Diine : laaɓal (4)

0
1915

Laaɓal nebam e ko nanndi heen : Hono ibnu Abbaas, yoo mbelemma ALLA won e makko, wiyi, hono nellaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum o wiyii : “naamndaa ma so tawii ko wayi no Doomburu maayndu yanii e nebam?” O wiyi  : “ittee ndu, mberlon ndu, kuuyton ɗo ndu yani ɗoo, ñamon nebam mon ina laaɓi. So tawii won e geɗe, ko wayi no diwooje walla laadooje yanii e ñameele mon, ittee ɗum, kuuyton ɗo yani ɗoo, so on nefaani ɗum, ñamee hay huunde alaa heen. 

So wonaa tawi oɗon kuli ina waɗi tooke, ndeen hoto ñaamee kono harmaani.” Nanira yeewtere nde ko Bukhariyu.

Hono Haafis wiyi  : “naniraama ibnu Abdu Elberri wonde hawraama, wonannde ñaamde tiiɗnde ko wayi no ñiiri walla maaro e liɗɗi walla teewu cahaangu e ko nanndi e ɗeen geɗe, so tawii tenke en, doombi en, njanii e nder heen, alaa ko bonnata. So won ko battindi heen, meeftu ɗum, mberlo-ɗaa ko heddii koo, ñaamaa.” Ina waɗi luural seeɗa wonande ñaamde lerɓunde, ɗuum, won wiyɓe ina moƴƴi, won wiiɓe moƴƴaani so tawii won geɗe jangtaaɗe ɗee njanii e nder mum. Kono tan keewal annduɓe Diina njahri ko ɗum moƴƴaani.

Laaɓal nguru jiiba

Ina laɓɓina nguru jiiba, nder mum e boowal mum, so tawii ngu ñobbaama fawaade e yeewtere ibnu Abbas (yoo mbelemma Alla won e maɓɓe) o wiyi  : hono nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum o wiyi  : so nguru jiiba ñobbaama tan laaɓii.

Laaɓal geɗe garooje ɗoo ɗee :

Daarorɗe en, laɓɓe en, silameeje en, cegeneeji en, butelaaji en, e nokkuyon mbaɗateekon geɗe niinooje, ɗuum, kala heen ko neɗɗo waɗi tekkere laaɓnde walla lawyi ɗum, bone mum gasii. Ngam ndeen, e yonta nelaaɗo, saahabaɓe ina njuuldatnoo e silammeeje mum en tawa eɗe moddi yiiyam, kono bonnataa njuulu maɓɓe.

Laaɓal Paɗe

Faɗo waɗngo soɓe les mum, leydi ina laɓɓina ɗum, ko wayi no paɗe mukkaas walla paɗe, ko ɗe mbaawi wonde fof, so ɗe njaɓɓii soɓe, a taastii ɗum e leydi haa batte mum iwii, ɗum laaɓii hankadi. Fawaa e yeewtere Hurayrata, yoo mbelemma alla won e makko wiyi  : “hono nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum) o wiyi  : paɗe gooto e mon so yaɓɓii ko moƴƴaani, leydi ndi yaɓɓata ndii tan ina waawi laɓinde ɗum en. O ruttii o wiyi  : so bootuuje walla mukkaas gooto e mon yaɓɓi soɓe leydi ndii tan, yonii ɗum laaɓal.” Hono Abii Sayiid hollii, hono nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum o wiyi : “so gooto e mon so arii e jamaa omo ɓoornii paɗe, yo o yuurno les paɗe ɗee so alaa soɓe. So o tawii ina waɗi soɓe yo o momtir soɓe oo leydi haa natta battinde e les paɗe ɗee, caggal ɗuum omo waawi juuldude paɗe ɗee.” Naniraa ɗum ko Ahmadu e Abii Daawuuda. Geɗe kuutorteeɗe ko wayi no ɓoggol liirateengol comci. Ɓoggol so tawii liirraama e dow mum geɗe baɗɗe soɓe, caggal ɗuum naange yoornii ɗum, walla henndu, haɗataa ɗum liireede heen comci laaɓɗi, alaa ko bonnata.

