Hol ko waɗi kisal alaa e leydi hee ?

0
1790

Ngalɗoo naamnal, ko naamnal jangtangal ngal depitee Kajjata Maalik Jallo huccinnoo e kalifu geɗe nder leydi, ñalnde  12 suwee 2013. Ko nii ngal facciraa :
Paccirgol naamnal ngal
Kalifu,
Pennda Sog, ceemeedo tokooso, jahratnooɗo e duuɓi noogaas, cowiiɗo lebbi ɗiɗi, yummum cukalel gorel jahrowel e duuɓi tati, ngel yummum nulnoo to mawnum debbo to Teyyaaret, wontaa artu, sibu yiytaa ko ina maayi, ina bonnaa.

Huunde mettunde muritaninaaɓe fof. Ko heɓtii Pennda koo, ko ɗuum leydi ndii kala wuuri ko ina wona lebbi jooni. Ñalnde kala ko wuyɓe jogitiiɓe njanata e yimɓe, ñalnde kala rewɓe ina njanee, mbonnee. Warngooji njettiima tolno kulɓiniiɗo.

Tuggi saawiyee feewi suwee 2013, woni e nder lebbi jeegom, fotde 1 783 wullitaango baɗe bonɗe njettinaama ñaawoore Nuwaasoot. Ɗum jiidaa e golle ɗe polis ñaawata, woppita joomum en. Fedde Muritaninaare toppitiinde cellal Yumma e Ɓiɗɗo (l’Association Mauritanienne pour la Santé de la Mère et de l’Enfant) limii fotde 120 laabi ɗo rewɓe njanaa hakkunde 1 saawiyee e 9 suwee 2013, (tawi alaa mo ngoppi, gila e muuynooɓe haa yettii rewɓe mawɓe yahrooɓe e duuɓi 70, hay cukalon ngoron ndaɗaani heen). Kamɓe fof ɓe ko ɓe miskineeɓe jeyaaɓe e leeɗe baasɗe wuro Nuwaasoot (sukaaɓe yanaaɓe to Tafrak Seyna ɓee ko ɓiɓɓe renooɓe galleeji). Ko ɓuri heewde e waɗboniiɓe ɓee (64/186) ko saaysayeeɓe anndaaɓe, hay so tawii noon, heen sahaaji, ɗum waɗata ko e nder enɗam, tee ɗum woppaani hay jannginooɓe Quraana.

Ko ɗumɗoo addani min naamndaade hol ko addi oo jeejee (ndee ŋakkeende kisal bonnde) e hol peeje ƴettu-ɗon ngam hisnude yimɓe ɓee e jawɗeele mum en?

Hade maa jaabaade noon, miɗo jogii ɗiiɗoo teskuyaaji, ɗi cikku-mi ko kam en caabii ŋakkeende kisal e nder leydi ndii :

To bannge renndo e pinal : goppugol jaŋde, baasgol golle ndummbinii sukaaɓe e sahaa mo pinal wasre e borjoŋaagal ndowlinaa e nder aduna julyultondirɗo (hay so ko duko hakkunde sukaaɓe wiɗtooɓe jinnde, walla fooɗondirooɓe telefoŋ portaabal, tawata ko woodi heen duuftuɗo paaka waagoo goɗɗo oo).

E nder leeɗe baasɗe teeruuji ɗii, sukaaɓe ɓee, sabu baasal ɓalewal kurum jinnaaɓe mum en, ko ɗaldaade e tarafikaaji dorog e kuutoragol geɗe ceerndooje e hakkille.

To bannge faggudu : huunde haawniinde, sibu ɗoon ɗo laamiiɓe cukkiri noppi yimɓe konnguɗi « hare e bonannde e kisal jawdi buur », ko ɗoon fof renndo ngoo seerti e geɗe faarnortonoo, gacce mbiicaa ladde, wonti hankadi ko daɗndu njiylawu jawdi « no ardi fof ». Konngol kesol ngol muritaninaaɓe ketti, hono « chibico » pirtowol ñamlaa neɗɗo kaalis, tottu maa sek (chèque) ciññinaaɗo, tawi ko winndaa heen koo sowii laabi keewɗi ko ñamlu-ɗaa koo, so lajal yontii tawaa hay mbuuɗu alaa e konte joom mum ; ko ɓuuɓi heen joomum en njahda ñaawoore, kono ina hasii heewi yuumtude ko e warhoore.

Ina anndaa kadi, hannde, e leydi men hee, feere lemminirde ngalu ɓurnde yaawde e yuumtude ko njulaagu dorog. Ɗum ɗoon noon yahdata tan ko e « mbaɗɗaa-mi mbaɗti-maa-mi » kam e jiiltugol e bonnugol golle laamu e juɓɓule mum. Ndaa noon, hannde, ko ardiiɓe leydi ndii ɓurɓe toowde tuumaa e ɗuum (eɗen ciftora hafeere komiseer polis kalfinanooɗo jokkondiral e Interpol, hono Siidi Ahmed wul Taaya e Sudaani). Ko ɗum tagi, ko depitee faraysenaajo biyeteeɗo Noyel Mameer, takki hooreejo leydi ndii koo, kam e goppitgol teemedde neɗɗo yooɓtoranooɓe njulaagu walla kuutoragol dorog, tawi won heen ko mawɗo leydi oo yaafii ɗum en gila nii ñaawoore mum joofaani, ko geɗe paaynooje, potɗe laɓɓitineede. Hay gooto waawaa jaɓnude min wonde laamu nguu ina felliti haɓde e oo musiiba ɗoon ɗo ɗii sikkeeji ngiwaani.

