Pottital e ɓesngu 2013

1
1827

Hono no o heewnoo waɗde hitaande kala, hooreejo leydi ndii, Muhammed Abdel Asiis, «fottii» kadi e ɓesngu. Hikka noon ko to Neema. Tee wonaa ñalnde 6 ut, ko ñalnde 13 ut, sibu ko o jahnooɗo Farayse ƴeewtoyaade ɓalndu makko. Teskuyaaji ɓurɗi ɓadaade : «rawane o ɓurnoo neyɓude»,  «kala ko wonnoo ɗoo e jaggal laamu, walla ko wiɗi yiyeede, ko kam ɓuri yiytinaade toon», «ɓesngu heɓaani konngol, sibu arnooɓe yeewtere ndee, jeyaaɓe e nokku hee, njowii toon juuɗe, kono ndokkaaka konngol»…

So ɗum yawtii, denndaangal jaayɗe leydi ndii ina kawri wonde « Abdel Asiis ko haali koo e ko yimɓe leydi ndii nguuri koo, ina ngoɗɗondiri ». En ngartaataa e limooje ɗe o haali ɗee.

Jokkorde luulndo (COD), kam e ko ɓuri heewde e jaayɗe kollitii ko waɗaa toon koo, “wayi ko no fijo nii”. Won wiyɓe ina jaaki ɗum en mbele Abdel Asiis haaldatnoo ko e ɓesngu (woni ko ɓuri heewde e yimɓe ɓee) walla tawii o haaldatnoo ko e hoore mum.

Abdullaay Jagana, jaaynoowo “kaasataaya” naamndiima persidaa Abdel Asiis, ko faati e ñaawoore mum e Noel Mameer kam e haala caaktanooka e internet, ko anndiraa ganagate. Jaaynde yaltinnoonde ɗum ndee wiyi ko Abdel Asiis haaldatnoo ɗoon e Iraknaajo biyeteeɗo Alawi termo-termo kaalis, omo wiya oon « Uddit heen wakannde wootere, ittanaa ɓe heen miliyoŋaaji ɗiɗi ngam ñawndude caɗeele ɗee… Min ngalanaa ɓe feere woɗnde ».

Kanko hooreejo leydi oo, o heɓtinii ko kanko tigi wonnoo sibu o wiyi « ɗum waɗnoo ko gila 2006, miɗo sikki (…). Ko goonga ndee hafeere ina woodnoo ». O ɓeydii heen noon « ko huunde tafaande, tee, waɗɓe ɗum e internet ɓee, mbaɗiri ɗum ko yiɗde bonnande mi, ɗum woodaani ». O wiyi kadi wonde neɗɗo bayyinɗo haala kaa, soodi ka ko hedde ujunnaaje 6 walla 7 oroo (miliyoŋaaji ɗiɗi e feccere haa tati ugiyya).

Nde o wiyaa wonde luulndo ngoo sosii goomu wiɗto ngam anndude mbele ko kanko haaldetee ɗoon, o jaabii « mi nanii haala nguun goomu wiɗto, miɗo fadi ngu haa hannde. Hay gooto kam haɗaani yimɓe parlemaa sosde goomu, kono, miin, mi hulaani ɗuum ; wonaa to oon bannge keɓratee-mi ».

Kono kadi, persidaa men anniyaaki nawde ɓe laawol, no waɗi Noel Mameer nii, sibu o wiyi «Neɗɗo waawaa nawde saaysayeeɓe, jokkondirɓe e saaysaaye gannduɗo hoore mum, laawol».

