Puudareeje ndema ina ñawna

0
1608

Wiɗto Inserm (Institut national de la santé et de la recherche médicale – Duɗal ngenndiwal cellal e wiɗto safaara) joopiima geɗe kuutorteeɗe e ndemaandi, tuumii ɗum en saabaade ñawbuuli keewɗi keɓtotooɗi yimɓe : nguɗu (ngaandi walla saraaji goddol…), bonnugol terɗe (sukaaɓe jibinteeɓe ina ŋakkiraa walla ooñoraa terɗe) walla kadi ñawu siññere mbiyeteengu ñawu Parkinson (ɓuri joopeede ɗoo ko puudareeje koowooje walla barooje huɗo). 

Hay nguɗu ƴiiƴam ina hulaa heen. Ɓuri hulaneede heen fof ko remooɓe ɓee e koye mum en, walla ubriyeeji ndema walla ubriyeeji mbaylaandi jotondirɓe e ɗeen geɗe. Wonande ɓeeɗoo yimɓe, geɗe ɗee keewi rewrude ko e nguru ɓalndu sibu ko ɓe jotondirɓe heen.

Kono, ɓeydi bone, ko alaa daɗɗo heen, sibu geɗe ɗee heddaade e coñanteeje ndema. Wiɗto ngoo hollitii wonde feccere e ñaamdu men ina waɗi ɗee geɗe, baawɗe bonde e ñaamoowo oo so juutii. Ko ɗum caɗeele sibu won heen puudareeje kuutorteeɗe e ndema ina keddoo e sato ɗo caraa ɗoo, fotde duuɓi keewɗi tawa cuyaani.

Ko ɗum nii waɗi, batte majjum haaɗaani tan e ñaamon walla e kuɗooli walla e gollotooɓe heen ɓee (feewnooɓe, remooɓe…), haaɗaani tan e ñaamooɓe coñe ndema ɗee. Alaa. Kullon keddikon kon ndaɗaani heen. Haa arti noon e ñaaki.

Ɓooyii ko yimɓe puɗɗii jeertaade ustagol ñaaki. Ñaaki noon, ko kullel keewngel nafoore. Wonaa tan sabu njuumri mum, alaa. So wonaano ñaaki, leɗɗe keewɗe ɓesnataa, sibu ko ñaaki ɗii desnata leɗɗe ɗee : so ɗi njuuriima e piindi ngordi, ɗi ndoondoo ndi (koyɗe, ɓayndu), ɗi njoɗɗina e piindi ndewri, nde waawa jibinde. Annduɓe heewɓe ngullii haa tampi, hay fedde wiyeteende Greenpeace wullitiima ɗuum. Kono, yimɓe ɓee (laamuuji ɗii) cuwaa tawo faamde tigi rigi baɗte majjum e nguurndam men.

Ko ɗum addani sosiyetee gooto ameriknaajo biyeteeɗo « Whole Foods Market », jeeyoowo nguura, waɗde filmo ɗo hollitta no jehreeji men hannde ciforii, e no jehreeji cifortoo so tawii ñaaki maayii haa laaɓi. Heen bannge aɗa yiya nokkuuji ɗii kala ina keewi ɓiɗɓe leɗɗe e sewo-sewo, oya bannge nokkuuji keewɗi ngalaa hay batte : en ngontaa ñaam basalle, dene, pom, karot, e geɗe goɗɗe keewɗe…

So ñaaki nattii woodde, geɗe 237 nder 453 jeeyeteeɗe e jehreeji Amerik (ɓurii feccere), majjat menndeŋ. Nde tawnoo enen kam ko en yowitiiɓe banngeeji kala, enen ɓurata kadi tinde ɗum.

Tesko : Won wiyɓe kadi, onndooji wifi ina njeyaa e geɗe barooje ñaaki… (Ƴeew tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare ɓennuɗe).

Bookara Aamadu Bah
Ƴoogirde : maxisciences