Marde ɗemɗe 20 ina yahra e 17 hitaande !

1
1894

Cukalel laaɓa juuɗe walla kerjemmuyon? Caggal cukalon iirtowon geɗe kammu (Ibata) e cukalon peewnowon ƴeewndorɗe cellal ( Jack Andraka), jooni kadi ko cukalon kaalowon ɗemɗe keewɗe, e njiytowon peeje juumtuɗe lawƴirɗe geec e njiytowon safaara nguɗu.

Cukalel gadanel ngel, biyeteengel Tim Doner, jahrowel e duuɓi 17 fat, jeyangel to New-York, ina mari ɗemɗe 20. Ɗum jaggii annduɓe kaawis, haa mbiyi «ko maggel koo ina foti sunneede ». 

A ngel yahra e duuɓi 8, ngel fuɗɗii ekkaade haalde ɗemngal Ebree (ɗemngal yahuud en), caggal ɗum, ngel fawi heen Arab. Tee, ko ɓuri haawnaade, ko kanngel jannginta hoore maggel. Nde ngel famɗi ndee, ngel janngiino latiŋ, e manndareŋ, e farayse to ekkol. Ngel ɓeydi heen almaa, e hawsankoore, e hinndiire, e inndonoosiire e italiire e neerlanndeere, e ojibwa e patsu e persaan e riisiire e swaahili e turkiire e wolof e xhosa e yiddish e goɗɗe haa timmi 20 !!!

Ko ɗemngal gootal aanni ngel, ngel horiima waawde españool. Jooni noon, ngam añde yejjitɗe ɗe, ngel waɗi feere ha ngel jokkondiri e fotde 150 neɗɗo e nder winndere hee, sahaa e sahaa fof, angel haalda e mum en.

Boyan Slat, cukalel jahrowel e duuɓi 19 kañum jeyaa ko to Pays-Bas. Gila omo famɗi, ngoƴa makko ko hol feere yimɓe mbaɗata haa ceernda geec e miliyoŋaaji miliyoŋaaji ton dalli (plastique) gonɗi e mum ɗii.

Caggal wiɗtooji keewɗi, ngel holliti e lewru oktoobar 2012, to nokku ina wiyee TEDx to Delft (Edinburgh, Scotland) feere maggel ngam ittude miliyoŋaaji 7 ton dalliiji gonɗi e geecuuji ɗii, e nder duuɓi 5 fat.

Ko ina wona 50 aasinñoor ina ngolloo e eɓɓaande ndee, ngam ƴeewde no tabitinirtee. So ɗum waawii siyneede, ko nafoore mawnde no feewi wonande kullon e puɗi geec, ɗum noon ko nafoore nguurndam kala, haa arti e aadee en.

Ko pot-ɗen anndude tan, ko jiriiɗe joy (5), mawɗe, ina ngoodi e nder geecuuji winndere ndee. A ɗe «moɗi» tonuuji keewɗi kurjutu, tawi ko ɓuri heen heewde ko dalliiji. Dalli noon, ina waawi jooɗaade duuɓi 50 haa 1 000 hitaande saayaani. Sahaa e sahaa kala barooɗe geec mawɗe (balenaaji e cashalooji…) ina tawee ina maayi e tufɗe, tawi wari ɗum en ko moɗde dalliiji, sibu kuuseeji mum en tawetee ko ina mbiyi tef dalliiji. Ɗum jiidaa e capanɗe miliyoŋ ndiwri maayoori sabu mum moɗde ɗi. Liɗɗi keewɗi ɗi ñaamaten, tawata ko teewu mum en ina waɗi posone ummiiɗo e ɗiin dalliiji ɗi ɗiin liɗɗi ndinkotoo.

Kapiteen Charles Moore, jiytunooɗo jinnde mawnde dalliije wonnde e nder geec pasifik, hiisinoo ko duuɓi 79 000 ngam waawde fittude jinnde ndee… Feere Boyan Slat ndee noon so rewaama, duuɓi joy fat ina njona ! Tee, ko feere newiinde, sibu ko wertude saakitaaji cukki e waraango jiriiɗe 5 ɗe kaal-ɗen ɗee, ko ari fof sagga heen. Heddantoo jaaltaaɓe tan ko fooɗde gubbol mum e ƴeeŋtinde kurjutu cagguɗo heen oo.

Cukalel tataɓel ngel, ngeel noon, yiyti ko feere safrirde ñawanɗe nguɗu (kaaseer). Arjun Nair ngel wiyetee, a ngel yahra e duuɓi 16. Ngel jeyaa ko Kanadaa. Laboratuwaar darjuɗo, peewnoowo safaruuji, hono Sanofi, rokkii ngel njeenaari.

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

  1. waliyaaɓe

    On njettaama e ɗii kabaruuji mawɗi
    Ɓee sukaaɓe ko waliyaaɓe sabu dokke Alla ɓuri jiiroo

    Eɗen mbaawi wiyde wonaa pellital janngude walla waɗde heen mbaawkaaji mum fof saabotoo anndude ɗum, ko Alla yantata heen, newna haa neɗɗo sikka ko kañum waɗani hoyre mu. Fof noon, eɗen mbaawi kam ko pellital jibinta ɗum, anndude ko yiɗi e ɗo yiɗi yettaade waɗa heen doole mum tawa wonaa mboɗo heen mi alaa heen

Comments are closed.