Hol to leydi Misra (Ejipte) hucci?

0
1283

Leydi Misra ndii hina wuuri hannde jiiɓduuji mawɗi kulɓaniiɗi, ɗiin jiiɓduuji noon addi ɗum en ko luure dawrugol ɓooyɗe e kese. Ko waɗi mi wiyde ko ɗe ɓooyɗe, ko sabu ɗe mbaɗata ko hakkunde Militeer en laamiiɓe e dental fedde Musiɗɓe juulɓe ɓee (ikhwaan muslimiin). Ɓeen ɗiɗo noon wonaa hannde luural mum en fuɗɗii, luural hakkunde maɓɓe fuɗɗiima gila ko wonaa hannde,

Leydi Misra ndii hina wuuri hannde jiiɓduuji mawɗi kulɓaniiɗi, ɗiin jiiɓduuji noon addi ɗum en ko luure dawrugol ɓooyɗe e kese. Ko waɗi mi wiyde ko ɗe ɓooyɗe, ko sabu ɗe mbaɗata ko hakkunde Militeer en laamiiɓe e dental fedde Musiɗɓe juulɓe ɓee (ikhwaan muslimiin). Ɓeen ɗiɗo noon wonaa hannde luural mum en fuɗɗii, luural hakkunde maɓɓe fuɗɗiima gila ko wonaa hannde,

so en nduttiima e daartol seeɗa, ma en taw ndee fedde sosaa ko hitaande 1928 e gardagol e miijo ceernaajo biyateeɗo Hasan al Banna ngam yiɗde dartinde laamu juulɓe, e wiyde makko.

Ngila ndeen haa jooni, ndee ɗoo fedde e laamu Misra ɓooyataa hawrude, tuggi ko e laamu ronaa-ronni ngoodnoongu ndeen nguu, haa yottii laamu militeer en njiɗngu artude jooni nguu, caggal nde liɓaa e hitaande 2011 (tuggi Muhammad Nagiib 1952 haa Husnii Mubaarak 2011).

So en ngartii noon e ko waɗi en wiyde luure ɗee ko kese, ko ngam anndude ubbiti ɗe jooni ko follo konunkeewo waɗngo ɗoo ñannde 03/07/2013, follungo hooreejo “Muhammad Mursi” jeyaaɗo e dental musiɗɓe juulɓe ngal, tawi addi ngal ko wiyde gardiiɗo kunu nguu, hono jeneraal “Abdul fattaah Siisi” ko haɗde hare waɗde hakkunde ɓiɓɓe leydi, ngam misranaaɓe heewɓe njaltii e seppooji ñalnde 30/05/2013 yiɗde liɓde Muhammed Mursi, sabu gila o laamii haa ndeen, o waɗaani hay huunde, alaa ko woni haaju makko so wonaa gollude no dental makko ngal feewnitorii e heɓindaande gollorɗe leydi ndii fof, e wiyde maɓɓe kamɓe luutndinooɓe ɓee.

Kono tuggi ndeen haa jooni, misranaaɓe wonduɓe e M. Mursi mbo hay gooto anndaa to woni haa jooni, heewɓe ndartaaki jaltugol salaade follo ngoo. Won heen ko ikhwaan en, won heen ko saliiɓe ko keɓnoo e ndimaagu seeɗa ɓaawo finnere 25/01/2011 woto yahrude nii tan, kadi e salaade laamɗo cuɓoraaɗo suɓngo laaɓngo cer folliree nih tan.

So tawii seneraal Siisi wiyiino addani ɗum follude Muhammad Mursi ko woto hare waɗde, walla ko reende piɗtaali misranaaɓe ne, gila follo ngoo waɗi haa jooni misranaaɓe ndartaaki e maayde, ko wonata ujunnaaje 4 000 pawɗe maayii, tawa kadi ko Polis e militeer mbarata ɓe, hay sinno noon ko saliiɓe laamu jooni ɓee tan mbaretee …

Wargo ɓurngo bonde noon waɗi ko ñalnde 14/08/2013, ñalnde ɓe pusata dingire to yimɓe Mursi mbaatinoo hina calii yahde haa Mursi arta e jappeere mum, ɗeen ngoni : dingiral Raabi’a al adawiyya to legal Madiinatu Nasri, e dingiral Nahdatu Misra yeeso Jaaɓi haaɗtirde Keer, to leegal al Giiza, sabu e wiyde won e yimɓe wonnooɓe toon ko wonata 2 000 neɗɗo waraama warngo bonngo won heen nii tawa ko gaañinooɓe nduppaa, woto anndeede holi no mbariraa!

Ɗum fof e wayde noon, addanaani wonduɓe e Mursi ɓee hina njokki salaare mum en e seppooji mum en, laamu nguu kadi hina jokki warde ɓe, ko ɗoo noon ko hulɓinii heen koo woni, sabu so gooto fof fooɗii woppaani tan, so alaa pooltiiɗo, ko fooɗatee koo taƴat, Misra noon hannde ko ko ɓadii taƴde so Alla faabaaki ɓe.

Laamu nguu ko ko felliti woɗɗinde ɓe laamu, kamɓe ne ko fellitɓe heɓtude hakkeeji maɓɓe walla ɓe maaya. Ko ɓeydi tampinde ɓe, ko yimɓe wondunooɓe e Mubaarak ko kañum en njogii jaayɗe, njogii polis, njogii militeer, ko ɗuum waɗi so a wonii nder leydi ndii, so a yahaani to seppooji saliiɓe ɓee ngoni too, cikkataa ko hay huunde alaa e leydi ndii, so wonaa jam ɓolo, sibu wonaa tele, wonaa rajo, hay gooto hollirtaa ko feƴƴata kon.

E kaa ngonka ngonaaka noon, naamnal potngal naamneede ko : Hol to Misra hucci ?

Kuɗol: Abdullaay Yerel Soh
Misra/Keer