Ko faati e njeeygu paaspooruuji, Abdel Asiis wayi tawo ko no mo tinaani caɗeele paaspooruuji nii, kono ɓooytaani tan, o wiyi “caɗeele ɗee ñawndaama gila 16 settaambar”. Yanti heen kadi, o anndaa nii paaspooruuji 100 000 ɗii mbaɗi ko kelle 64 kono wonaa 70 walla 100 no o wiyri nii. O wiyi kadi o rokkii yamiroore yo ɗi njeeye 30 000 UM tan wonande kala kajjoyoowo gadduɗo seedantaagal binnditagol to ministeer. Kono ma a taw o anndaa, neɗɗo waawaa winnditaade toon tawa addaani paaspoor…

O wiyi kadi wonde kartal dentitee ngal, ujunere mbuuɗu wonaa huunde tiiɗnde so ƴeewdaama e kartal dentitee goodnongal ngal ; o yejjitii (walla o yejjikiniima) wonde kartal njogino-ɗen ko ɓuri duuɓi 10 ngal, yeeyetenooka, tee ma a taw nii kam ɓurnoo ngalɗoo kesal waawde muñde joote, tee, ngaal, ina waɗnoo kadi maaɗe ngenndi ndii.

Jaabawol goomu politik COD

Caggal ɗuum, luulndo ngoo hollii miijo mum heen, ngo fecci ɗum e daawe ɗiɗi : go’o : Abdel Asiis e ordinateer ; ɗiɗi : Abdel Asiis ŋaa-saa-ŋaas. Hade ɗum noon, ɓe « cunii e ko ngalu potngu nii bonnaa e ngoo fijo ngo alaa ko firti, ngalu potnoongu huutoreede ngam wallude waasɓe ». « ngalɗoo laawol kadi, maantini heen ko piytagol becce e yawaare ɓesngu e woɗɗude goonga … ɗo biyoowo ko kam reeni laawol waasortoo waɗii kuudetaa ɗiɗi ».

Go’o : Abdel Asiis e ordinateer : « … Abdel Asiis yejjitii ko e Muritani ngon-ɗen, yimɓe fof ina nganndondiri… Ko ina ɓura waktu, alaa ko o waɗi so wonaa fenande ɓesngu, rewrude e limooje baɗiraaɗe wirnude njeenaari ngonndi e leydi hee gila nde o laamii ndi. Kono, ɓesngu nguu ina siftora ɗiiɗoo yeruuji : go’o : no diwooje Mauritania Airlines keɓraa, no diwooje konu keɓraa, no kaɓirɗe safaara ɗe moƴƴaani keɓraa, no hafeere « ceinture verte » Nuwaasoot golloraa, no hafeere kanndaa Nuwaasoot golloraa, no ATTM e ENER kalfiniraa golle, no Tuugnorgal EMEL  yahri … » ɗum ko yeruuji wonande ko wiyetee marseeji laamu (golle laamu halfinta) koo. «2. Booynagol ngaluuji diƴƴe e oogirɗe leydi ndii rewrude e nanondire dagnooje nguyka e ruso ngaluuji leydi, ko nanndi e : geɗal tokoñillal leydi ndii e gaggitgol kaŋŋe e nder nanondire baɗdaaɗe e MCM (Aksuus) e Tasiast : 3% fat ; nanondiral e sosiyatee Sinuwaa ‘’Poly HonDone Pelagic Fishery Co’’ ; gartugol e tufɗe men laaɗe awo ɓuje biyeteeɗe ‘’ Atlantic Dawn ‘’ e ‘’ Annelies Ilena ‘’; baawnugol SNIM waɗde kaalis mum e geɗe ɗe ngalaa nafoore, faartungooji Abdel Asiis » ; « 3. Jaltingol kaalisaaji keewɗi tawi rewaani laawol sibu alaa e bidsee : 50 miliyoŋ $ dokkal Sawuud ; njeeygu Senusi » ; « 4. Bonnugol jawdi buur e eɓɓaaɗe ɗe ngalaa nafoore ko wayi no ciiñcugol gure kese e nder ladde moraande tawi gure goodnooɗe ina ŋakkiraa fof » ; «5. joñgol annduɓe sabu tan cujjanaani laamu » ; «6. ɓeydugol coodguuli ngol meeɗaa yiyeede » ; « 7. Juloragol miskineeɓe tawi hay gooto anndaa ɗo oon kaalis naatata : njeeygu paaspooruuji, njeeygu kartal dentitee, taksuuji pawaaɗi e otooji… » ; « 8. Dokkitgol leydi : hooreejo leydi oo e galle mum e sehilaaɓe mum ndokkaama leydi keewndi e nder Nuwaasoot e nokku ‘’Sukuuk’’ e saraaji laawol Nuwaadibu, jehre liɗɗi e Tufnde cehilaagal » ; « 9. Calagol Abdel Asiis bayyinirde ngalu mum no laawol wiyri nii » ; «10. Baasgol Abdel Asiis ɗooftaade laawol to bannge kuutoragol kaalis leydi ndii, sibu o waɗirta ko no o weliraa, o wondaaka laabi jaltinirɗi kaalis » ; «11. kala ko faati e golle laamu e kaalis e faggudu ko goomuyel ɓadingel Abdel Asiis fawi heen junngo mum : gudditgol bankeeji kesi e pelle gaddotooɗe, jamirooje njulaagu caggal leydi, jamirooje njiylawu oogirɗe, keɓgol weccudi e comagol » ; «12. Jularagol dowla e maaɗe mum e nafoore heeriinde walla ngam haɓoraade luulndiiɓe : impoo, duwaañ, ñaawoore, IGE …».

