Koorka Ramadaan

0
1966
Jibi Muusaa Joop

Ko adii fof, occitannde mum adannde ko reentaade, sibu Alla Toowɗo wiyi: “mi takkanii wonande yurmeende koorka.” En mbiyii ndeen reentaare noon, ko reentaare hoto wonndude e dewbo mum, walla dewbo bawɗo wonde fof. Walla reentaade waɗde ko boni, walla haalde ko boni tuggi nde naange fuɗi haa nde nge muti.

Ɓural koorka Ramadaan:

Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi: 

Ko adii fof, occitannde mum adannde ko reentaade, sibu Alla Toowɗo wiyi: “mi takkanii wonande yurmeende koorka.” En mbiyii ndeen reentaare noon, ko reentaare hoto wonndude e dewbo mum, walla dewbo bawɗo wonde fof. Walla reentaade waɗde ko boni, walla haalde ko boni tuggi nde naange fuɗi haa nde nge muti.

Ɓural koorka Ramadaan:

Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi: 

“hono nelaaɗo Alla (JKM) wiyi: Alla toowɗo oo wiyi: kala gollal ngal neɗɗo golli, ko kañum jeyi, haa heddii koorka, ɗum ɗoon ko miin jeyi, ko miin kadi yoɓata ɗum. So tawii laatiima ñalnde ñalawma koorka, hoto ñoh hoto waɗ geɗe caakaneeje, hoto majjikino. So tawii won neɗɗo gooto ƴattii mo walla wiyii ina haɓa e makko, yo o wiy ɗum “ko mi koorɗo laabi ɗiɗi. O wiyi: mi woondirii fittandu Muhammed woni e juuɗe mum oo, ma o yiy ko ɗum lomtini.” Hunuko koorɗo ɓuri lati uurde to Alla ɗoo ñalnde darnga.

Koorɗo noon ina jogii mbelemmaaji ɗiɗi ɗi o weltortoo: so tawii o taƴii omo weltoo e ko taƴi koo. So tawii kadi o hawrii e joom makko, ma o welto e koorka makko kaa. Naniraa ɗum ko Ahmadu e Muslim e Nisaayi.

Hono Abii Amaamata wiyi: “mi arii e nelaaɗo Alla (JKM) mbiy-mi: hollam gollal ngal ina naatna mi Aljanna. Nelaaɗo wiyi mi: ina waɗɗi e maa koorka ngam ɗum ɗoon alaa ko foti moƴƴude, caggal ɗum kadi ngartu-mi e makko laawol ɗimmol o wiyi mi: mbiy-mi, ko yaa hoor ko ɗum waɗɗii e ma”. Naniraa ɗum ko Ahmadu e Nisaa-iyyu e Haakim.

Hono Abii Sayidu khudiriyyu (YMAM) wiyi : “hono Annabi (JKM) oo wiyi: neɗɗo so hoorii ñalawma e laawol sabi Alla, maa Alla woɗɗitin oon ɗoon ñalawma yeeso ma ko ina tolnoo e capanɗe jeeɗiɗi hitaande”. Naniraa ɗum ko dental ha heddii Abuu Daawuuda.

Hono Saada Bun Sahle wiyi: “Annabi (JKM) oo wiyi: to Aljannaaji too, damal gootal ina toon ina wiyee Reyyaan, ina wiyee holto hoorɓe ɓee ngoni? So tawii battindiiɗo naatde o naatii, ngal uddee hankadi ngal wontaa uddite.” Naniraa ɗum ko Bukhariyyu e Muslim.

Pecce mum

Pecce koorka ko ɗiɗi: farilla e yarlitaare. Farilla ina fecco pecce tati: hoorde Ramadaan; koorgol njoɓdi pergitte e koorka takkere.

Kono jooni, koorka ka njiɗ-ɗen haalde ɗoo kaa, ko koorka Ramadaan e koorka yarlitaare, ko heddii e koorkaaji goɗɗi koo, maa aroy e nokkuuji mum.

