Võ Nguyên Giáp : Seneraal mawɗo solɓitiima

0
1673

Biyeteeɗo Seneraal Jiyap sankiima ñalnde aljumaa 4 oktoobar 2013, ina yahra e 102 hitaande.
Denndaangal waɗtunooɓe hakkille walla waɗɓe sahaa mum en e kitaale 70, ina nganndi, walla kam meeɗii nande haala seneraal Jiyap (Giap). Ndee innde nde sowtaa kala, yimɓe ciftorta ko koyeera koloñaal Farayse to leydi Wiyetnaam e hitaande 1954, to wuro ina wiyee “Jen Ben Fu”

Tuubakooɓe Farayse e Amerik fof kay ne ina nganndi seneraal Jiyap. Waɗiino sahaa, so a sowtii innde makko yeeso tuubakooɓe Farayse tan, a yiyat ngartira jeese. Waɗi noon, ooɗoo gorko wiyetnaamnaajo ko kam hoynunoo konu leydi Farayse to nokku ina wiyee « Jen Ben Fu », rimɗini leydi Wiyetnaam e njiimaandi koloñaal Farayse. Ndeen wolde waɗnoo ko hakkunde 13 marse e 7 mee 1954. Ko noon kadi o ardorii konu Wietnaam rewo haa riiwi Ameriknaaɓe e wallidiiɓe mum haa njalti leydi makko haa laaɓi ñalnde 30 abriil 1975…

Ina seedtoo ko kaal-ɗen koo, ndee winndannde RFI (12 oktoobar 2013) : “Wietnaam : “Seneraal Jiyap winndii, kam tan gootoo, kelle daartol keewɗe’’… Innde Seneraal Jiyap siftinta ko Jen Ben Fu, siftinta ko njangu Saygon, kanko woni gorko poolnooɗo faraysenaaɓe e ameriknaaɓe. Jiyap ko mawɗo peeje moolanaaɗo. Kono kadi ko o neɗɗo ceeɓɗo, ƴoƴɗo… “. Won tuubaako Farayse wiyi « Ma a heddo e daartol hoohooɓe golwole wonande teem XXsiire, mo nganndu-ɗaa ko kam gooto dañi foolde Farayse e dartaade Amerik, haɗi ɗum halfude leydi mum ».

Kono, wonande leyɗe jiimanooɗe, daraja makko ɓurii ɗoon. Poolgu konu e Farayse to Inndosiin, ko kam jibini denndaangal dille ndimaagu e nder leyɗe jiimanooɗe. Ko adii ɗuum, ɓesnguuji jiimanooɗi ɗii cikkatnoo ko mbaawaa dartaade tuubakooɓe haa poola ɗum en. Eɗen mbaawi wiyde ko Seneraal Jiyap faamnini jiimaaɓe wonde ɓee halfooɓe ina pooloo. So eɗen teskii nii, ko caggal 1954 leyɗe gonnooɗe e njiimaandi Farayse puɗɗii ɗaɓɓude jeytaare mum en… Ɗum noon, so tawiino ko nde jam ndee, maayde Seneraal Jiyap maa waɗane feetooji e nder leyɗe Afrik ! Ko kanko wiynoo « nde ngon-mi cukalel ndee, miɗo hoyɗatnoo ndimaagu e gootiɗingol leydi am ».

Seneraal Wo Nguyeen Jiyap jibinaa ko ñalnde 25 ut 1911 to Wiyetnaam. O ɓamii haɓeede gila omo woni suka haa o dañdi caɗeele e polis Farayse, o sokaa duuɓi ɗiɗi (1930-1932). O waɗi bakkaaloreyaa makko (e ɗemngal Farayse) ko 1934. Caggal ɗum o jannginii daartol e Farayse to Liisee Hanoy (laamorgo Wiyetnaam) e liiseeji goɗɗi. Ko e hitaande 1937 o naati heerto maruceewo wiyetnaam wonnoongo e suuɗaare. Ko e hitaande 1940 o yahi Siin ngam yiyndirde e Hoo Si Miin gardiiɗo hare ndimaagu Wiyetnaam, coso heerto ngoo.

Jiyap naftoriima no feewi peeje idinooɓe ɗum e golwole, haa mbaawi dartaade sinuwaa en ; kono, o ɓuri janngude fof ko golwole Napoleyon Bonaparte (laamɗo Farayse 1804-1814). O janngi e idiiɓe ɓee kuutoragol nokku e ɓaaragol e kaaƴe kam e reende caggal mum e tuufaade añɓe. O janngi e Bonaparte « feere bettere » e « mooɓde koninkooɓe heewɓe e nokku gooto » e « cuusal ». Ina jeyaa e ko walliti Jiyap e golwole hee, hoolaare ɓurtunde sukkuɓe makko njoginoo e makko : kala yamiroore nde o rokki, ɓe ciynat ɗum ɗoon e ɗoon…

Ko noon kadi o woniri peeleelo to bannge « keɓniigu » (logistique), o huutorii konngol Bonaparte haalnoo, so wiyde « kala ɗo mbeewa rewi, neɗɗo ina waawi rewde ɗoon, ɗo neɗɗo rewi kala, taƴre konu ina waawi rewde ɗoon ». E nder wolde, alaa e sago ndañaa ko newnir-ɗaa ruso e yahngartaa koninkooɓe e kaɓirɗe e ñaamdu mum en, ekn … ko ɗum woni « keɓniigu ». Jiyap wiyi, e wolde Jen Ben Fu, « ngam nawande soldaat tuntiniiɗo kiloo gooto ñaamdu, nawoowo oo kañum ina ñaama kilooji nay. Min kuutoriima 260 000 doondotooɗo, ko ɓuri ujunaaje noogaas welo, fotde 11 800 laana, kamiyoŋaaji 400 e 500 puccu ».

