Ceerno Maamuudu Baylaa Kan ruttiima, Likseyba suniima

0
1558

Ñalnde talaata 8 oktoobar 2013, ko sunaare e bojji to Likseyba e juulɓe kala, sabu duttagol e joom mum, e aksidaa oto, Ceerno Maamuudu Baylaa Kan mo Likseyba ; oo katante coftuɗo guurnooɗo, wuurni enɗam kosam e enɗam Lislaam, baawɗo ngondiigu, ñootoowo hakkunde yimɓe, jiɗɗo dental, nuunɗuɗo, kuuɓnunooɗo aadi. So tawii won jimoowo wiynoo « won ujunere gorko mbayi ko no gorko gooto nii », won « gorko gooto wayi no ujunere gorko nii », sibu ceerno Maamuudu darinoo ko darnde ujunere gorko fotnoo daraade, hakke coftal makko e katantaagal makko.

Hol gonɗo ceerno Maamuudu Baylaa Kan ?

O yiyi aduna ko e ñalngu ngootu e ñalɗi hitaande 1950 to Likseyba Gorgol. Baaba makko ko Baylaa Kudi Kan, neene makko ko Mayram Saydu Sih. Nde o dañi duuɓi, o naati Quraana e juuɗe mawniiko, hono ceerno Mammadu Lamin Kan. Caggal ɗum o jokki jaŋde makko to kaaw makko ceerno Siisee Sih. Caggal ɗum o jokkoyi to wuro Mbuuun Gorgol to kaaw makko goɗɗo ina wiyee ceerno Umar Saydu Sih. O janngi ɗoon ko juuti. Hay so o reenaani deftere ndee, o woowii nde gila dow haa les. Caggal ɗum o wayli hello, o faati e sariya to duɗal ceerno Aamadu Neene Bah, haa o timmini sariya e fannuuji jahdooji heen, haa o tafsiri Quraana ɗoon, o fiilaa alfaa.

Nde o duwondiraa ɗoon, o fayi Nuwaasoot o jippii Bah Bookara Alfaa. Oon jogii e makko yiɗde e hoolaare mawnde, heedtini mo e denndaangal geɗe nguurndam mum, kadi o woni jannginoowo e duɗe arab fotde ko geno haaji. Ko ɗum woni jubbannde e nguurndam Ceerno Maamuudu Baylaa Kan. Yo Geno yurmo mo, yaafoo mo, yaaforoo juulɓe ɓe o tawoyi e faaɓe tawde mo.

Abuu Aamadu Joop, Likseyba Gorgol

Aamiin.