Ñaawoore koorka Ramadaan

Koorka Ramadaan waɗɗii ko e Deftere e sunna e ko renti heen. Ko faati e Deftere koo, ɗuum ko haala Alla Toowɗo oo ɗo wiyata : “Eehey mon goongɗinɓe, waɗɗinaama e dow mon koorka, hono no waɗɗirinanoo e ɓeen adinooɓe on, mbele oɗon kula Alla. Ko ɗum balɗe dottaaɗe. Kala e mon mo sellaani walla gonɗo e ɗanngal, yo o limtoy ɗum e balɗe goɗɗe, walla yo o sabbo haa balɗe goɗɗe. Ɓeen hattanɓe ñamminde miskineeɓe, oon mo yarlitii ko ɗum ɓuri moƴƴude e mum, so on koori ina moƴƴi e mon, so oɗon nganndunoo. Ko e lewru Ramadaan Quraana jippinaa, ko deeƴre wonande yimɓe e fenñinde heen kadi deeƴre e furqaan. E mon ceediiɗo lewru yo o hoor ndu. Oon mo sellaani walla gonɗo e ɗanngal yo o sabbo haa ñalɗi goɗɗi. Alla yiɗani on tan ko newuya, o yiɗanaa on ɓittere ngam timminde limoore e mawninde Alla e ɗum ko feewniri on mbele oɗon njetta Alla. So tawii a naamndaama ko fayi e am, miin mbiɗo ɓattii, mbiɗo nootoo noddandu so tawii on noddii kam, yo ɓe njaabo mi, yo ɓe ngoongɗin am mbele eɓe peewa. Mi dagnanii on jamma koorka belanteeje faade e suddiiɓe mon, ko ɓe comci mon, onon kadi ko on comci maɓɓe.” Alla wiyi kadi ina anndi ko “welata pittaali mon, o rewni e dow mon, o yaafii on, jooni noon pilondiree e maɓɓe, ɗaɓɓon ko waɗɗini on e maɓɓe. Ñaamee, njaree, haa feeñana on diidol danewol ngol ɗo seertata e diidol ɓalewol ngol, ummoraade fajiri, ko refti heen timminon koorka mon fayde jamma, kono hoto piilondiree e maɓɓe tawa ko on ɗuufniiɓe e der jamaaji, ɗum ɗoon ko keeri Alla hoto badto-ɗee ɗum”. Ko hono nih Alla feeñniniri kaawisaaji mum wonande yimɓe mbele eɓe kula Alla. Ɗiiɗoo kaawisaaji kaalaɗi fof ngoni ko to simoore baqara [kaawise 182-187].

Ko faati e sunna koo:

En mbiyiino koorka Ramadaan fawii ko e farilla e sunna, jooni en naatanii sunna e konngol nelaaɗo (JKM) oo, ɗo wiyata: “lislaam mahaa ko e dow geɗe joy: seedaade deweteeɗo alaa so wonaa Alla, Muohammadu ko nelaaɗo Alla; e daranaade juulde; e tottude asakal; e hoorde lewru Ramadaan; e hijjoore wonande kattanɗo”. Ko ɗeeɗoo geɗe joy Alla waɗɗini e dow jiyaaɓe mum. Kala ko wonaa ɗeeɗoo, Alla yamiraani so wonaa tawa ko duwaawu, ɗuum ne ko ñaagunde. Ndekete Alla tampinaani hay gooto. Nde neɗɗo ñaagotoo Alla noon, yo a taw o timminii njuulu makko ngam ko ɗum neɗɗo adotoo naamndeede ñalnde darnga. Ɗeeɗoo geɗe joy gadiiɗe limteede, woni heen alaa e sago tan ko njuulu e koorka, geɗe tati keddiiɗe ɗee noon naamndii ko kattanɗe. Kattanɗe to bannge dañal, kattanɗe to bannge cellal. E nder hadiis Ɗalhata Bun Abdellaahi, gorko gooto naamndii ma Annabi (JKM) oo, oon wiyi: “eehey maa nelaazo Alla (JKM)! Haalan am ko Alla waɗɗini am e koorka?” O wiyi lewru Ramadaan. O naamndii mbele ina woodi goɗɗum? Nelaaɗo wiyi: “alaa, so wonaa tawa ko yarlitaare”.