Jiyap, to bannge ñeeñal golwole, jeyaa ko e ɓurɓe seeɓde hakkillaaji, nde tawnoo ko peeje makko koonii peeje senerooji Farayse e Amerik tawi ko jaltuɗi e janngirɗe koninkaagu ɓurɗe toowde : Jiyap wonnoo ko porfeseer liisee mo meeɗaa naatde hay ekkol koninkaagu gooto.

E hitaande 2012, guwarnama leydi makko waɗani mo miisee (musée), woni nokku ɗo geɗe ndenndintee, mooftee ngam naftoreede nder jaŋde e pinal.

Yimɓe fof mbiyi “Hoo Si Miin ko ceeɓɗo yitere” nde suɓii Jiyap nde ari yillaade ɗum worgo Siin e hitaande 1940, tawi ina yahra e duuɓi 29 fat, tee meeɗaa hebleede to bannge koninkaagu. Ko Alla tan anndi ko lonngini Hoo Si Miin suɓaade mo, halfini mo heblo konu dartagol, caggal ɗuum darnugol konu Wiyetnaam.

Ko waawnoo heen wonde fof, eɗen mbaawi wiyde wonde, e nder duuɓi 100 jawtuɗi ɗii, Seneraal Jiyap jeyaa ko e senerooji 10 ɓurɗi mawnude. Golle makko njeyaa ko e ɓurɗe battinde e daartol winndere ndee. Ina gasa tawa alaa mo o nawdetee so wonaa ko nanndi e Senerooji bayɗi no MacArthur (Amerik, wolde winndere ɗiɗmere) walla Guderian e Rommel (Almaañ, wolde winndere ɗiɗmere) maa walla Montgomery (Angalteer, wolde winndere ɗiɗmere), maa walla Jukov (Riisi, wolde winndere ɗiɗmere).

Ko ɗoo dey Alla seerndiri senerooji : ɗii heen ko haɓaaɓe, ndimɗini leyɗe mum en, keddii e yamiroore laamu siwil en, ɗii heen meeɗaa yahde wolde, alaa ko njogorii galoŋaaji so wonaa leɓtude ɓesnguuji mum en, e telɓinde ɓamtaare leyɗe mum en…

—————

Jeŋ Ben Fu : wolde Jeŋ Ben Fu ko wolde maantinde e hare hakkunde koloñaal Farayse e Wiyet-Min (konu ndimaagu Wiyetnaam) waɗnoonde hakkunde 13 marse haa 7 mee 1954 to rewo Wiyetnaam. Farayse heɓtunoo ngel gruel e sawndooji mum ko e noowammbar 1953. Ardinoo konu Farayse e wolde hee ko seneraal “de Castries”; ardinoo konu Wiyet-min ko seneraal Jiyap. Wolnde ndee joofi ko ñalnde 7 mee 1954, joofiri poolgu konu ndimaagu, tawi kure faraysenaaɓe ngasii haa laaɓi. Ko nguu poolgu addani Farayse yaltude rewo Wiyetnaam caggal nanondire Genève ciifaaɗe e lewru sulyee 1954, Wiyetnaam feccaa pecce ɗiɗi rewo e worgo ŋorol 17ɓol rewo.

—————

Wiyet-Min : ko maalde renndinnoonde ngenndiyankooɓe wiyetnaam fof, nde faandaare mum wonnoo haɓanaade jeytaare Wiyetnaam, rimɗina ɗum e njiimaandi Farayse. E oon sahaa koloñaal ina fecci leydi ndii pecce tati : ndeenaandi (protectorat) Tonkin bannge rewo, ndeenaandi Annam e hakkunde hee, e koloni Cochinchine bannge worgo. Ɓurnoo jogaade ardorde Wiyet-Min ko maruceeɓe (communiste) en e gardagol Hoo Si Min. Sosi konu ndimaagu nguu, ardii ɗum ko seneraal Wo Nguyen Jiyap (Võ Nguyên Giáp).

—————

Wolde Wiyetnaam : (anndiraande kadi wolde ɗiɗmere Inndosiin) ko wolde hakkunde : heen bannge, Rippoobilik Demorakaasiijo Wiyetnaam (Wiyetnaam rewo) e konu mum (e wondude e ballal moɓɓolde fuɗnaange e Siin) e Maalde ɓesnguure ndimaagu Wiyetnaam worgo (ko anndiraa Wiet Kong), bannge goɗɗo oo ko Rippoobilik Wiyetnaam (walla mbiyen Wiyetnaam worgo) wondude e ballal Amerik e wallidiiɓe woɗɓe (Ostoraali, Koore worgo, Taylannde, Filipiin).

Bookara Aamadu Bah