Ñalngu ciftorgol Ceerno Sooyibu Soh

0
1718

 

Aljumaa 21 e aset 22 suwee 2013, balɗe ɗiɗi tummuɗe ko yuɓɓinaa ñalɗi ciftorgol e juuragol ceerno Sooyibu Soh, (yo yurmeende Alla won e makko, kanko e maayɓe juulɓe fof.) Juulɓe rewɓe e worɓe Kayhayɗi e gure ɓadiiɗe Kayhayɗi haa Nuwaasoot e Ndakaaru ; almudɓe makko ummoriiɓe haa Tooro haa Likseyba fof ndenndi ɗo leegal gurel Saŋe ngam tawtoreede ɗii ñalɗi. Kikiiɗe aljumaa ko udditgol, silke Quraana waɗaa, caggal ɗuum ko wirdu caggal takkosaan haa futuro juulaa, kadi wajiifa haa juulal geeƴe.

Caggal kiraaɗe waaldaa ko jamma ŋoŋaa ɗaanaaka, jimɗi mantooji Alla, jaarooji Annebi e jaŋtaade Seek Tijjaani. Ɗum ko daaɗe belɗe almudɓe, daaɗe waajuuji e haalde ko wonnoo darnde e nguurndam ceerno Sooyibu Soh, so jannginɗe Quraana, daranaade sunna Nulaaɗo (JKM) e yaajnude laawol Seek Tijjaan e jokkude enɗam kosam e enɗam diine. Won toɓɓe ɗiɗi noon, pooɗtuɗe hakkillaaji yimɓe oon jamma, kaala toon. Haali ɗe ko Al Hajji Habiibu Ceerno Sooyibu Soh, lomto makko kanko Ceerno Sooyibu Soh.

Kanko Al Hajji Habiibu Ceerno Sooyibu Soh o wiyi tijjaaniyankooɓe walla juulɓe fof poti wonde ko gootum. Alla haalii, ko ɗuum nulaaɗo men jangtii. Kadi seerenɓe men yahɓe ɓee, ko e ngoon feto ndarinoo, kono hannde oo, ellee wonaa noon : gooto fof wiyata ko ngonen gootum, kono ngonnen gootum oo, ko gooto fof hannde ina jogii ñeeñal waawde haalde, kono tawi ɗuum alaa to nder ɓernde too. Ko laaɓti hannde tan, gooto fof yiɗi tan ko hoonaade e dow woɗɓe ɓee. Sibu hay gooto yiɗanaa goɗɗo oo dañal, yiɗanaa ɗum ɓural, yiɗanaa ɗum daraja, ellee ko mi yiɗaa pinaa, mi yiɗaa tinaa « ko ɗum tagi ɗemɗe ɗee ko koomtirɗe tan, kono ina anndaa seerenɓe ɓee fof ko tufɗe, njardata ko e maayo wooto, maayo wooto ngoo,woni Seek Tijjaani. Yardooɓe e maayo wooto noon, poti tan ko hoɗdude ɓerɗe e terɗe kala, kono wonaa koɗda terɗe koɗdaani ɓerɗe.”

Toɓɓere ɗiɗmere ndee, Al Hajji Habiibu Ceerno Sooyibu Soh joofii ko almudɓe rewɓe e seerenɓe ɓee, so neɗɗo yiyii e galle ceerno mum ko rewi laawol yo o rew, so o yiyii ko luutndii ɗum kanko fof e wonde ceerno, maa anndu moƴƴaani, woppu. Won ko yiyetee e galleeji seerenɓe ɓee hannde, ko wayi no rastaaji walla keesal, woto wiy haadi galle ceerno kaari ina mooree rasta tan, walla ina waɗee keesal tan, miin ne mboɗo waɗa, alaa wonaa noon. Ena gasa neɗɗo ena foolee e ɓesngu mum haa e nder galle ceerno waɗee ko Alla yiɗaa, nulaaɗo yamiraani. Fotnoo ko ɓesngu galle ceerno rewa laawol haade ceerno tinndinta yimɓe ko ko moƴƴi e ko boni, kono ceerno e baawɗo wonde fof ina poolee, kono ko moƴƴaani, ko moƴƴaani tan, to waawi waɗeede kala. Ko ɗoo jamma joofiri.

Caggal nde fajiri eeraa, juulaa, wirdaa, beetawe toowɗo yimɓe kala kawroyi baamuule Kayhayɗi ngam juuraade Ceerno Sooyibu Soh e maayɓe juulɓe kala. Nde yimɓe ngarti galle, silke goɗɗo waɗaa, fooftaa haa caggal takkosaan, silke quraana uddiraa ñalɗi ɗii, duwawuuji cakkitaa. Ko ɗoon aadi fiɓaa haa mo wuuri so geno tawnii en.

Abuu Aamadu Joop to Likseyba,
njaatige Fooyre Ɓamtaare to Gorgol
garnooɗo ñalɗi ɗii to Kayhayɗi