Mali : Nanondiral jam to Wagadugu

0
1667

Ñalnde 18 abiriil 2013 to Wagadugu, dowla Mali e jooɓnaaɗo konngol mum kolonel Muusaa Siŋkoo Kulibali; siifondiri e murtuɓe tuwareg en e gardagol Bilaal Ag Aseriif  e Algabaa Ag Intalla nanondiral ngam artirde jam e nder leydi Mali, ɗum fof e dow gardagol hooreejo leydi Burkina Fasoo, hono Belees Kompaawore.  

So eɗen ciftora noon, ina wayi no murtuɓe tuwareg en umminiino fiyannde e maayirɗe

Ñalnde 18 abiriil 2013 to Wagadugu, dowla Mali e jooɓnaaɗo konngol mum kolonel Muusaa Siŋkoo Kulibali; siifondiri e murtuɓe tuwareg en e gardagol Bilaal Ag Aseriif  e Algabaa Ag Intalla nanondiral ngam artirde jam e nder leydi Mali, ɗum fof e dow gardagol hooreejo leydi Burkina Fasoo, hono Belees Kompaawore.  

So eɗen ciftora noon, ina wayi no murtuɓe tuwareg en umminiino fiyannde e maayirɗe

 hitaande 2011, caggal pusgu dowla Libi e gardagol Kaddaafi ngam ndaartude jeytaare (indépendance) diiwaan rewo mali oo, lollirɗo ASAWAAD. 

Kono oɗon ciftora kadi, ɓe mballondirnoo e ɗuum ko e goomuuji konuyaŋkooji ownooɓe lollirɗi AQMI, MUJOA, ANSAAR DIIN ekn… Kono, nde ɓooynoo tawi poolguuji keewɗi ndañaama e wolde hee (feccere e leydi Mali tiimaama), ɗiin goomuuji pelliti riiwde ɓe (hono MNLA : fedde tuwareg en ndee), nde wonde ɓe ɗaminiima haŋkati wonde ɓe ndañii fartaŋŋe no ɓe compiri « dowla diine » e nder diwaan hee, muuyannde kala pelle ownooɓe to bannge winndere ndee kala.

E nder lewru saawiyee 2012, feere Aqmi e wallidiiɓe mum maayti e nder reedu sabu fiyannde « serval », ɗum woni wolde nde leydi Farayse umminnoo ngam riiwde ɓe e nder leydi hee. Ɓe carii, ɓe caakii e nder diwaan saahel oo wonande kay waawnooɓe daɗde heen, ko heddii koo boomii e wolde hee, kañum e yoga e kaɓirɗe mum en bonɗe. Ko e nder nguun ndiiwgu fedde wiyeteende MNLA ndee dañi artude e wuro rewo leydi ndii wiyeteengo Kidaal, sompi heen konu mum kono ko e jaɓgol konu Farayse sabu ina wayi no hiisetee hannde mooliiɓe ko leydi Farayse. Alla tan kay anndi hol ko ɓe paanditii heen, sabu hay e lewru suwee hee, konu Mali (nde wonde ɓe « ñawndiima ») puɗɗinooma ummanaade ɓe, haa ndiiwi ɓe e wuro wiyeteengo Nafiis, ndaaŋani wuro Kidaal kono ko konu Farayse faliiɓe e ɗuum.

Termondiral Wagadugu : E baawnugol dowla Farayse, ina wayi no farliima e dowla Mali yo haaltide e fedde MNLA ɗaɓɓannoonde jeytaare mum en, mbele maa wood ɗo ɓe nanondiri e feere ɗowgol leydi ndii, kono tan ko e fawaade e « keɓtingol wonde dowla Mali ko gooto tan foti wonde », tawde wonii tuwareg en, woytoraandu mum en ko wonde ko « ɓe ɗawaaɓe e fiyakuuji leydi ndii», ƴeewee hol no ɗeen caɗeele ñawndirtee. Ko ɗum saabii joɗnde termondiral hakkunde dowla Mali e murtuɓe tuwareg en to Wagadugu. Ɗum saɗtii no feewi, kono e dow baawnugol leydi Farayse, e denndaangal ko wiyetee renndo winndereewo nde (communauté internationale) ɗum woni : Cedeao, Onu, nde wonde ɓeen ngardini ko juɓɓingol woote hooreleydaagal potɗe waɗde ñalnde 28 suliyee, yiɗde mum ko addude deeƴre e kisal e leydi hee kala (teeŋti noon e diwaan Kidaal oo) mbele wooteeji ina ɓennira peewal.

Geɗe tati ɓuri saɗtinde kaaldigal ngal, sabu dowla Mali ɗaɓɓunoo ko adii fof ko yo murtuɓe ɓee lelnu petelaaji mum en, konu Mali hanndoo diwaan oo kala ; kala e maɓɓe tuumanooɓe wonde mbaɗiino bonannde mawnde (crimes contre l’humanité) e wolde hee, nanngee, tottee ñaawirɗe Mali walla winndereeje, etee, e nder kaaldigal hee, pelle goɗɗe ina poti jeytoreede heen, ko wayi no « Ganndakoy » (sonraay en ɓuri doolnude e mayre) e fedde aarabeeɓe Asawaad. Murtuɓe ɓee ɗaɓɓunoo ko kala ko yowitii e dowla Mali hol to ar e diwaan Kidaal hee, ɗum woni larme mum e administarasiyoŋ mum, wonde kadi hay gooto fotaani nanngeede saka naweede ñaawirɗe etee, ɓe lelnataa petelaaji maɓɓe haa anndee tawo ɗo nanondiraa, etee ɓe njaɓaani kaaldigal e goɗɗo naatnee heen, ko wonaa pelle tuwareg en ɗee (MNLA e HCUA).