To bannge kisal e sariya e ñaawoore : ko anndanoo, woowaa, wonde polis ko yimɓe heblaaɓe, jogiiɓe humpito juutngo, halfinaaɓe kisal gure. En njiyii no polis joñiraa, ɓooraa denndaangal mbaawkaaji mum. Ɗiin mbaawkaaji fof mbaɗtaa e juuɗe Gollorde Etaa Siwil e sanndarmori e Moɓre Kisal Laabi (woni yimɓe Miskaaru, ɓe yimɓe njiyaani nafoore mum en). Ko goonga nii, no yoga e juɓɓule leydi ndii nii, polis ina anndiraa njeenaari, won e yimɓe mum ina nganndiraa jotondirde e mafiyaa, kono ɗuum fof wonaa hujja potɗo addande ɗum joñeede. Polis ina hatojini e tafteede tafngo moƴƴo, heblee no feewi, hiñee haa sella ngam ɓeydude kattanɗe mum e naftoraade humpito mum.

To bannge sariya, ñaawoore men ko daɗaande, nde yahdaani e mbaadiiji kesi wasre e warhoore. Helmere « viol » (woni waawnere jotondiral njogoram) firaaka e nder Dabi Kuuge leydi ndii, tee ñaawooɓe ɓee so ngullitaama ɗuum, mbayata ko no aanduɓe heen nii. Pelle renndo biyeteeɗo Fedde Muritaninaare Cellal Yumma e Ɓiɗɗo (AMSME) e Fedde Rewɓe Mawɓe Galleeji (AFCF) ɗe nganndu-ɗaa ina ndaranii no feewi haɓde e basgol e rewre, lelniino eɓɓaande sariya e ngoon yeeso, totti ɗum hooreejo leydi oo ñalnde 28 noowammbar 2011 e joofirde seppo njuɓɓinnoo, caggal ɗum ɓe njoɗɗini ɗum ko ministeer Geɗe Renndo e Galle e Cukaagu. Pellital haɓde e ɗiiɗoo sifaaji wasre fuɗɗortoo ko lelnande ɗum sariya jahdude e yonta gonaaɗo oo.

Sariya oo fof e waasde woodde, caɗeele ɗee fof e heewde, huunde e tooñeteeɓe ɓee, e ballal Pelle ɗe ngonaa laamuyankooje, ina ngullitoo, kono ɓe mbattinta ko hutaade ñaawooɓe ɓee. Yoga e gullitaali ngoppetee ko gila ina njahra polis walla tirbinaal, sabu mbaawnoraaji paweteeɗi e loraaɓe ɓee. Nder 197 wullitaango ngo AMSME yettini ñaawoowo e lewru feebariyee 2013, ko 5 heen fat ñaawaa. Yoga e waɗboniiɓe jaggeteeɓe keewi ko woppiteede njaha haajuuji mum en. So tawii ñaawoore woodii waɗde, kuuge joomum en pawetee ɗee ko koybuɗe so ƴeewdaama e bone mbaɗi ɗee (duuɓi 5, walla 3, walla 2). Ina hasii ɗo ñaawoowo oo waɗtata « njanngu e debbo » jinaa, ɗum firti, hiisoo wonde debbo oo ko pijoowo, woni ƴettitde fenaande fawta e dow hoore debbo oo, werloo ɗum e kasoo, tawa noon, ko janaaɗo, waawnaa, tooñaa. Nii woni ñaawoore ndee ina hulɓina rewɓe woɗɓe tooñeteeɓe arde wullitaade, e maaydude e mette mum en. Ɗumɗoo kadi semmbinta ko tooñannge e fenaande.

Eɗen teskoo kadi kasooji ɗii ko gontuɗi nokkuuji keblirɗi saaysayeeɓe, ɗo borjoŋeeɓe tokosɓe njanngata wontude warkoyeeɓe battamboniiɓe.

E miijo amen, Ko kaaɗoo ngonka, ɗo yimɓe wonde warhoore mawɗo oo yuɓɓintee ko to ɓuri toowde e dowla oo, tawi laamu nguu ina nooynii, jaɓaani laɓɓinande yimɓe ko haaletee koo, kaaɗoo ngonka baasal ɓurngal ɓawlude kurum ɓiɓɓe leydi ndii, kaaɗoo ngonka borjeende sukaaɓe, ngonka ɗo doole kisal ndaraaki darnde potnoo daraade, warkoyeeɓe ina mbaɗa ko mbelaa ñaawetaake, saka pawee kuuge, ko ɗee geɗe kala cabii ŋakkeende kisal hulɓiniinde wuuraande hannde ndee.

On njaaraama

Depitee Kajjata Maalik Jallo

Fulo : Bookara Aamadu Bah