So huunde yani e dow neɗɗo anndaa ko yani e mum  : So huunde yanii e dow neɗɗo, o anndaa ko yani e makko koo, ko woni, mbele ko ndiyam walla coofe, waɗɗaaki e makko, kanko leppuɗo oo, naamnditaade hol ko ɗum woni. So o namndii ma kadi gannduɗo o fotaani haalande mo, hay sinno ina anndi ko woni, caggal ɗum so o yiɗii juulde omo waawi juulde, haadi omo wonndunoo e salligi. So tawii kadi ko comci ɗi o ɓoorninoo ɗii leppi , o wuppataa ko leppi koo haadi o anndaa, o fotaani kadi anndikinaade, bonnataa e laaɓal ngal o joginoo ngal hay huunde.

Geɗe coklinooje neɗɗo. So won ko heɓi gorko, walla laaci leppuki leppinii ɗum e makko jamma, ko leppi koo, o anndaa ko ɗum woni, waɗɗaaki mo uurnaade ngam anndude ko ɗum woni. E nanireede Umar (yoo mbelemma Alla won e makko), o wiyi  : “o meeɗii wirtaade les huɓeere, baltirgal mum siimtini e dow makko ndiyam, omo wonnduno e sehil makko, oon wiyi  : “ee hey maa jom baldugal ! Aan kam, ndiyam baldugal maa ngal ina laaɓi ? Umar heɓɓitii wiyi : jom baltirgal hoto haalan mo ! Ɓe ɓenni ɓe njahi laawol maɓɓe.”

Ɓakke e dow laawol

Hono biyeteeɗo Kamayla Bun Jiyaadi wiyi  : “mi yiyii Aliw (yoo mbelemma Alla won e makko) ina yaha e laawol baɗngol ɓakke, omo lofoo e nder majje, o naati jamaa koyɗe makko ina mbaɗi ɓakke, o habbiri, o woni e juulde, etee o semmbaaki, o yettitaani salligi.”

Yiyde soɓe caggal juulde :

So neɗɗo ina juulatnoo, caggal ɗum o silmini juulde makko, caggal ɗum o yiyi e comci makko soɓe walla ɓanndu makko soɓe, o anndaano, walla omo anndunoo, kono yejjitii, ɗum, walla o ronku ittude ɗum, njuulu makko ina selli o ruttittaako heen, fawaade e konngol toowɗo oo : “laataaki e mon yoɓde juumre gooto emon.”

Majjireede soɓe : So tawii soɓe ina soomii e nder comcol neɗɗo o anndaa ɗo soɓe ɗee ngoni e makko, waɗɗii mo hankadi ko lootde walla wuppude comcol ngol kala, ko ndeen o yenantee laɓal comcol ngol.

Soofde ɗo ɓuuɓtatee : Neɗɗo fotaani soofde ɗo ɓuuɓtetee walla taaraade ender ndiyam ndeeyɗam ɗam alaa waraango, ɗum ina añaa.

Soofrude darnde : Gorko, soofrude ɗum darnde ɓuraani yiɗeede no feewi. Kono hulaa heen ko hoto henndu weɗde coofe ɗee ruttitoo e makko, kono so omo annndi henndu artirtaa ɗum e makko, alaa ko boni heen. Kono dewbo kam, yiɗaa tan ko yo o soppino so ina soofa. Dewbo e gorko fof ɓuri moƴƴude, ko so ina coofa, yo mbirno gite yimɓe. Naniraa ɗum ko yumma men Aysata, ɗo o wiyi  : “kala biyɗo yiyii nelaaɗo Alla ina taaroroo darnde, oon haalaani goonga, ngam o meeɗaa yiyde nelaaɗo Alla ina taaroroo darnde.

Soofde e laawol : soofde e sara laawol ɓuraani yiɗeede. Kono, soofde e koyɗe mum walla comci mum, ɓuri bonde. Ngam nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo) wiyi : “Alla huɗii geɗe tati : ɓittoowo kuudi, ɓittoowo coofe, ɓittoowo henndu”. Ɗuum noon, yoo Alla daɗndu juulɗo huɗireede ɗeeɗoo geɗe. Ko ɗum tagi eɗen pela won e yimɓe ngam ina coofa e sara laabi, kono ɓeen mbaɗirta ɗum ko reentaade ndiin ɗoon kuɗdi.