Caggal ko ɓuri balɗe sappo termondiral (ko fodanoo e balɗe tati), nanondiral dañaama, caggal nde won e laamɓe naati e nder haala hee (Alasan Watara to Koddiwaar e Holand to Farayse) mbaawni laamɗo Maali Jom Kunndaa Tarawore, yo jaɓ won geɗe ko wayi no, hoto nangto wonde maa pelle goɗɗe njeytoree e kaaldigal hee, walla maa murtuɓe ɓee njoƴƴina petelaaji mum en, ko adii nde konu Mali naatata e Kidaal. Kono murtuɓe ɓee kadi kollitaama wonde waɗnooɓe bonanndeeji mawɗi ɗii, kaan haala waawata ubbeede etee maa ɓe njaɓa wonde konu Mali e njuɓɓudi laamu mum ko ko artata e nder wuro Kidaal ngoo ko adii nde wooteeji ɗii mbaɗata.

E joofnirde haala tan, termondirtunooɓe ɓee njaɓii siifondirde nanondiral gadanal potngal wallitde newnude juɓɓingol wooteeji e nder lewru suliyee, caggal noon balɗe capanɗe jeegom (60) nde hooreejo leydi toɗɗaa, eɓe poti jooɗtodaade ngam siifondirde nanondiral kesal naworngal yimɓe kala, potngal etaade ñawndude luure ɗee kala, teeŋti noon ɗawre nde leƴƴi rewo ɗii ngoytotoo ndee. Ko ɓuri maantinde e nanondiral ngal ko kamɓe fof ɓe njaɓii :

– Gartugol konu Mali e njuɓɓudi laamu mume nder Kidaal e diwaan mum kala, kono ko e keesndagol konuuji ONU e MISMA ngam falaade pelɓondire baawɗe feeñde e cawndondiral hakkunde konuuji luurdunooɓe ɓee.

– Kanndagol konuuji MNLA e nder nokkuuji keertiiɗi ko adii nde ɓe lelnata petelaaji maɓɓe caggal kaaldigal keborngal waɗeede so wooteeji hooreleydaagal ɓennii.

– E ɓe nanondiri kamɓe kala wonde maa ɓe ndarano no wooteeji njuɓɓiniraa e dow leydi Mali hee kala tawa ko e deeyre e kisal.

– Kamɓe fof kadi ɓe nanondiri wonde alaa e maɓɓe potɗo umminde fiyannde e oo sahaa mo kamɓe fof foti wonde haajuuji maɓɓe ko kisal ɓesngu Mali, deengol siwil en e jawɗeele mum en e kala ko ina newna wooteeji paaɗi ɗii.

– Kamɓe fof eɓe poti daranaade falaade kala bonannde huccinaande e leydi Mali, teeŋti noon e ummortoonde e goomuuji innitortooɗi diine ownooji hakkillaaji.

– E ɓe nanondiri wonde e ɓe poti darnude goomu potɗo sunnaade denndaangal geɗe kiiseteeɗe ko bonanndeeji mawɗi e jaɓɓugol jojjanɗe aadee mbele eɗum rewnee laawol, sariya potɗo ƴetteede heen fof ƴettee.

Hol no njiyru-ɗen nanondiral ngal ?

Ina laaɓani en tan wonde nanondiral ngal ko naftowal dowla Mali tawde wonii ngal gaddiima ngootaagu leydi mum e dow gardagol dowla laawɗuɗo oo. Ɗum firti ko yiɗde MNLA faltaade, sompa dowla e nder rewo Mali aaɓnotaako hankati. Ina jeyaa e ko walliti ɗum, faraysenaaɓe tuumanooɓe wonde ko kam en ƴaañi MNLA (yaakoraade ɓeen ina mbaawi falanaade ɓe goomuuji ownooji) paamii wonde alaa ko ɓe mbaawani ɓeen walla nii fiyannde maɓɓe newnii naatgol ɓeen e leydi Mali e tiimgol mum. Kono kadi pellital renndo adunaŋkeewo ngoo falaade terorist en ɓee e salaade fuɗɗude caru e nder dowlaaji Afrik ɗi nganndu-ɗaa keeri mum en no mbayi naatnaatondirde nii, mbaawa wiyeede ina pirtee.

Jaɓde compugol dowla e nder diwaan rewo Mali ko rokkude fartaŋŋe goomuuji yeeyooɓe dorog, tarafikaa en e ownooɓe hakkillaaji no ndañiri ƴaañgal mbele ina tiima dowlaaji Afrik bannge worgo saharaa, ɗum ɗoon noon wonaani hay nafoore leyɗeele Orop ɗee.

Ko ɗum waɗi maslooɓe ɓee kala njiɗi ko ndaartude feere no ñawndiri saqqa koɗdigal hakkunde leƴƴi koɗɗi e nder Mali e dow kormagol hakke kala heen leñol, tawa ko e nder dowla gooto. Murto tuwareg en ko huunde ɓooynde gila e kitaale 1963, nanondire keewɗe nanondiraama hakkunde maɓɓe e dowla Mali oo (91-92 ; 2001-2002; 2006), kono wayi ko no alaa fof nde saqqa oo ñawndaa, ko ɗum waɗi ngol laawol, ɗum foti wonde ko safaara goonga e goonga, teskotooɗo hakkeeji tuwareg en, rokka ɗum en won ndeen wellitaare to bannge faggudu e pinal e dow noon kormagol doosgal dowrowal dowla Mali. Ko waawi heen wonde fof “JAM ƁURI HAMMADI”

Gelaajo