ƴakkude laac kecco ina usta nguɗu jofe

0
2433

 

Wiɗto ngoo waɗaa ko leydi Siin. Hade ɗuum wiɗtooji goɗɗi peññiino wonde laac ina wallita e daɗndude jofe e ñawu nguɗu (kaseer). Ko noon kadi wonande nguɗu tektekol ɓuttol.  Wiɗto ngoo hollitii wonde laac ko ñamri cellal. Sibu ko noon kadi ɗum faddortoo ñabbuuli ɓernde e ɗaɗi kam e ñawu suukara, ɗiin ñawbuuli ganndiraaɗi taasiyoŋ e kolesterol e jabet.

 

Wiɗto ngoo waɗaa ko leydi Siin. Hade ɗuum wiɗtooji goɗɗi peññiino wonde laac ina wallita e daɗndude jofe e ñawu nguɗu (kaseer). Ko noon kadi wonande nguɗu tektekol ɓuttol.  Wiɗto ngoo hollitii wonde laac ko ñamri cellal. Sibu ko noon kadi ɗum faddortoo ñabbuuli ɓernde e ɗaɗi kam e ñawu suukara, ɗiin ñawbuuli ganndiraaɗi taasiyoŋ e kolesterol e jabet.

Paɗe dalli ina ngadda nguɗu !

Paɗe dalli. Ko ina wona duuɓi capanɗe nay haa joy ko paɗe dalli mbaɗti ɓoorneede e nokkuuji men. Gila ndeen, ɗe ɓeydii ma no feewi. Eɗe keewi mbaadiiji e goobuuji e baartooji. Hoto njejjiten paɗe ɓurɗe heewde e dame cuuɗi e galleeji men hannde, ina gasa tawa ko paɗe « weeɓa ». Jooni noon, tawaana won e majje ina mbaɗi geɗe gaddooje nguɗu. Ɗeen geɗe ngoni uurtooje e ɗeeɗoo paɗe ɗo kesɗi ɗoo, kuutorteeɗe ngam goobde ɗum e rokkude ɗum noordi mboɗeeri walla ooldi walla baka ekn… Laboratuwaar baɗɗo wiɗto ngoo, ina wasiyii yimɓe, so ina cooda paɗe dalli (palastik) yo uurno ɗe tawo. So uurngol ngol ina foori, woppu. So neɗɗo ina waawi nii, yo metto ɗe, so ɗe mbeli seeɗa kadi, woto sood.

FƁ, settaambar 2013