okiseen (henndu) ina moƴƴi e ñawɗo oo.

Ko noon kadi, reentaade geɗe garooje ɗee ko huunde himmunde, ko wayi butelaaji ndiyam baɗaaɗi e konselateer ; walla geɗe gollorɗe walla jarduɗe maa dottorɗe e nder fuuruuji mikroo onndo (micro-ondes). Geɗe baaɗe no joksiin (dioxines) ina ngadda nguɗu enɗi, ɗum noon, reentaade waɗde butelaaji ndiyam dalli nder filsideer, sibu eɗi njaltina joksiin posnoowo ndiyam.

Ko ɓooyaani koo, doktoor Edward Fujimoto reentinii yimɓe waɗde geɗe palastik e nder mikroo onndo, haa teeŋti noon e ñamri neenndi. Sibu, e wiyde makko, ko neeni e nguleeki keewki so kawrii e palastik, ɗuum ina naatna joksiin nder ñamri, ɗum noon e nder ɓalli men. O wasiyii huutoraade Pirekse (Pyrex) walla seraamik (kaake peewniraaɗe leydi cumaandi, gila e hollalde haa e sifaaji goɗɗi leydi) ngam wulnude ñamri.

Fulo : Bookara Aamadu

Ƴoogirde : internet

https://docs.google.com/presentation/d/1bXHr5lP1rQwz9d2u45GcUzolLIqzrpwnFS8FqXsYUcg/edit#slide=id.g2efe785d_0_144