So artii e ŋaasaa-ŋaas oo, ɓuri maantinde heen ko « penaale joorɗe kos, ko wayi no « mahngo jumaa Nuwaasoot » ; « ustagol soomaas » ; « moƴƴitgol nguurndam yimɓe » ; walla wiyde ina fuunta yimɓe e haalde ko woodaani « wiyde ina fawta ɓeydagol coodguuli teewu e dow keeci aynaaɓe e yeeyooɓe teewu » ; « dallinirde ɓeyde deggondirɗi coodgu isaas ngol alaa daliilu ‘pingol fijirooɓe otooji’ ». Won geɗe kadi ɗe o haali hay gooto faamaani : « ɓeydugol njoɓɗeele gollotooɓe e batte mum » ; « yawaare makko e yimɓe nde o heɓtini, o yeddi kadi ganaagate » ; « basoragol makko ngol haanaani cellal ɓayndu e hakkille makko » ; « cikkitagol Abdel Asiis limooje FMI ɗe o huutortoo ngam dallinde seedantaagal makko » ; « yedditaade hoore mum » e ko wonaa ɗuum tan.

E wiyde COD, « won toɓɓe ɗe o jaɓaani haalde to Neema : – hol battane RAJA ? Ko o haali e maslahaa cuuɗaaɗo mo ñaawoore waɗdaa ngam deƴƴude haala kural ngal ngelɗoo cukalel dewel fellaa ngal ?« Fiyanɗe giɗo » ne ? Mbele ko Tweila o fellaa ɗum, walla ko Ain Talh walla ko bannge goɗɗo ? Hol battane pellunooɗo mo tigi-rigi oo ? – Hol ko woni caggal yaafuya persidaa oo yaafii tarafikaaji dorog ? Hol ko tagi omo jaɓɓoo njaatigeeɓe ɓeen to galle laamorɗo ɗoo ? Ɗum ko seeɗa e geɗe ɗe Abdel Asiis foti jaabaade, ɗe Luulndo ngoo yiɗaa bonnude pulaar mum, sibu nguurndam ɓesngu nguu e ngonka leydi ndii ɓuri tiiɗde ɗum hannde ».

l BAB

YOWRE 1

  1. pottital e besngu
    Haala kaa. Walls winndannde under naati e hakkillaaji.ko heddi ko huunde Kala e kaaldigal so tawii noon no hooreejo fenantabesngu kaan in a foti yuurniteedeHannde e too sahaa no ngonzen aduna too wayliima etee hakkillaaji pezzitiima .yontii nde vesngu nguu Kala rentata ngona gootum ngam hollutde hujjaaji mum end.End njiyii leyzeele yeru:Esipt,siiri,ekn…..

Comments are closed.