Caabune paddotooɗe jontinooje

0
1642

Sanɗaaji ɗiɗi duɗal 2iE (duɗal winndereewal ganndal diƴƴe e sato) to Wagadugu peewnii saabunnde haɓoore e ñawu jontinooje. Ɓe mbiyetee ko Muttaar Demmbele (Burkinaajo) e Jeraar Niyonndiko (Burunndinaajo). E nder ɗuum kamɓe ngoni afriknaaɓe idiiɓe heɓde njeenaari kawgel mbiyeteendi «Global Social Venture Competition (GSVC)», ndi nganndu-ɗaa ko ameriknaaɓe tan nawtatnoo ɗum.

Njeenaari ndii ko 25 000 dolaar (hedde miliyoŋaaji 7 ugiyya). Ndi waɗanaa ko duɗe mawɗe pentooje geɗe maantinɗe to bannge renndo.

Ɓe caaktaani ko ɓe peewniri ndi koo ko woni, kono ina anndaa ko puɗi gaadoraaɗi, wonaa geɗe mbaylaandi, ina heen noon, ko tinaa, karitee e « citronnelle ». Saabunnde ndee inniraa ko Faso Soap (saabunnde Faso). Nde jarribaama e yimɓe ɗo Wagadugu ɗoo e ballondiral e cafroowo ekkol oo, tawaama ande heewi nafoore. So en njiyii ɓe ndokkaama njeenaari sabu ɗuum, waɗi noon ko huunde mawnde no feewi woni ɗoo  : jontinooje ko ñawu njettiingu ko ina tolnoo e feccere winndere ndee, tee, ko ndoŋkanaangu ; hitaande kala e ngu yooɓoo ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo ; e nder Afrik, hiisaama e ngu wara cukalel, e nder hojom kala. Njenaari ndi ɓe ndokkaa ndii, maa addan ɓe waawde jokkude njiylawu e ballondiral e Duɗal ngenndiwal Burkinaa toppitiingal haɓde e jontinooje, ngam ƴeewde batte saabunnde ndee. Sukaaɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi gaynude geɗe ɗee kala hade mum en joofnude Master mum en. Caggal ɗuum kuccana peewnugol e njeeygu saabunnde ndee. Saabunnde heen kala yeeyoytee tan ko coodgu caabune gaadoraaɗe ɗee (hedde 180 ugiyya), tawa kadi ko nder jeeyirɗe gaadoraaɗe ɗee (bitikaaji …).

Ƴoogirde  : http ://www.afrik.com/un-savon-contre-le-paludisme