Kuuba leñol juulɓe:

Annduɓe ɓee fof ina kawri e baɗɗagol koorka e dow juulɓe. Waɗi noon ko ɗum jookdu wooturu e nder Lislaam. Alla anndini heen yimɓe ko ɗum alaa e sago, kala mo salii ɗum, oon ko jartodinɗo e nder lislaam. Parlinagol koorka ko ñalnde altine jammaaji ɗiɗi ina ɓenni e lewru saabaan hitaande ɗiɗmere fergo nelaaɗo Alla (JKM).

Ɓural Lewru Ramadaan

Hono Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi hono Annabi (JKM) oo wiyi : “so lewru koorka dariima, nganndee lewru ɓural arii e mon, Alla farlinii e dow mon koorka mum, ina uddita heen damuɗe Aljanna. Ko e nder heen kadi uddetee damuɗe jeyli, seyɗaane tonngee heen. Ine e nder mayru kadi jamma gooto ina wiyee jamma leylatul qadiri, jamma ɓurɗo moƴƴude e ujunere lewru, oon mo hormii jamma oo, Alla hormoo ɗum”.

Hono Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi Annabi (JKM) oo wiyi: “so neɗɗo rewii waktuuji joy ɗii, reggondirii Aljumaa haa Aljumaa, Ramadaan haa ramadaan, ma o yaafe ko woni hakkunde majje fof, so o reentiima bonanndeeji mawɗi ɗii. Ɗiin ɗoon bonanndeeji mawɗi noon ina heen bargol hoore e jinaa e ko nanndi e ɗeen geɗe.” Naniraa ɗum ko Muslim.

Abii Sayiid El Khudariyyu (YMWM) wiyi : “nelaaɗo Alla (JKM) wiyi: oon mo hoori lewru Ramadaan, o anndi keeri mum, o reentii ko o foti reentaade heen, o yaafaama ko adii koorka kaa.” Naniraa ɗum ko Ahmadu e Bay-haqiyyu e tuugnorde moƴƴere.

Abii Hurayrata (YMAM) wiyi: “hono nelaaɗo Alla (JKM) wiyi: oon mo hoori Ramadaan tawa ko e iimanaagal e moƴƴere, o yaafaama ko adinoo e bakkatuuji makko.” Naniraa ɗum ko Ahmadu e jom sunnaaji en.

Jaɓɓagol darorɗe Ramadaan e maayirɗe mum

Hono Ibnu Abbaas (YMAM) wiyi nelaaɗo Alla (JKM) wiyi : “lislaam e calɗi diine ko tati: ko kañji ngoni ngooroondi Islaam, kala mo woppi gootel e majji, oon ko keefeero dufoowo ƴiiƴam : 1. seedaade dewateeɗo alaa so wonaa Alla ; 2. waktuuji binndaaɗi ɗii ; 3. hoorde lewru Ramadaan”. Naniraa ɗum ko Abuu Yali

Hono Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi hono Annabi (JKM) wiyi : “oon mo taƴi e nder ñalawma koorka Ramadaan tawi wonaa ko Alla yamiri heen koo, o waawaa yoɓande ɗum hay sinno o hoorii nguurndam Aduna oo fof”. Naniraa ɗum ko Abuu Daawuuda e Ibnu Maajah.

Ko tabitinta lewru Ramadaan? Tabitinta lewru Ramadaan ko yiyde lewru nduu e hoore mum. Hay sinno ko seede gooto nuunɗuɗo wiyi, wiyi yiyii ndu, walla timmugol limoore lewru saabaan balɗe mum capanɗe tati. Ko ɗum woni ko waɗataa luural. Ɗum noon eɗen paama ɗum e hadiseeje garooje ɗoo ɗee :

Hono Ibnu Umar (YMAM) wiyi “yimɓe njiyii lewru kaalan-mi nelaaɗo Alla (JKM) wonde mi yiyii lewru, nelaaɗo hoori, o yamiri yimɓe yo koor ndu.” Naniraa ɗum ko Abuu Daawuuda e Haakim.