Momtorɗe jalte : Ina hawraa neɗɗo so yaltoyii ɗo alaa ndiyam, heewi momtoraade tan ko geɗe joorɗe, ko wayi no kaaƴe walla lekɗe walla leydi njoorndi, so wonaa tawa ko rubundere, ɗuum ina haɗaa momtoreede. Ngam nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo meeɗii yahde ladde o woni e yaltoyde, o naamndii gooto e sahabaaɓe makko ɓee yo addan mo ko o moomtorii, oon addani mo kaaƴe ɗiɗi e rubundere, o nanngi kaaƴe ɗiɗi ɗee, o werlii rubundere ndee, o wiyi  : “ɗum ko soɓe.” Caggal ɗuum, hono Aysata yoo mbelemma Alla won e makko, wiyi  : “so tawii gooto e mon yaltoyii artii, yo o sooɗoro juuɗe makko saabunnde walla uraaɗe, so o dañii ɗum ɓuri yooɗde.” Naniraa ɗum ko Ahmadu e Abuu Daawuuda. Caggal ɗuum, naniraama Ibnu Abbaas yoo mbelemma won e maɓɓe o wiyi  : “laatinooma nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo, so ina naata suturo, omo heewi naworde nokkuyel baɗngel ndiyam ngam laɓɓinoraade.” Ɗum ina hawraa e dow mum. Hono Ibnu Abbaas yoo mbelemma Alla won e maɓɓe,o wii : “hono nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo, wirtinoo ma genaale, o nani yimɓe ɗiɗo ina leeptee e nder qabriiji mum en, hol ko tagi ɗuum? O wiyi : heen gooto so ina taarotonoo, ina heppa ko gaynata tawa yahii, firti daañaa oon wonndi ko e soɓe, kadi so ina sofa woɗɗotaako yimɓe. Goɗɗo oo, kañum ne, ko penoowo, kala ko o yiyi ɗoo, o nawtat ɗum bannge goɗɗo, hay sinno o naamndaaka,” oon wiyatee e Pulaar, ko adda-nawta.

Yiggirde junngo caggal nde yaltoyi : So neɗɗo taanjoyiima foti ko laɓɓinoraade nano, so nano ngoo ala ngantu. Hono biyateeɗo Salmaan wiyi : “alaa ko nelaaɗo haalanaani on e nguurndam, o haalanii on hay no njahraton ladde.”

Laɓɓinde juuɗe mum : So tawii neɗɗo taannjoyiima, so o alaa ndiyam yo o momlu e juuɗe makko leydi njoorndi, caggal ɗuum, so o heɓii ndiyam, o sooɗoo ɗe ha ɗe laɓa.

Wisaade ndiyam : So tawii neɗɗo taaroyiima, o wisii heen ndiyam, caggal ɗuum o mo sikkitiima pilam coofe ɗee won ɗo njani e comci makko, yo o wiccu ɗo o sikkitii ɗoo ndiyam.

Naatgol suturo ina yaltoya : So neɗɗo ina naata suturo ina yaltoya, walla ina soofoya, o ardinta ko koyngal nanal o wiya : “innde Alla, mbiɗo moolii bone seyɗaneeji dewi e gori.” So o haljitii, o mo yalta o ardinta ko koyngal ñaamal o wiya : “mbiɗo yaafno maa”. Firti ko mbiɗo yaafno maa, aan Alla, nde tawnoo seyɗaneeji koɗata ko e ɗiin nokkuuji.

Neesu sunna : Alla suɓiima wanande Annabaaɓe (yoo kisal Alla won e maɓɓe), en njamiraama ñeemtinde golleeji maɓɓe, e dow ɗuum, mbaɗten ɗum maandeeji menjeyal, mbele ina heewa reftiiɓe e ɗeen geɗe, ɗeen geɗe ngoni garooje ɗoo ɗee : duhagol, walla kaddingol ɓiɗɗo gorko. So ɓiɗɗo gorko ina haddinee, taƴatee heen tan ko nguru kippotoongu e murtoonde ndee ngam laɓɓinde ɗum hoto waɗde tuundi. Ndiin tuundi noon, wiyatee ko mbañtu. So ɗum ittaama e dow murtoonde gorko, ina ɓeydana ɗum dakamme.

Jibriil Muusaa Joop