Hiirde pinal Baabaaɓe

0
1553

Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar to Baabaaɓe yuɓɓinii hiirde pinal ñalnde aset 8 suwee  2013 ɗo dingiral Jibiriil Bah. Caggal jonte ɗiɗi deftagol, sukaabe laaɓa juuɗe ɓee mbaɗanii Bahbahbenaaɓe jamma mo yejjittaake.  Bismaanoo  e hiirde hee ko perfee bahbahɓe, meer, juurnittooɗo jaŋnde diiwan oo, cafroowo opitaal oo; mawɗo fedde jiknaaɓe elewaaji, mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje e koope. Kono heɓi tawtoreede hiirde ndee ko

Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar to Baabaaɓe yuɓɓinii hiirde pinal ñalnde aset 8 suwee  2013 ɗo dingiral Jibiriil Bah. Caggal jonte ɗiɗi deftagol, sukaabe laaɓa juuɗe ɓee mbaɗanii Bahbahbenaaɓe jamma mo yejjittaake.  Bismaanoo  e hiirde hee ko perfee bahbahɓe, meer, juurnittooɗo jaŋnde diiwan oo, cafroowo opitaal oo; mawɗo fedde jiknaaɓe elewaaji, mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje e koope. Kono heɓi tawtoreede hiirde ndee ko

Baal Umaar Hammaat, Sal Sileymaani, Aysata Jaari Sal e mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyankooje e koppe.

Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar e Baabaaɓe yuɓɓinii hiirde pinal ñalnde aset 8 suwee  2013 ɗo dingiral jibiril Bah to Baabaaɓe. Caggal jonte ɗiɗi deftagol, sukaabe laaɓa juuɗe, ɓe mbaɗanii Baabaaɓenaaɓe jamma mo yejjittaake.

Bismaama e hiirde hee ko perfee baabaɓe, meer, deenoowo jaŋnde diiwan oo, cafroowo opitaal oo; mawɗo fedde jiknaaɓe elewaaji, mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyaŋkooje e koope. Kono heɓi tawtoreede hiirde ndee ko Baal Umaar Hammaat, Sal Sileymaani, Aysata Jaari Sal e mawɓe pelle ɗe ngonaa laamuyankooje e koppe.

Hedde waktu 22 jamma, horeejo catal ngal udditi hiirde ndee. Ko musiɗɗo Mikaayiilu Haaruuna Bah, kalfinaaɗo kumpital e jokkondiral e yilirde catal hee heedi e mikoro hee. Caggal konngol hooreejo, Baal Umar Hammaat ganndiraaɗo Umarel, hooreejo duɗal ɗiɗmal Baabaaɓe. Mawɗo wuro oo waɗii ciimtol tolno hojomaaji 10. O haali gila pulaar ne winndee e alkule arab, haa alkule Bamaako haa alkule Mbaañ. O haali meɗɓe ardaade fedde ndee.

Banndiraaɗo men debbo, hono Aysata Jaari Sal artii e Ɓamtaare Pulaar e Muritani. O hirjini janngude pulaar, sabu kanko o janngaani ko wonaa pulaar; yo yimɓe ɓee ƴettu yeru e makko. O ruttitii e darnde Fedde Fonadh yiɗnde daranaade ɗemɗe muuynaaɗe. Kanko Aysata o wiyi janngude ɗemngal ko ɗuum reenata pinal neɗɗo. Saal suleymaani, horeejo fedde jiknaaɓe almudɓe nder diiwan baabaaɓe e jokkondiroowo ardorde fonadh e nokku hee, kolaaɗo kuuɓal Fedde wiyeteende (A.M.D.H) Baabaaɓe, wasiyii ko toppitaade sukaaɓe hade kawgel, ɓuri woytaade toɓɓe caggal kawgel.

Caggal Sal Suleymaani, sukaaɓe laaɓa juuɗe kuccani golle ɗee, juɓɓiniraaɗe nii : esketse gadano : “caɗeele pulaar”.

Ko neɗɗo mo sellaani ena woytoo, doktoor ara e makko, naamndoo mo : “ko ngonnduda ?” O jaaboo : “Miin fof ko mi ñawɗo, holi aan ?”

– Miin doctor.

– Ñawɗo : accu, a waawaa safrude mi.

Bileejo ara e makko : “Ko ngonnduda ?” O jaaboo “miin ko mi ñawɗo bof, holi aan?”

– miin bileejo.

– Ñawɗo : accu, a waawaa safrude mi.

– Janngino ara e makko: “Ko ngonnduda ?” O jaaboo “miin ko mi ñawɗo bof, holi aan?”

– Miin jannginoowo ?

– Ñawɗo oo wiya, “haayoo ko aan njiylotoo-mi.

– Ko ngunndu-ɗa? holi aan?

– Miin pulaar, ko mi belsindaaɗo, ko mi jaɓɓaaɗo, ko mi beddaaɗo. Fotnooɓe toppitaade mi ko hoomtaaɓe, pine ngoɗɗe abbitiiɓe.

Rewi heen : “Eeh maa ɓinngel leydi”. Haaletee ɗoo ko Pulaar e ɓiɓɓe mum jannguɓe ɗemde ngoɗɗe kalki ɗum. Rewa heen jimol : “Halki pulaar “.

Esketse tataɓo oo ko hirjino catal baabaaɓe. Rewi heen ko jimol : “Baabaaɓe looti”. Hokkaa konngol tawtoraaɓe : Sire Jaaya, suka dariiɗo wiyi “mi wiyataa mi meeɗaa yiyde hono ndee hiirde yuɓɓude, kono hono mayre weeɓaani”.

Hiirde ndee uddira ko ngamri (Balee).

E innde catal ngal e innde am heeriinde, e min njetta : Sal Suleymaani; Baal Umaar Hammaat ; Aysata Jaari Sal; Mikaayiilu Haruuna Bah; Abdaramaani Joop; Ajiiju Baal ; Abdul Jah; Hawwaa Abdullaay Sal; sukaaɓe wonnduɓe e amen gila fuɗɗoode haa joofnirnde.

Horeejo catal Baabaaɓe