Hono Abuu Hurayrata (YMAM) wiyi : “Annabi (JKM)o wiyi : so on njiyii lewru kooree, so on njiyii ndu kadi taƴee. So ɗum waɗanii on cuddi, timminee capanɗe tati lewru saabaan nduu.” Naniraa ɗum ko Bukhariyyu e Muslim.

Luure to bannge jiyɗe :

Kewal annduɓe jahri to bannge teskuya luural fotaani wonde e darorɗe lewru, kala jiyɗo lewru, haadi ko o neɗɗo juulɗo, nuunɗuɗo, yimɓe poti tan ko tuugnaade heen, fawaade e konngol nelaaɗo Alla (JKM) biyngol : “kooree so on njiyii ndu; so on njiyii ndu kadi taƴee!” Ɗum ɗoon ko eewnaandu huɓtidinndu. Juulɗo nuunɗuɗo ɗo waawi wonde fof so tawii o yiyii lewru, foti wonde ko yiyannde yimɓe fof walla leydi ndii fof.

So ɗum ɓennii, won naamndiiɗo mbele leyɗeele ɗe njiyataa lewru e gite mum en fotde lewbi jeegom ina poti hoorde walla alaa ? Heen bannge eɗen mbiya ɓe potaani hoorde, ngam Alla wiyi e nder Quraana mum tedduɗo oo “kala e mon ceediiɗo lewru yo o hoor ndu; so won e mon mo sellaani walla ko e ɗanngal woni, yo o sabbo haa balɗe goɗɗe. Simoore nagge. [Kaawise : 185]. Bannge keddiiɗo oo, ko so tawii won wonɓe toon ina ngoongɗini Alla, ɓeen ina poti ƴeewde no kooriri ngam, Alla wiyi: “eehey mon goongɗinɓe waɗɗiinaama e mon koorka hono no waɗɗirinanoo e adiiɓe on, mbele oɗon kula Alla.” Simoore Baqara woni [Nagge:kaawise 183] konngol nelaaɗo (JKM) wiyi : so on njiyii lewru kooree, so on njiyii ndu kadi taƴee. Mo yiyataa lewru, oo kam so wonaa tawa fawii ko e Montoor o hoora. So wonaa ɗum kam waɗɗaaki e makko horde so tawii o fawii ko e yiyde lewru.

Jookli koorka

Koorka ina jogii jookli ɗiɗi deggondirɗi ko heen goonga oo feeñata.

Ko reentaade taƴe ummmoraade e puɗal naange fayde e mutal naange, fawaade e haala Alla wiyde: “jooni kay piilondiree e maɓɓe mbaɗon ko Alla fawi e mon; ñaamee, njaree haa feeñana on diidol danewol ummoraade e diidol ɓalewol ummoraade e fajiri, refti heen timminon koorka fayde jamma. [Simoore baqara, kaawise:187]

Anniya:

Fawaade e konngol “ɓe njamiraaka so wonaa yo ɓe ndew Alla, ɓe laɓɓina wonande mo diinaa oo. [simoore Bayyinata, kaawise: 5]

Hol mo koorka waɗɗii e mum?

Denndaangal Annduɓe diina ina kawri koorka waɗɗii ko e ɓeeɗoo: juulɗo, jom hakkille, jontuɗo celluɗo ñiiɓɗo, woni duumiiɗo e nokku. Kono ɓeeɗoo sappo arooɓe ɗoo ɓee, koorka waddaaki ɗum en : kefeero; kaangaaɗo; cukalel; ñawɗo; ɗanniiɗo; dewbo jiyɗo ella; ƴiiƴam jibinirgol; mawɗo nayeejo gorko e dewbo fof; dewbo reedu ; e muyninoowo.

Ɓeeɗoo limtaaɓe noon won heen fotɓe yoɓde, won kadi fotɓe sakkaade miskiino ñalnde kala, won heen kadi koorataa njobataa. Ɗuum noon ma en paamoy ɗum e ko fayi arde so Alla jaɓii.

Jibi Muusaa JoopJibriil Muusaa Joop